Poštovani korisnici,

 

iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec rujan 2017. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO


Ovrha na plaći od 3.8.2017. (Vedran Jelinović)

Posljednje izmjene i dopune Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/17) stupile su na snagu 3. kolovoza 2017. godine. Iako su izmjene bile uvjetovane prvenstveno potrebom reguliranja postupovnih odredaba u vezi sa stupanjem na snagu Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima, došlo je do intervencije i u dijelovima tog zakona koji uređuje ovrhu na plaći.

U ovom članku se daje pregled izmjena i dopuna koje se odnose upravo na ovaj predmet ovrhe, počevši do podnošenja prijedloga za ovrhu pa do postupanja poslodavca temeljem rješenja o ovrsi i  suglasnostima o zapljeni.

 

Vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu od 1.9.2017. (Vedran Jelinović)

Izmjenama u vođenju evidencije o radnicima i radnom vremenu pristupilo se u sklopu Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, donesenog na Vladi RH 5. siječnja 2017. Promjenama koje su, donošenjem novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 73/17) stupile na snagu 1.9.2017., željela se postići vremenska ušteda za poslodavce koji su dužni voditi podatke o radnicima i njihovom radnom vremenu. Dakle, pojednostavnjeno je vođenje propisanih podataka.

Uz ukazivanje na promjene do kojih je došlo u odnosu na ranije važeći istoimeni pravilnik, u ovom članku se daju i ogledni primjeri novih obrazaca.

 

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita (Domagoj Dodig)

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita (Nar. nov., br. 65/17), koji je stupio na snagu 15. srpnja 2017., treba omogućiti određenoj kategoriji građana da svoje stambeno pitanje riješi po povoljnijim uvjetima.

U članku autor daje pregled Osim odredbi navedenoga Zakona, autor članka daje prikaz i Naputka o načinu rada Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama koji je stupio na snagu 3. kolovoza 2017.

Agencija u ime Republike Hrvatske sklapa ugovor o davanju subvencioniranih kredita sa svim kreditnim institucijama čije su ponude prihvaćene, u roku od osam dana od isteka roka za dostavu ponuda.
Popis kreditnih institucija s kojima je sklopljen ugovor o davanju subvencioniranih kredita biti će objavljen na službenim internetskim stranicama APN-a i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO


Nabava dugotrajne materijalne imovine (Irena Slovinac)

Dugotrajna materijalna imovina početno se mjeri po trošku nabave. U trošak nabave treba uključiti nabavnu cijenu, carinu, troškove montaže i demontaže, porez na promet nekretnina i dr. nepovratne poreze, te sve troškove koji se mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Nabava nekretnina oporeziva je PDV-om ili porezom na promet nekretnina.

 

Računovodstveni i porezni tretman sponzorstva (Domagoj Zaloker)

Poduzetnici u praksi često poistovjećuju sponzorstvo i donaciju, iako se radi o potpuno dva različita poslovna događaja. Donacije definiramo kao bezuvjetna davanja neke materijalne ili nematerijalne imovinske koristi  primatelju donacije za što davatelj donacije ne očekuje nikakvu protučinidbu. O računovodstvenom i poreznom aspektu donacija pisati ćemo u slijedećem broju FIP-a. Sponzorstva, s druge strane, možemo definirati kao davanja materijalne ili nematerijalne imovinske koristi koja nisu bezuvjetna, nego se od primatelja sponzorstva očekuje protučinidba uglavnom u obliku promidžbe sponzorove tvrtke, proizvoda (robe) ili usluge. Stoga, vrijednost danog sponzorstva može se smatrati i plaćanjem usluge promidžbe ili reklame. Za razliku od donacija, troškovi sponzorstva (promidžbe, reklame) nisu porezno ograničeni uz pretpostavku da se poslovne transakcije obavljaju u poduzetničke svrhe po tržišnim vrijednostima. Porezni i računovodstveni aspekti sponzorstva ovise o poreznom statusu ugovornih strana te o tome u kojem obliku je sponzorova činidba (u novcu ili u naravi). U članku prikazujemo nekoliko primjera evidentiranja sponzorstava u poslovnim knjigama sponzora i primatelja sponzorstva.

 

Računovodstvo poljoprivredne djelatnosti (mr. sc. Sivlija Pretnar Abičić)

Poljoprivredna aktivnost je pretvaranje biološke imovine u poljoprivredni proizvod za prodaju ili za dodatnu biološku imovinu. Biološka imovina odnosi se na žive životinje i biljke (primjerice, osnovno stado, drveće na plantažama, višegodišnje nasade i sl.). Poljoprivrednom djelatnošću biološka imovina pretvara se u poljoprivredni proizvod za prodaju (vuna, mlijeko, debla, voće  i sl.)  ili za dodatnu biološku imovinu. U članku, autorica na primjeru obrađuje računovodstveni tretman, odnosno priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda do točke ubiranja plodova.

 

POREZI I DOPRINOSI


Primjeri oporezivanja rabljenih automobila (Ana Zakarija)

U FIP-u br. 4/17 prikazali smo zakonski okvir oporezivanja rabljenih automobila prema trenutno važećim poreznim propisima. U ovom članku prikazujemo praktične primjere oporezivanja nabave/stjecanja rabljenih automobila porezom na dodanu vrijednost, posebnim porezom na motorna vozila te posebnim porezom na stjecanje rabljenih motornih vozila.

 

PDV kod uvoza dobara (mr. sc. Ida Dojčić)

Dobra koja se uvoze iz trećih država (država izvan EU-a) oporezuju se pri uvozu. Uvoz se u načelu oporezuje u državi članici gdje se dobra nalaze pri ulasku u EU. Ako se nakon ulaska dobra stavljaju u neki od carinskih postupaka, mjesto uvoza bit će u državi članici u kojoj je prestao vrijediti taj postupak za navedena dobra. Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima, a PDV kojeg je nadležna carinarnica obračunala pri uvozu dobara uvoznik je obvezan platiti u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima. Porezni obveznik u sustavu PDV-a može PDV, koji je obračunan pri uvozu odbiti kao pretporez, ako za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara, te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje. Od 1.1.2018. porezni obveznici, koji imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, moći će primjenjivati obračunsku kategoriju PDV-a pri uvozu strojeva i opreme iz Dodatka IV. Zakona o PDV-u vrijednosti veće od 1.000.000,00 kn po jednoj carinskoj deklaraciji. U članku se pojašnjavaju odredbe propisa o PDV-u koje se primjenjuju kod uvoza dobara vezano uz određivanje mjesta uvoza dobara, zatim utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu i nastanku porezne obveze, te uvjetima za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a.

 

Porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica (Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek)

Jedan od oblika nagrađivanja zaposlenih radnika ili članova uprave za dobre rezultate društva je i dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima. Tema članka je porezni tretman navedenog primitka i obveza doprinosa.

Ovisno o radno-pravnom statusu članova uprave, odnosno menadžera, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica može se tretirati kao dohodak od kapitala (ako član uprave/menadžer nije radnik tog društva) ili kao dohodak od nesamostalnog rada (ako je član uprave/menadžer ujedno i radnik tog društva). Dodatni uvjet kod dohotka od kapitala jest i da te dionice moraju kotirati na burzi, u protivnom se po toj osnovi utvrđuje drugi dohodak. U slučaju dodjele ili opcijske kupnje od strane radnika društva isto se smatra dohotkom od nesamostalnog rada.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO


Planiranje za razdoblje 2018. - 2020. (mr. sc. Ivana Jakir-Bajo)

Tijekom rujna proračunski korisnici državnog proračuna kao i proračunski korisnici JLP(R)S-a pripremit će svoje prijedloge financijskih planova za 2018., s projekcijama za 2019. i 2020. Prijedlozi se dostavljaju nadležnim razdjelima/JLP(R)S-ima koji pristupaju izradi prijedloga državnog proračuna/proračuna JLP(R)S-a, koje će usvajati predstavnička tijela do kraja ove godine. Na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljene su Upute za izradu prijedloga državnog proračuna RH te proračuna JLP(R)S-a. Upute sadržavaju temeljne ekonomske pokazatelje, metodologiju izrade financijskog plana, rokove, te pojašnjavaju primjenu načela uravnoteženosti kod sukcesivnog uključivanja prenesenih viškova/manjkova u proračun/financijski plan.

 

Upravljanje rizicima  u javnom sektoru - nove Smjernice (Danijela Stepić, Davor Kozina)

Upravljanjem rizicima se kao temom u javnom sektoru sustavno počelo baviti u okviru sustava unutarnjih financijskih kontrola. Prve Smjernice za upravljanje rizicima kod korisnika proračuna donesene su 2009. te su se u međuvremenu rizici integrirali u proces strateškog planiranja, a u korisnicima proračuna su uspostavljeni registri rizika i zadužene su osobe za koordinaciju aktivnosti na razvoju upravljanja rizicima. U praktičnoj implementaciji upravljanja rizicima uočeni su određeni nedostaci te su donesene nove Smjernice s kojima bi trebalo unaprijediti postojeći proces upravljanja rizicima. Novim Smjernicama je proširen opseg primjene i na trgovačka društva i druge pravne osobe obveznike davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a uvedene su i određene novosti u metodologiji upravljanja rizicima, a koje uključuju sljedeće: ▪ uvodi  se podjela na strateške i operativne rizike ▪ upravljanje strateškim rizicima i koordinacija prikupljanja podataka za strateške rizike stavlja se u nadležnost najviše razine rukovodstva ▪ zahtijeva se objektivnija procjena rizika temeljena na analizama uzroka i posljedica rizika, faktora rizičnosti i pokazatelja rizika ▪ zahtijeva se aktivnije praćenje provedbe mjera za ublažavanje rizika te izvještavanje o statusu rizika ▪ usmjerava se na međusektorski pristup za postupanje po rizicima koji zahtijevaju koordinirani pristup više institucija u čijoj je nadležnosti njihovo rješavanje ▪ zahtijeva se aktivnija suradnja povezanih institucija (razdjela i institucija iz nadležnosti razdjela, JLP(R)S-a i institucija iz njihove nadležnosti) u procesu upravljanja rizicima.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE


Izvještavanje o dodijeljenim financijskim sredstvima udrugama i drugim OCD-ima u 2016. (Vesna Lendić Kasalo)

Financiranje projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge i ostale organizacije civilnog društva (OCD) jedan je od najčešćih oblika suradnje državnih tijela i organizacija civilnog društva u provedbi javnih politika odnosno rješavanju prioritetnih društvenih problema. I ove godine Ured za udruge Vlade RH prikuplja izvješća o financijskim sredstvima koje su davatelji sredstava iz javnih izvora na svim razinama dodijelili udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva u 2016. godini. Izvještavanje se provodi putem internetske aplikacije, a obuhvaća i podatke o provedenim standardima i postupcima planiranja, provedbe i praćenja financiranih programa i projekata sukladno standardima propisanima Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Rok za popunjavanje Detaljnog izvješća i Upitnika različit je za pojedine skupine davatelja sredstava, a rok za predaju posljednjih izvješća je 30. rujna 2017. Izvještavanje se provodi putem internetske aplikacije.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA


Zahtjev za izmjenom predujma poreza na dohodak od obrtničke djelatnosti u 2017. (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i plaća na temelju podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, a ne više prema rješenju Porezne uprave. Međutim, rješenjem utvrđena visina mjesečnog predujma može se promijeniti temeljem pismenog zahtjeva, pri čemu je porezni obveznik uz zahtjev dužan priložiti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine, o čemu i piše autorica članka.

Poslovanje obrtnika prijevoznika dobara u cestovnom prometu (Krešimir Vranar)

Obrtnik prijevoznik mora biti upisan u Obrtni registar i imati obrtnicu, te upisan u Registar poreznih obveznika. Kod obavljanja prijevoza tereta u cestovnom prometu obrtnici se moraju pridržavati odredbi posebnih propisa koji propisuju uvjete i način obavljanja ovih usluga, kao i pridržavati se odredbi propisa iz carinskog i deviznog poslovanaj. Oporezivanje usluga prijevoza dobara (tereta) ovisi o tome kome je usluga prijevoza obavljena, poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik, a u određenim slučajevima i dionici puta na kojoj se prijevoz obavlja.

 

CARINSKO POSLOVANJE


Postupanje prilikom povrata robe iz inozemstva (mr. sc. Melita Buljan)

Za robu koja se vraća na područje Europske unije (EU), a koja je prethodno bila izvozno ocarinjena, može se primijeniti i carinska i porezna povlastica. Povlastica znači da se ne obračunava i ne plaća niti carina niti PDV u trenutku puštanja robe u slobodni promet. Da bi se mogla koristiti carinska povlastica roba mora biti prethodno izvezena, povrat robe se vrši u roku od 3 godine od dana izvoza, roba se vraća u istom stanju u kojem je izvezena. Za primjenu porezne povlastice trebaju biti ispunjeni navedeni uvjeti za carinsku povlasticu te dodatni uvjet da se roba mora vratiti istoj osobi koja je tu robu i izvezla. Autorica u članku potanje piše o uvjetima i mogućnosti korištenja navedenih povlastica, potrebnoj dokumentaciji, popunjavanju carinske deklaracije te drugim specifičnostima prilikom korištenja istih.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM


Sanacija i restrukturiranje s aspekta pravila o državnim potporama (Martina Štorek)

U članku autorica daje prikaz uvjeta za dodjelu državnih potpora za sanaciju, restrukturiranje i privremenih potpora za restrukturiranje i privremenih potpora za restrukturiranje poduzetnicima u teškoćama iz trenutno važećih Smjernica Europske komisije (EK) o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika koje se primjenjuju od 1.8.2014. Ako se potpore za sanaciju i restrukturiranje dodjeljuju velikim poduzetnicima davatelj potpore/država članica EU ne može je dodijeliti bez konkretne odluke EK o odobrenju/spojivosti sa unutarnjim tržištem. Ako se navedene potpore dodjeljuju malim i srednjim poduzetnicima i manjim poduzetnicima u državnom vlasništvu, davatelj potpore/država članica EU treba izraditi program potpore, pa ako isti odobri EK, tada davatelj potpore ne treba više tražiti odobrenje EK.

 

RADNO PRAVO


Izmjene i dopune Zakona o strancima (Ljubica Đukanović)

Uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca i uvjeti rada i prava raspoređenih radnika u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) propisani su Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 130/11 i 74/13; u nastavku: ZOS) , koji pored toga sadrži i odredbe o vizi, regulira radnopravni status stranca, kao i odredbe o spajanju obitelji, o srednjoškolskom obrazovanju i studiranju te znanstvenom istraživanju u RH.

Radi potpunog usklađivanja ZOS-a s novim Direktivama EU, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Nar. nov., br.69/17; u nastavku: ZOID). bilo je potrebno definirati pojmove sezonskog radnika i djelatnost koja ovisi o izmjeni godišnjih doba u skladu s Direktivom 2014/36/EU,  propisati uvjete za reguliranje boravka i rada do 90 dana i duže od 90 dana kao i uvjete za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad.

Pored ovih pitanja ZOID je propisao i razloge prestanka važenja i poništenja odobrenja za sezonski rad, premještaj unutar društva i što se smatra skupinom trgovačkih društava u skladu s Direktivom 2014/66/EU,  kao i tko se smatra upućenim radnikom, te pod kojim uvjetima može obavljati poslove u RH.

Uređeno je osiguranje sudske zaštite i administrativne suradnje i informiranja i propisani su uvjeti za reguliranje boravka i rada osoba premještenih unutar društva (rukovoditelj, stručnjak i pripravnik). Propisani su i određeni poslove koje obavlja svaka od navedenih kategorija radnika, kao i uvjeti za odobrenje kratkoročne i dugoročne mobilnosti, razlozi za odbitak i poništenje dozvole za boravak i rad izdane premještenom radniku.

 

Godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017. godinu (Franciska Dominković)

Vlada Republike Hrvatske, na temelju ovlaštenja iz Zakona o strancima, svojom odlukom utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca. S obzirom na značajne izmjene Odluke za 2017., u ovom članku  autorica daje prikaz odluka mjerodavnih za 2017. te navodi razloge koje je Vlada RH kojima je obrazložena potreba nedavnog donošenja Odluke o izmjenama Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017.

Izmjenom Odluke (Nar. nov., br. 69/17) značajno je povećana ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u RH u odnosu na 2016. godinu - za čak 5.964 dozvole. Naime, godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca povećana je za 4.964 dozvole u odnosu na 2016., kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje za 1.000 dozvola, dok je kvota dozvola za sezonsko zapošljavanje ostala ista kao i u 2016.

 

JAVNA NABAVA


Uz Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave (Vedran Jelinović)

Na temelju postavljenog zakonskog okvira i uzimanjem u obzir dosadašnje dobre prakse u području javne nabave, te uočenih nedostataka u primjeni Zakona o javnoj nabavi donesen je Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave (Nar. nov., br. 65/17).

Pravilnik je stupio na snagu 15. srpnja 2017., s iznimkom jedne odredbe koja će stupiti na snagu tek 1. siječnja 2018. godine. Pravilnikom se detaljnije razrađuju odredbe Zakona o javnoj nabavi, te donose jasna pravila u pogledu sadržaja, načina izrade i postupanja s dokumentacijom o nabavi i ponudama. Njime se također dodatno uređuje postupanje u fazama zaprimanja i otvaranja ponuda, zatim pregleda i ocjene ponuda uz propisivanje obveznog sadržaja zapisnika koji se u tim fazama moraju voditi. Konačno, Pravilnikom je uređeno i postupanje u slučaju nedostupnosti Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske.

 

POREZNO PRAVO


Upravni ugovor kao način plaćanja poreznog duga (Danijela Rudić, Darija Bogović Ćorković)

Porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba koja u poreznim evidencijama ima evidentiran dospjeli porezni dug. Sklapanjem upravnog ugovora s Poreznom upravom omogućeno je poreznom obvezniku, s ciljem prevladavanja trenutne nemogućnosti podmirenja poreznih obveza, namirenje dospjelog poreznog duga (glavnice i kamata) u cijelosti i djelomično, najdulje na rok od 24 mjeseca uz daljnji obračun zakonske zatezne kamate na reprogramiranu glavnicu duga. Sklopljeni upravni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku. U članku je pojašnjeno koji uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se pokrenuo postupak sklapanja upravnog ugovora, što sve mora sadržavati prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, koja su prava i obveze ugovornih strana, te u kojim slučajevima dolazi ro raskida ugovora.

 

TRGOVINA


Prodaja robe na otvorenim prostorima (Darko Marečić)

Pored trgovca, svoje proizvode na otvorenim prostorima na malo mogu prodavati i OPG-i, neprofitne organizacije, proizvođači i drugi prodavatelji iz čl. 5. st. 1. Zakona o trgovini.

Prodaja robe na otvorenim prostorima može se obavljati na javno-prometnim površinama koje svojom odlukom odredi predstavničko tijelo grada ili općine, a na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine za koje je predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje.

Prodavatelj mora ishoditi rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju minimalne tehničke i druge propisane uvjete. Iznimno, rješenje nije potrebno u slučaju prodaje robe za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.

Prilikom prodaje robe na otvorenim prostorima trgovci i drugi prodavatelji dužni su istaknuti naziv tvrtke, osigurati podatke o robi, istaknuti cijene, izdati račun, istaknuti obavijest o podnošenju prigovora potrošača, te pridržavati se drugih obveza propisanih propisima iz trgovine i zaštite potrošača.

 

GOSPODARSTVO


Ugostiteljstvo na otvorenom (Darko Marečić)

Ugostitelji mogu, sukladno rješenju da ugostiteljski objekt ispunjava minimalne uvjete za vrstu u kojoj posluju, povremeno pružati ugostiteljske usluge izvan tog ugostiteljskog objekta. Ugostitelji i druge pravne osobe, obrtnici, trgovci pojedinci i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji nisu ugostitelji, mogu  pružati pojedine ugostiteljske usluge kao sudionici proslava i manifestacija organiziranih u promidžbeno-turističku svrhu.  Na otvorenim prostorima mogu se postaviti sljedeći objekti: objekt jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu, objekt jednostavnih usluga u šatoru, objekt jednostavnih usluga na klupi i objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama. Radno vrijeme  pružanja ugostiteljskih usluga na mjestima održavanja proslava i manifestacija određuje organizator tih događanja.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 9/17 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 9/17.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 05.09.2017.

natrag