Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• mr. sc. Ida Dojčić: Muke po fiskalizaciji

Aktualno

• Ružica Krizmanić: Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Aktualno

  Ružica Krizmanić: Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji

  Na temelju novog Zakona o fiskalizaciji donesen je Pravilnik, koji propisuje provođenje odredbi Zakona i to u dijelu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji. Pravilnik o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji, objavljen u Nar. nov., br. 153/25,  a stupio je na snagu 1. siječnja 2026. Odredbe Pravilnika u većem dijelu su preuzete iz dosadašnjeg Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom te su nadograđene odredbama sukladno Zakona o fiskalizaciji. Pravilnikom se propisuje postupak fiskalizacije računa, kao i XML sheme koje se odnose na razmjenu podataka između obveznika fiskalizacije i Sustava za fiskalizaciju, način dostavljanja podataka o poslovnim prostorima, postupak ovjere uvezane knjige računa te procedure za pribavljanje HAKOM potvrde. U dijelu obavijesti o obvezi izdavanja i zaprimanja računa propisuje se sadržaj i izgled iste, kao obavijesti o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja. Detaljno je u Pravilniku propisan postupak provjere izdanih računa od strane kupaca, kao i visina iznosa blagajničkog maksimuma.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji

  Od 1.1.2026. obveznici fiskalizacije računa dužni su provoditi fiskalizaciju svih računa koje izdaju građanima neovisno o načinu naplate. Fiskalizaciji podliježu i računi koje poslodavci izdaju radnicima za otkup rabljene opreme, prekoračene troškove mobitela i druge troškove. O obvezama fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji, kako sastaviti interni akt i utvrditi blagajnički maksimum, pišemo u članku.

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Primljeni dugoročni krediti od banaka i zajmovi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Primljeni dugoročni krediti od banaka i zajmovi

  Krediti primljeni od banaka i zajmovi primljeni od pravnih i fizičkih osoba predstavljaju tuđe izvore financiranja te imaju značajnu ulogu u financiranju poslovanja, osobito kod većih investicija, održavanja likvidnosti i razvoja poslovnih aktivnosti. Zbog njihove važnosti, pravilno računovodstveno iskazivanje obveza po kreditima i zajmovima bitno je za istinit i fer prikaz financijskog položaja društva.

• Domagoj Zaloker: Računovodstvo odgođenih poreza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Računovodstvo odgođenih poreza

  Stavke imovine i obveza u poslovnim knjigama poduzetnika, u određenim slučajevima, sa sobom nose i određene efekte poreza na dobit, koji utječu na visinu odljeva novčanih sredstava, te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom priznavanja tih stavaka u poslovnim knjigama. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit, osnovica za obračun poreza na dobit je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona. Spomenuta uvećanja i umanjenja porezne osnovice mogu rezultirati razlikama između računovodstvene i porezne osnovice pojedinih stavaka imovine i obveza. Takve razlike mogu biti trajne razlike ili privremene razlike. Trajne razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje se ne više nikad ne ispravljaju u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (trajno porezno nepriznati rashodi i trajno neoporezivi prihodi). Privremene razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza  koje nastaju u jednom poreznom razdoblju i ukidaju se u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (nepodudaranje razdoblja računovodstvenog i poreznog priznavanja rashoda ili prihoda).  U slučajevima navedenih privremenih razlika priznaju se odgođeni porezi, odnosno odgođena porezna imovina ili odgođene porezne obveze. Priznavanje odgođene porezne imovine ili odgođene porezne obveze ovisi o tome hoće li društvo temeljem privremene razlike u budućem razdoblju platiti porez na dobit ili ostvariti njegov povrat.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit za 2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit za 2025.

  U postupku utvrđivanja porezne osnovice i obveze poreza na dobit primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit, zatim propisi kojima su regulirani porezni poticaji obveznicima poreza na dobit kroz sustav državnih potpora te odredbe posebnih propisa u dijelu korištenja poreznih olakšica koje umanjuju poreznu obvezu. Obveznici poreza na dobit sastavljaju Prijavu poreza na dobit na PD obrascu, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dobit. U članku se pojašnjava sastavljanje PD obrasca za 2025. godinu te iskazivanje podataka na propisanim rednim brojevima PD prijave, s posebnim osvrtom na novosti koje se primjenjuju od 1. siječnja 2025.  

• prof. dr. sc. Sonja Cindori, Ana Bernatović: Porez na dodanu vrijednost - specifičnost trostranog posla - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Porezi i doprinosi

  prof. dr. sc. Sonja Cindori, Ana Bernatović: Porez na dodanu vrijednost - specifičnost trostranog posla

  Trostrani posao jedan je od oblika isporuka u nizu koji pod točno određenim uvjetima omogućuje pojednostavljenje provođenja transakcija te odstupa od uobičajenih pravila određivanja mjesta oporezivanja. Isporuke se odvijaju između tri porezna obveznika iz tri različite države članice, a zaključen je za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu.

  Trostranim poslom se smatra transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice zaključe za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu te kada su ispunjeni uvjeti za izuzeće.

  U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (u drugoj i trećoj državi članici) propisano je pojednostavljenje i primjena pravila prema kojem se PDV na stjecanje dobara unutar EU-a smatra obračunanim ako stjecatelj dokaže da je takvo stjecanje obavio sa svrhom daljnje isporuke na području države članice gdje otprema ili prijevoz dobara završava (a za koju je primatelj dobara obvezan platiti PDV) i podnese Zbirnu prijavu. Na taj se način obveza plaćanja PDV-a prenosi na primatelja.

• Sandra Pezo: Dobrovoljno prijavljivanje inozemnih primitaka - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Dobrovoljno prijavljivanje inozemnih primitaka

  Prema propisima o porezu na dohodak porezni obveznik, rezident RH, dužan je prijaviti inozemni primitak u RH u propisanom razdoblju, neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Međutim, omogućeno je dobrovoljno prijavljivanje primitaka iz inozemstva iz proteklih poreznih razdoblja bez obračunavanja dužnih kamata na poreze i doprinose i bez izricanja novčane kazne za prekršaj zbog nepravovremenog prijavljivanja istih, budući da se tako prijavljeni primitak oporezuje prema propisima važećim na dan dobrovoljnog prijavljivanja.

  Porezni obveznici mogu dobrovoljno prijaviti inozemne primitke iz proteklih poreznih razdoblja na obrascu „Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka“  (obrazac DPIP).

  Obrazac DPIP može se dostaviti pristupom sustavu ePorezna, putem pošte ili osobnim dolaskom u nadležnu Ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Pri popunjavanju obrasca DPIP potrebno je koristiti nazive ili oznake država prema Šifarniku država, te nazive ili oznake ostvarenog primitka prema Šifarniku INO-DOH.

  Iznose primitaka koje je porezni obveznik ostvario u inozemstvu ili iz inozemstva u stranoj valuti potrebno je iskazati u eurima prema srednjem tečaju koji Hrvatska narodna banka objavljuje na dan 31. prosinca godine u kojoj su isti zaista ostvareni.

  Uz obrazac DPIP, porezni obveznik dužan je priložiti vjerodostojnu dokumentaciju tj. potvrdu inozemnog poreznog tijela o plaćenom porezu u inozemstvu (potvrdu inozemnog poreznog tijela, potvrdu isplatitelja i sl.), te ovisno o vrsti dohotka iz inozemstva, postoji obveza predaje i dodatnog obrasca (obrazac JOPPD, DOH, INO-DOH).

• Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti obveznika poreza na dohodak za 2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Porezi i doprinosi

  Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti obveznika poreza na dohodak za 2025.

  Zakon o doprinosima definira drugu djelatnost kao samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti ovisi o poreznom statusu obveznika, pri čemu razlikujemo: a) obveznika koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak temeljem poslovnih knjiga, b) obveznika koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku. Kroz primjere pojašnjava se način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti za 2025. godinu fizičkoj osobi koja dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga ili dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu.

Proračunsko računovodstvo

• Davor Kozina, Nikolina Bičanić: Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2025. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Davor Kozina, Nikolina Bičanić: Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2025. godinu

  Čelnici JLP(R)S-a, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (i nekih drugih obveznika) imaju obvezu davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2025. godinu temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Uredbe o fiskalnoj odgovornosti. Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila propisan je izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava.

  Obveznici koji predaju izjavu o fiskalnoj odgovornosti Ministarstvu financija, s propisanim rokom do 31. ožujka i ove godine će izjavu predavati putem nove IT aplikacije Ministarstva financija (aplikacija JFOSUK). Svi ostali obveznici koji izjavu ne predaju Ministarstvu financija nego drugim institucijama iz nadležnosti, predavat će izjavu za 2025. na uobičajen, dosadašnji način.

  Čelnici kojima je tijekom 2025. prestalo obnašanje dužnosti, bili su obvezni dati Izjavu za razdoblje od 1. siječnja 2025. do datuma prestanka obnašanja dužnosti.

Neprofitne organizacije

• Irena Slovinac:: Obračun poreza na dobit za 2025. kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Neprofitne organizacije

  Irena Slovinac:: Obračun poreza na dobit za 2025. kod neprofitnih organizacija

  Neprofitne organizacije koje obavljanjem gospodarske djelatnosti stječu prihode na tržištu obveznice su poreza na dobit. Ove organizacije, osim financijskih izvještaja propisanih zakonom i pravilnikom o računovodstvu neprofitnih organizacija, obvezne su obračunati i platiti porez na dobit za gospodarsku djelatnost i Poreznoj upravi podnijeti Prijavu poreza na dobit. U tu svrhu, u poslovnim knjigama koje vode u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija moraju osigurati i podatke za potrebe oporezivanja.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Utvrđivanje godišnjeg dohotka obrtnika za 2025. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Utvrđivanje godišnjeg dohotka obrtnika za 2025. godinu

  Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrednu i šumarsku djelatnost od kojih utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga i evidencija, obvezni su utvrditi konačan obračun poslovanja za 2025. i podnijeti poreznu prijavu na Obrascu DOH, prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak.

• Antea Kaleb: Porezni gubitak obveznika poreza na dohodak - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Poslovanje obrtnika

  Antea Kaleb: Porezni gubitak obveznika poreza na dohodak

  Financijski rezultat poslovanja obveznika poreza na dohodak koji vode poslovne knjige može biti pozitivan (dohodak) ili negativan (gubitak). Temeljem poslovnih knjiga može se utvrditi dohodak od poslovanja, a da se radi korištenja propisanih umanjenja u konačnici ostvari porezni gubitak. Utvrđeni gubitak može se i dodatno uvećati za propisana uvećanja. Obveznici poreza na dohodak koji posluju s gubitkom imaju mogućnost prijenosa istog u razdoblju od narednih pet godina (poreznih razdoblja).

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Obračun doprinosa na propisane osnovice za 2026. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Obračun doprinosa na propisane osnovice za 2026.

  Osnovice za obračun doprinosa za 2026. primjenjuje poslodavac pri isplati plaće radniku za rad od siječnja do prosinca 2026. godine. Primjena osnovica ovisit će o visini bruto plaće koja se treba isplatiti radniku sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje poslodavac te o pravilima o umanjenju osnovice zbog obračuna doprinosa za MO I. stup. Osnovica može biti mjesečna (najniža i najviša) te godišnja, a iste se primjenjuju ako su ispunjeni uvjeti iz propisa o doprinosima. Propisanu osnovicu za 2026. zbog obračuna doprinosa treba primijeniti i osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja kao i druge osobe. Na praktičnim primjerima pojašnjavaju se pravila za primjenu propisanih osnovica, a zbog obračuna doprinosa i poreza te iskazivanja u JOPPD obrascu.

Javna nabava

• Branka Grubešić: Kontrola javne nabave europskih projekata – problematika i izazovi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Javna nabava

  Branka Grubešić: Kontrola javne nabave europskih projekata – problematika i izazovi

  Provođenje postupaka javne nabave u sklopu EU sufinanciranih projekata predstavlja nešto zahtjevniji proces javne nabave. Ono što takve postupke javne nabave čini kompleksnijim je činjenica da oni podliježu kontroli od strane kontrolnih tijela: Posredničkog tijela, Upravljačkog tijela (UT) - Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) i drugih tijela zaduženih za EU projekte. Provođenje takvih postupaka javne nabave predstavlja veliku i važnu ulogu, jer naposljetku određuje i konačnu cijenu određenog ugovora koji se sklapa na temelju provedene javne nabave i ugovaratelja. Većina financijskih korekcija na nekom EU projektu proizlazi tijekom kontrola postupaka javnih nabava i zaista je važno da ti postupci budu što kvalitetnije pripremljeni i provedeni da bi se sva dodijeljena sredstva u potpunosti mogla iskoristiti, bez financijske ustege.

  U javnoj nabavi europskih projekata važno je obratiti pažnju na procedure i tijek kontrole postupaka javne nabave, od pripreme dokumentacije o nabavi, komunikacije tijekom roka za dostavu ponuda, pregled i ocjenu ponuda te naposljetku do fazu izvršenja ugovora, gdje se uočava problematika

  pogrešnog tumačenja čl. 315. - 321. ZJN 2016 ili pak pogrešnog tumačenja vlastitih ugovornih odredbi, što također može rezultirati financijskom korekcijom.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Služenje vojnog roka za vrijeme radnog odnosa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Služenje vojnog roka za vrijeme radnog odnosa

  Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (u nastavku: Novela Zakona) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske  uvedeno je temeljno vojno osposobljavanje koji  je program osposobljavanja mladih osoba temeljnim vojnim vještinama, a provodi se radi stjecanja znanja i sposobnosti potrebnih u kriznim stanjima.

  Državljani Republike Hrvatske imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organizirani način u skladu s odredbama Zakona, a čl. 224. Zakona o radu  je propisano da za vrijeme obavljanja dužnosti i prava državljana u obrani, u skladu s posebnim propisom, radniku prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

  Jedan od načina kroz koji se ostvaruje dužnost i prava u obrani je vojna obveza koja obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način, a sastoji se od: ▪ novačke obveze ▪ temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno4civilne službe i ▪ služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

  Vojni obveznik – muškarac podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s Novelom Zakona.

  Vojna obveznica – žena ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH.

  Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca, a na njega se upućuje novak u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života i novak stariji od 19 godina, a najkasnije do isteka 30 godina života.

  Civilna služba, za razliku od temeljnog vojnog osposobljavanja, obavlja se tri mjeseca u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu, a iznimno, obveznici civilne službe mogu tu službu obavljati u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) obavljajući poslove iz njihova samoupravnog djelokruga koji su u funkciji: ▪ protupožarne i civilne zaštite ▪ zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša ▪ komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta, a u tom slučaju civilna služba traje četiri mjeseca.

• Marina Kasunić Peris: Priprema poslodavaca za izvještavanje o razlici plaća – pristup analizi plaća - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 2/2026

  Radno pravo

  Marina Kasunić Peris: Priprema poslodavaca za izvještavanje o razlici plaća – pristup analizi plaća

  Republika Hrvatska je dužna do 7.6.2026. prenijeti u nacionalno zakonodavstvo odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.

  Za poslodavce sa 100 i više zaposlenih Direktiva (EU) 2023/970 propisuje detaljan sadržaj izvještaja koji nadilazi jednostavnu statističku usporedbu plaća između muškaraca i žena.

  Poslodavci koji odgađaju pripremu za ispunjenje ove obveze suočit će se s daleko više od problema sastavljanja izvještaja. Suočit će se s potrebom žurne revizije cijelog sustava plaća, mogućim pravnim sporovima, reputacijskim rizicima i unutarnjim napetostima među zaposlenicima. S druge strane, pravovremeni pristup sustavnoj analizi omogućuje stvaranje pravednije radne okoline, jačanje povjerenja zaposlenika i gradnju temelja za dugoročno održiv model plaća.

  Članak pruža metodološki okvir za pripremu poslodavaca za ispunjenje obveze izvještavanja o razlikama u plaćama između muškaraca i žena prema Direktivi (EU) 2023/970. Analizira se pravni temelj obveze izvještavanja, razrađuje detaljan sadržaj izvještaja te objašnjava postupak analize plaća kroz sedam ključnih koraka. Članak uključuje simulirani primjer primjene u sektoru trgovine koji ilustrira praktičnu provedbu analize i tumačenje rezultata. Naglašavaju se pravne posljedice neispunjavanja obveze, uključujući administrativne sankcije, prebacivanje tereta dokazivanja i obvezu provedbe korektivnih mjera. Cilj je omogućiti poslodavcima pravovremenu i metodično utemeljenu pripremu za transparentno izvještavanje koje ne samo ispunjava zakonske zahtjeve, već i doprinosi uspostavi pravednog sustava plaća.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Izdavanje računa za isporuku i montažu namještaja u drugoj državi članici
• Ksenija Cipek: Raspodjela osobnog odbitka u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza
• Antea Kaleb: Potpora HZZ-a za samozapošljavanje
• Ljubica Đukanović: Zabrana otkazivanja ugovora o radu za vrijeme trudnoće i korištenja rodiljnih i roditeljskih prava

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 2/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 1-2/26

TEB-ov Poslovni info br. 2/26

• Vedran Jelinović: Zatezne i ugovorne kamate od 1.1. do 30.6.2026.
• Domagoj Zaloker: eIzvještavanje u Fiskalizaciji 2.0 - tko, što, kada i kako?
• Irena Slovinac: Iznajmljivači i fiskalizacija računa
• mr. sc. Ida Dojčić: Porezni tretman sponzorstva od 1.1.2026.
• Dinko Lukač: Oporezivanje dohotka obrtnika za 2025.
• Ksenija Cipek: Prijavite porezne olakšice na vrijeme!
• Mladenka Karačić: Financiranje nezavisnih vijećnika iz proračuna JLP(R)S
• Nikolina Bičanić: Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2025. godinu
• Ljubica Đukanović: Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske
• Antea Kaleb: Promjena radnog vremena umirovljenika