Poštovani korisnici,

iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec veljaču 2018. izdvajamo:

 

AKTUALNO

Pružanje usluga u turizmu prema novom Zakonu (Darko Marečić)

Novi Zakon o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 1.1.2018. i donio niz novina. Zakonom se ukida obveza ishođenja rješenja nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za turističku agenciju te ispunjavanje  minimalno tehničkih uvjeta za poslovnicu turističke agencije, kao i rješenja o odobrenju za pružanje usluga u posebnim oblicima turističke ponude i rješenja o odobrenju pružanja usluga iznajmljivanja opreme  za sport i rekreaciju turista; ukida se ograničenje broja zaposlenih u internet turističkoj  agenciji; propisani su novi uvjeti za voditelja poslovanja; ukida se obveza vođenja knjige žalbi, a uvodi obveza isticanja obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača te odgovora potrošaču na uloženi prigovor; detaljno se uređuju usluge  zdravstvenog i kongresnog turizma, turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma, a u pružanje usluga  u turizmu sada su uključene i usluge iznajmljivanja osobnih vozila (rent-a-car) i turističko ronjenje; proširuje se krug subjekata koji mogu pružati određene usluge u turizmu. O tim i drugim novinama pišemo u članku.

 

Zatezne i ugovorne kamate od 1.1.2018. do 30.6.2018. (Ljubica Đukanović)

Zatezne kamate u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) uređene su sa dva zakona, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12 - 78/159 i Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 - 78/15). Ti Zakoni primjenjuju  se na konkretan obveznopravni odnos ovisi o statusu subjekata u tom obveznopravnom odnosu i o predmetu činidbe.

Visina stope zateznih kamata prema Zakonu o obveznim odnosima određuje na temelju prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima.

Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodb kamatna stopa određuje temeljem stvarnih vrijednosti kamatnih stopa na tržištu  koju utvrđuje i objavljuje HNB.

Detaljnije o zateznim i ugovornim kamatama važećih u razdoblju od 1.1.2018. do 30.6.2018. pročitajte u tiskanom izdanju.

 

Novine u oporezivanju posebnim porezom motornih vozila u 2018. (mr. sc. Marina Vladika)

Sustav oporezivanja motornih vozila posebnim porezom u Republici Hrvatskoj (RH) reguliran je Zakonom i Pravilnikom o posebnom porezu na motorna vozila te Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila. Autorica u članku piše o novinama vezanim za sustav oporezivanja motornih vozila koje su stupile na snagu u siječnju 2018. a odnose se na izmjenu propisa vezano uz plaćanje posebnog poreza na motorna vozila i plaćanje upravne pristojbe prilikom registracije rabljenih motornih vozila koja je zamijenila plaćanje posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila. Također, autorica u članku kroz brojne primjere pojašnjava plaćanje upravne pristojbe prilikom registracije rabljenih motornih vozila te obračunavanje i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila u 2018.

 

Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2018. (Marina Veljača)

U 2018. godini Zavod za zapošljavanje je započeo s provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja koje će, kao i u prethodnoj godini, biti usmjerene na poticanje zapošljavanja, aktivacije, obrazovanja nezaposlenih te očuvanja radnih mjesta. Autorica u članku  daje prikaz mjera koje će se provoditi u 2018. godini, s naglaskom na važnije izmjene i novosti kod svake pojedine mjere.

Ovdje napominjemo da  se u 2018. godini i nadalje provodi 9 prepoznatljivih mjera, uz dvije dodatne podmjere za stjecanje prvog radnog iskustva;

  1. potpore za zapošljavanje,

1.1. potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo

  1. potpore za usavršavanje,
  2. potpore za samozapošljavanje,
  3. obrazovanje nezaposlenih,
  4. osposobljavanje na radnom mjestu,
  5. stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

6.1. osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva

  1. javni rad,
  2. potpore za očuvanje radnih mjesta,
  3. stalni sezonac.

 

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO

Sastavljanje i predaja GFI-a za 2017. (Dragutin Kovačić)

Godišnji financijski izvještaji za 2017. sastavljaju se i predaju na istim obrascima kao i GFI za 2016. GFI za statističke i druge potrebe predaju se Fini do 30.4.2018., a GFI za javnu objavu u roku 6 mjeseci po proteku poslovne godine. Matična društva dužna su obvezu konsolidacije prijaviti Registru GFI-a do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, a konsolidirane GFI predati u roku 9 mjeseci po proteku poslovne godine. GFI potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave odnosno svi izvršni direktori. GFI subjekta koji nema upravu, odnosno izvršene direktore potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

Fina je određena kao ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Fini dokumentaciju za javnu objavu, odnosno GFI za statističke i druge potrebe.

 

Izvještaj o novčanim tokovima za 2017. (Domagoj Zaloker)

Prema odredbama čl. 19. Zakona o računovodstvu, izvještaj o novčanim tokovima obvezno sastavljaju poduzetnici koji su prema čl. 5. Zakona klasificirani kao srednji i veliki poduzetnici. Struktura i sadržaj izvještaja o novčanim tokovima propisana je Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja koji se primjenjuje na godišnje financijske izvještaje za izvještajna razdoblja koja počinju 1.1.2016. i kasnije. Prema tome, izvještaj o novčanim tokovima za 2017. sastavlja se prema istoj strukturi i sadržaju kao i izvještaj kojeg su poduzetnici sastavljali za 2016. Radi kvalitetnijeg izvještavanja, pri sastavljanju izvještaja o novčanim tokovima, obveznici HSFI-a slobodno primjenjuju odnosne zahtjeve MRS-a 7 - Izvještaj o novčanim tokovima radi činjenice da su zahtjevi  HSFI-a 1 - Financijski izvještaji u svezi postupaka i načina izrade vrlo šturi, dok je zahtjevima MRS-a 7 navedeno detaljnije određeno.

 

Izvještaj o promjenama kapitala za 2017. godinu (Jasminka Rakijašić)

Izvještaj o promjenama kapitala za 2017. obvezno sastavljaju  veliki i srednji poduzetnici te subjekti od javnog interesa. Izvještaj je sastavni dio GFI-a i sastavlja se na propisanom obrascu. Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja propisana je struktura i sadržaj izvještaja o promjenama kapitala (Prilog II) za sve obveznike, neovisno o tome koje računovodstvene standarde primjenjuju.

 

Bilješke uz financijske izvještaje za 2017. godinu za obveznike HSFI-a (Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac)

Bilješke uz financijske izvještaje dio su cjelovitih godišnjih financijskih izvještaja i obvezno ih sastavljaju  svi poduzetnici, pa i oni klasificirani kao mikro i mali. Svrha bilješki je korisnicima financijskih izvještaja pružiti dodatne i dopunske informacije, odnosno one koje nisu prezentirane u bilanci, računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanom tijeku, a koje im mogu pomoći u boljem razumijevanju financijskih izvještaja.

 

Evidentiranje odgođenih poreza za 2017. (Domagoj Zaloker)

Stavke imovine i obveza u poslovnim knjigama poduzetnika, u određenim slučajevima, sa sobom nose i određene efekte poreza na dobit, koji utječu na visinu odljeva novčanih sredstava, te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom priznavanja tih stavaka u poslovnim knjigama. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit osnovica za obračun poreza na dobit je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona (čl. 5. st. 1. Zakona). Spomenuta uvećanja i umanjenja porezne osnovice mogu rezultirati razlikama između računovodstvene i porezne osnovice pojedinih stavaka imovine i obveza. Takve razlike mogu biti trajne razlike ili privremene razlike. Trajne razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje se ne više nikad ne ispravljaju u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (trajno porezno nepriznati rashodi i trajno neoporezivi prihodi). Privremene razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza  koje nastaju u jednom poreznom razdoblju i ukidaju se u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (nepodudaranje razdoblja računovodstvenog i poreznog priznavanja rashoda ili prihoda). Računovodstveni postupci u svezi priznavanja i mjerenja privremenih razlika određeni su zahtjevima HSFI-a 14 - Vremenska razgraničenja i MRS-a 12 - Porezi na dobit. Privremene razlike mogu biti (toč. 14.13. HSFI-a 14 i toč. 5. MRS-a 12): oporezive privremene razlike - imaju za posljedicu oporezive iznose pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena te rezultiraju iskazivanjem odgođene porezne obveze, ili odbitne privremene razlike - imaju za posljedicu iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućeg razdoblja u kojemu će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena te rezultiraju iskazivanjem odgođene porezne imovine. Od 1.1.2017. u hrvatskom sustavu oporezivanja porezom na dobit primjenjuju se dvije porezne stope - stopa od 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kn ili stopa od 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3.000.001,00 kn. Stoga, poreznim obveznicima se lako može dogoditi da su u financijskim izvještajima za 2016. odgođene poreze priznavali po jednoj stopi poreza na dobit (12% ili 18% ovisno o procjeni visine prihoda u 2017.), a u 2017., kada dolazi do ukidanja tih odgođenih poreza, porez na dobit plaćaju po drugoj stopi (12% ili 18% ovisno o visini stvarno ostvarenih prihoda u 2017.). U članku na nekoliko primjera prikazujemo postupanja i u predmetnim slučajevima.

 

 

POREZI I DOPRINOSI

Godišnja prijava poreza na dohodak za 2017. (Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin)

Ove se godine po prvi put godišnja prijava poreza na dohodak podnosi prema odredbama novoga Zakona o porezu na dohodak, odnosno novog Pravilnika o porezu na dohodak. Sadržaj godišnje porezne prijave za 2017. - Obrazac DOH u odnosu na prethodnu godinu izmijenjen je, jer se u istoj više ne iskazuju dohodak od imovine, kapitala i osiguranja, budući se od 1.1.2017. smatraju konačnim dohotkom te se po osnovi tih dohodaka porezna prijava ne može podnijeti. Autorice su u članku  dale pregled obveza i prava u svezi godišnje porezne prijave te na praktičnim primjerima prikazale popunjavanje Obrasca DOH.

 

Prijava poreza na dobit za 2017. (mr. sc. Ida Dojčić)

Obveznici poreza na dobit sastavljaju prijavu poreza na dobit na PD obrascu, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dobit. U dijelu utvrđivanja porezne osnovice/poreznog gubitka primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit i propisi kojima su regulirani porezni poticaji poduzetnicima kroz sustav državnih potpora, te odredbe posebnih propisa u dijelu korištenja poreznih olakšica koje umanjuju poreznu obvezu. Posljednje izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 115/16) donijele su značajne novosti u sustav oporezivanja dobiti, od kojih je svakako najvažnija sniženje stope poreza na dobit sa 20% na 18% ili 12%, odnosno uvođenje dvije porezne stope od 1.1.2017. Primjena izmijenjenih odredbi Zakona regulirana je izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit, a izmijenjene odredbe se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja su započela od 1. siječnja 2017. Ovim je Pravilnikom (Nar. nov., br. 1/17) izmijenjen Obrazac prijave poreza na dobit (PD obrazac) za 2017. godinu. Dakle, novi PD obrazac se primjenjuje za porezna razdoblja koja su započela od 1.1.2017. Posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika (Nar. nov., br. 2/18) izmijenjen je Obrazac prijave poreza na dobit prema novčanom načelu (PD-NN), te Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu (Obrazac PD-PO). U članku pišemo o sastavljanju PD prijave za 2017. godinu, te iskazivanju podataka na propisanim pozicijama novog PD obrasca.

 

Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu (Obrazac PD-NN) (mr. sc. Ida Dojčić)

Zakon o porezu na dobit propisuje mogućnost primjene novčanog načela pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Novčano načelo se po prvi puta primjenjuje za 2017. godinu, a ovakav način utvrđivanja porezne osnovice mogu izabrati pravne i fizičke osobe - obveznici poreza na dobit, koji zadovoljavaju propisane kriterije. Poreznu osnovicu primjenom novčanog načela može utvrđivati porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kn. Porezni obveznik koji je i obveznik PDV-a, može izabrati način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, ako primjenjuje postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama. Obveznici poreza na dobit, koji zadovoljavaju navedene kriterije i koji su početkom 2017. godine (do 31.1.2017.) nadležnoj ispostavi Porezne uprave dali izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice za 2017. godinu prema novčanom načelu, godišnju poreznu prijavu podnose na obrascu Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu (PD-NN), koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit.U članka se pojašnjava način utvrđivanja osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu te sastavljanju PD-NN obrasca za 2017. godinu.

 

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2017. godinu (Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin)

Poseban postupak se ove godine po prvi puta provodi temeljem novog Zakona o porezu na dohodak, a u bitnome osnovna razlika je u odnosu na prijašnje godine što će se poseban postupak provesti za sve porezne obveznike koji su u 2017. ostvarili godišnji dohodak, odnosno dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji nije konačan, bez obzira da li ostvaruju pravo na povrat preplaćenog poreza ili obvezu za uplatu razlike poreza. Također, ovo je prva godina od kada se u godišnji obračun ne uključuje dohodak ostvaren po osnovi imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, a koji se od 1.1.2017. smatraju konačnim dohotkom i za koji se plaća konačan porez.

Autorice u članku, pored ostalog, na primjerima prikazuju što ulazi u poseban postupak i u kojim se slučajevima poseban postupak ne primjenjuje.

 

Obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti za 2017. godinu - obveznici poreza na dohodak (Jasna Prepeljanić)

Druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja.

Način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti ovisi o poreznom statusu obveznika, pri čemu razlikujemo: obveznika koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga; obveznika koji, prema propisima o porezu na dobit, od druge djelatnosti utvrđuje dobit i obveznika koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku.

U članku autorica daje prikaz obveze i obračuna doprinosa po osnovi druge djelatnosti obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga te obvezniku koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku.

 

Elektroničke usluge Porezne uprave za građane (Monika Horvat Mrkonjić, Ana Blekić)

Od srpnja 2017. građani po prvi puta mogu koristiti elektroničke usluge Porezne uprave putem sustava Jedinstvenog portala Porezne uprave - ePorezna. Usluge građanima od strane Porezne uprave otvorile su se na način da se elektroničkim putem mogu podnositi zahtjevi, obrasci itd. Građani mogu koristiti elektroničke usluge Porezne uprave prijavom putem sustava eGrađani i vezanog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava NIAS koji nudi različite vrste vjerodajnica. Sada su građanima na brz i jednostavan način dostupne slijedeće e-usluge Porezne uprave:  Upravljanje podacima poreznih obveznika, Podnošenje raznih zahtjeva i obrazaca i Pregledavanje dostavljenih obrazaca i zahtjeva. U članku je pojašnjeno kojim se uslugama građani, kao porezni obveznici, mogu koristiti u sustavu ePorezna u 2018. godini.

 

Oslobođenje od PDV-a u okviru carinskog postupka 41 (Ana Zakarija)

Carinski postupak 42 (u nastavku: CP 42). CP 42 u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) počinje se primjenjivati nakon ulaska RH u EU. Postupak je specifičan sam po sebi jer su za isti nadležne dvije uprave, Porezna i Carinska uprava, obzirom da u okviru istog postupka postoje dvije transakcije - uvozna i isporuka unutar EU.  Carinska uprava (u nastavku: CU) nadležna je za postupak uvoznog carinjenja u okviru CP 42 do puštanja dobara u slobodan promet. Nakon puštanja dobara u slobodan promet, za praćenje transakcije unutar EU nadležna je Porezna uprava (u nastavku: PU). Porezni obveznik/uvoznik zahtijevajući CP 42 treba zadovoljiti uvjete odobrenja postupka u CU koji su propisani Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost. CP 42 je postupak uvoznoga carinjenja dobara i puštanja u slobodni promet uz oslobođenje od plaćanja PDV-a kada su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU ili ih porezni obveznik u drugu državu članicu EU premješta za svoje potrebe. CP 42 reguliran je Uredbom Vijeća  EEZ-a br. 2913/92  (uz sve izmjene i dopune), Uredbom Komisije EEZ-a br. 2454/93 (uz sve izmjene i dopune), Pravilnikom o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije, Zakonom i Pravilnikom.

 

Stručno osposobljavanje u 2018. (Dinko Lukač)

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa može se provesti ili po Zakonu o radu ili po Zakonu o poticanju zapošljavanja. Da bi poslodavac proveo stručno osposobljavanje po Zakonu o poticanju zapošljavanja, tada istom prethodno Hrvatski zavod za zapošljavanje mora odobriti korištenje mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U članku autor potanje piše o provođenju osposobljavanja od strane poslodavca, evidencijama koje isti mora voditi za fizičke osobe na stručnom osposobljavanju, obvezi prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, obvezi obračuna i uplate doprinosa, načinu izvješćivanja u Obrascu JOPPD te drugim obvezama poslodavca.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ivana Vargašević Čonka)

U Nar. nov., br. 3/18 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Ovim izmjenama i dopunama Pravilnika proširuju se pomoćne analitičke evidencije o preuzetim i potencijalnim obvezama, propisuju se uvjeti, kriteriji i postupci ispravka vrijednosti potraživanja, jasnije se uređuje evidentiranje prijenosa sredstava za redovno financiranje od nadležnog proračuna njegovim proračunskim korisnicima, uvodi se novi tretman prihoda od pomoći EU iz određenih programa te se uređuju i pojašnjavaju i druga pitanja, kao što je evidentiranje isplate božićnice i regresa iznad neoporezivih iznosa.

 

Konsolidirani financijski izvještaji za 2017. godinu (Nikolina Bičanić)

Razdjeli državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku:JLP(R)S-i) obvezni su sastaviti i predati konsolidirane godišnje financijske izvještaje za 2017. do kraja veljače ove godine.  Razdjel odnosno JLP(R)S konsolidira svoje vlastite izvještaje s izvještajima korisnika kojima je nadležan i to stavku po stavku svakog financijskog izvještaja, zbrajanjem istih stavaka imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda. Da bi konsolidirani financijski izvještaji prikazali financijske informacije o grupi kao da se radi o jednom poslovnom subjektu, potrebno je u cijelosti eliminirati unutargrupne transakcije, ali i unutargrupna salda, kao posljedice međusobnih transakcija.

Decentralizirani korisnici: nadležna JLP(R)S u cijelosti je obvezna konsolidirati sve godišnje financijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi, osnovnih i srednjih škola, domova za starije i nemoćne i ustanova u zdravstvu, dok Ministarstvo socijalne politike i mladih u cijelosti treba konsolidirati sve financijske izvještaje centara za socijalnu skrb.

 

Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2017. godinu (Nikolina Bičanić)

Godišnjom Izjavom o fiskalnoj odgovornosti čelnici proračuna, proračunskih korisnika (i drugih obveznika) potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom/financijskim planom utvrđenih sredstava.

Rokovi: čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna obvezan je predati Izjavu do 28. veljače nadležnom ministarstvu, čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna JLP(R)S do 28. veljače načelniku, gradonačelniku odnosno županu nadležne JLP(R)S, ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije i načelnici, gradonačelnici odnosno župani do 31. ožujka, Ministarstvu financija.

Uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti prilažu se: popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Godišnji financijski izvještaji u neprofitnom računovodstvu (mr. sc. Ivana Jakir-Bajo)

Sve su neprofitne organizacije obvezne sastavljati godišnje financijske izvještaje. Vrsta financijskih izvještaja koja se sastavlja ovisi o tome vodi li neprofitna organizacija jednostavno ili dvojno knjigovodstvo, što detaljnije propisuje Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija.

Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva sastavlja za 2017. Bilancu na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke, dok ona neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo sastavlja Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF.

Godišnji financijski izvještaji (osim Bilješki) predaju se Fini do 1. ožujka 2018. godine.

Neprofitna organizacija koja tijekom 2017. nije imala poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama iskazane podatke o imovini i obvezama, a njen zakonski zastupnik preda do 1. ožujka 2018. izjavu o neaktivnosti, nije bila obvezna sastavljati financijske izvještaje za 2017. godinu.

Neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a dužne su nadležnom tijelu državne uprave, JLP(R)S-u, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, na Obrascu: PROR-POT. Taj se izvještaj s obvezno sastavlja za poslovnu godinu (za 2017. do 1. ožujka 2018.), ali se mogao sastavljati i za razdoblja tijekom 2017., ako ja tako zatražio davatelj sredstava.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA

Novine u oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2018. godini (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Zakonom o porezu na dohodak, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017., propisane su određene izmjene za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018. Izmjene se odnose na promjenu postotka porezno priznatih troškova za osobne automobile, dostavu porezne kartice za radnike elektroničkim putem, te suženu primjenu definicije djece i uzdržavanih članova uže obitelji, a prilikom obračuna dohotka od nesamostalnog rada, što je i tema ovoga članka.

 

Utvrđivanje godišnjeg dohotka obrtnika za 2017. (Krešimir Vranar)

Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost podnose prijavu poreza na dohodak u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom prebivalištu na za to propisanom Obrascu DOH. Obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i druge samostalne djelatnosti, koje plaćaju porez na dohodak, obvezni su najkasnije do kraja veljače 2018. podnijeti Obrazac DOH za razdoblje od 1.1. do 31.12.2017., o čemu i piše autor članka.

 

Poduzetnička plaća - obračun doprinosa za 2018. godinu (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obvezne su, prema Zakonu o doprinosima, obračunati i uplatiti doprinose na propisane osnovice. Visina osnovice za obračun i plaćanje doprinosa ovisi o činjenici jesu li osobe obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak. Ako je osoba obveznik poreza na dobit obvezna je za 2018. godinu uplaćivati doprinose na osnovicu od 8.822,00 kn.

Zakonom o doprinosimasu  za osobe koje djelatnost obavljaju samostalno  propisane osnovice, stope te rokovi obračunavanja i uplate doprinosa. Stope doprinosa su: MO - 20% (15 + 5), ZO - 15%, zaštita zdravlja - 0,5% i zapošljavanje - 1,7%.

Obveznici su dužni podnijeti obrazac JOPPD bez obzira isplaćuju li poduzetničku plaću ili ne pri čemu moraju voditi računa o propisanim oznakama u prilozima 2 i 3.

 

RADNO PRAVO

 

Godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. godinu (Franciska Dominković)

Godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. utvrđena je Odlukom Vlade RH o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. (Nar. nov., br. 122/17).

Navedenom odlukom značajno je povećana ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj u odnosu na 2017. godinu - za čak 21.921 dozvole. Naime, godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca povećana je za 13.946 dozvola u odnosu na 2017. godinu, kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje za 7.200, kvota dozvola za sezonsko zapošljavanje za 525 dozvola, a utvrđena je i kvota dozvola za osobe premještene unutar društva od 250 dozvola, koja za 2017. godinu nije bila utvrđena.

U ovom članku daje se pregled djelatnosti i zanimanja u kojima je moguće zapošljavanje na temelju godišnje kvote, te se pojašnjavaju uvjeti i postupak izdavanja dozvola, kao i status stranaca koji u RH rade temeljem istih.

 

Izmjene Zakona o radu uz osvrt na postupak suodlučivanja s radničkim vijećem (Vedran Jelinović)

Kao najsnažniji oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju o pojedinim pitanjima, Zakon o radu predviđa obvezu poslodavca tražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Ako poslodavac poduzme radnju ili donese odluku bez traženja suglasnosti, takva radnja odnosno odluka je ništetna. Ako se radničko vijeće u zakonskom roku ne očituje smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca. U slučaju da radničko vijeće uskrati suglasnost, dakle kad se očitovalo da nije suglasno s prijedlogom poslodavca, poslodavac može zahtijevati da tu suglasnost nadomjesti odluka nadležnog tijela. Izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu 28. prosinca 2017. godine (Nar. nov., br. 127/17) došlo je do vraćanja tog postupka u sudsku nadležnost umjesto arbitraže pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. Uz pojašnjenje izmjena, u ovom članku daje se osvrt na otvorena pitanja u takvom postupku.

 

JAVNA NABAVA

Istraživanje tržišta i prethodno sudjelovanje natjecatelja ili ponuditelja (Kristina Zovko)

Autorica u tekstu daje pregled odredbi novog Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16) i Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (Nar. nov., br. 101/17) kao i primjere iz prakse, koji se odnose na prethodnu analizu tržišta, institut koji nije postojao u prethodnim propisima koji su regulirali područje javne nabave, i prethodno sudjelovanje natjecatelja ili ponuditelja u postupcima javne nabave.

Radi se o jednom vrlo korisnom alatu kojeg naručitelji sigurno neće koristiti za svaki postupak javne nabave, ali će ga svakako koristiti kod nabave nekih novih predmeta nabave, kompleksnijih predmeta nabave, kada uvide da su se tržišne prilike promijenile i sl. Naravno da istraživanje tržišta nije ograničeno za postupke nabave male i velike vrijednosti, već se ono može koristiti i kod jednostavne nabave.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 2/18 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 2/18.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 05.02.2018.

natrag