Novosti iz OPZ-a – korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18), kao temeljni porezni propis, uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava RH. U okviru aktualne porezne reforme OPZ se mijenja i dopunjuje nekim novim odredbama, a jedna od važnijih je proširenje odredbi o prividnim pravnim poslovima. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, novosti koje stupaju na snagu 1.1.2020. su sljedeće:

Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

Izmjenama OPZ-a proširuju se odredbe o prividnim pravnim poslovima u dijelu iskorištavanja poreznih pogodnosti s ciljem i svrhom za koju nisu namijenjene. Postojećim čl. 12. OPZ-a je propisano da ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao. Novim se čl. 112.a OPZ-a posebno regulira korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, u slučaju kada:

  • poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara druge načine obavljanja poslova ili
  • poduzetnik koristi organizacijske oblike koji su oporezivi po nižim stopama ili
  • poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, a koji je oporeziv nižim stopama.

Prema odredbama OPZ-a, porezna tijela su ovlaštena dokazivati prividnost pravnog posla kada se sklapanjem pojedinih ugovora prikriva stvarna narav određenog posla, a s ciljem kako bi se koristile porezne pogodnosti. Dakle, ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno „jeftinije“ oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Nadalje, kada poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik kojeg  zamjenjuje drugim, koji je oporeziv po nižim poreznim stopama, kao i korištenje povezanih društava u svrhu primjene poreznih pogodnosti predstavlja korištenje poreznog sustava protivno svrsi zakona.

U tim slučajevima će se u poreznom postupku porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo. U slučaju korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona za utvrđene obveze odgovara:

  • kod isplata naknada zaposlenicima poslodavac, a posloprimac se smatra poreznim jamcem,
  • u slučaju kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik, te u transakcijama između povezanih osoba/društava fizička osoba koja stvarno upravlja tim transakcijama, odnosno povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao porezni jamci.

Povezane osobe

U čl. 49. OPZ-a, koji uređuje porezni tretman povezanih osoba dodaje se odredba kojom je određeno da će ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba biti porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. Povezane osobe, u smislu čl. 49. OPZ-a, su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

  • za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima,
  • za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge,
  • između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa, jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje,
  • za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu.

Postojanje povezanosti u poreznom smislu jedan je od odlučujućih kriteriju kod odabira poreznih obveznika za provođenje poreznog nadzora.

Načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor

Sukladno čl. 119. OPZ-a, porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu i porezni obveznici iz čl. 49. OPZ-a, odnosno osobe koje se u poreznom smislu smatraju povezanima. Porezni obveznik ne može utjecati na odluku poreznog tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih će se provoditi porezni nadzor.

Odredba čl. 119. OPZ-a se dopunjuje, te se u provođenju poreznog nadzora prioritet stavlja na velike poduzetnike, zatim porezne obveznike iz čl. 49. OPZ-a (povezane osobe) te porezne obveznike iz novog čl. 12.a OPZ-a, odnosno one kod kojih postoji sumnja o neopravdanom korištenju poreznih pogodnosti.

Porezni prekršaji

Dopunjuju se odredbe kojima se određuju vrste i „težina“ poreznog prekršaja, pa je tako:

  • najteži porezni prekršaji (čl. 192. OPZ-a) nečuvanje poslovnih knjiga, drugih evidencija i knjigovodstvenih isprava u propisanim rokovima (kazne od 20.000,00 kn do 500.000,00 kn);
  • teži porezni prekršaji (čl. 193. OPZ-a) ako se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili se ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu, ako se poslovne knjige i druge evidencije ne vode u skladu s načinom oporezivanja, te ako se pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osiguravaju raspoloživi, čitljivi i sustavni podaci (kazne od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn);
  • lakši porezni prekršaji (čl. 194. OPZ-a) poduzetnik čini ako na početku poslovanja i krajem svake poslovne godine ne popiše svu imovinu i obveze, te ako ne popiše imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili kod statusnih promjena ili prestanka obavljanja djelatnosti ili kod otvaranja postupka stečaja ili likvidacije (kazne od 2.000,00 kn do 200.000,00 kn).

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

 

Natrag