Iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec prosinac 2015. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

 

Novi Pravilnik o sustavu Zagreb financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija - 1. dio (mr. sc. Ivana Jakir-Bajo Ana Zorić)

Temeljem Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14; u nastavku: Zakon) donesen je Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (u nastavku: Pravilnik), a objavljen je u Nar. nov., br. 119/15.  Prema odredbama Zakona, neprofitne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva izrađuju financijske planove po prvi puta za 2016. godinu, a trebaju ga donijeti do kraja ove godine. Zakonom je propisano da se financijski plan sastoji od plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazloženja financijskog plana. Pravilnikom je propisana metodologija izrade financijskog plana, izmjena i dopuna te način i uvjeti izvršavanja financijskog plana, što se i pojašnjava u samome članku. Neprofitne organizacije koje su donijele financijski plan prije stupanja na snagu Pravilnika, ne moraju donositi "novi" plan za 2016., ako je doneseni plan u skladu sa Zakonom. Zakonom je propisano da se poslovanje neprofitne organizacije treba temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te načelu javnosti i transparentnosti, a Pravilnikom je utvrđen način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih organizacija. Samoprocjena odnosno popunjavanje Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola i izrada akcijskog plana provode se po prvi puta za 2015. godinu, najkasnije do kraja ožujka 2016. godine. U sljedećem broju časopisa bit će dane detaljne upute o popunjavanju Upitnika o samoprocjeni za 2015. godinu, temeljem odredaba novog Pravilnika.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Pripreme za izradu financijskih izvještaja poduzetnika (Irena Slovinac)

U pripreme za izradu godišnjih financijskih izvještaja osim računovodstva treba se uključiti i uprava te ostale funkcije u društvu.  Računovodstvo treba prikupiti ili sastaviti te evidentirati sve izlazne i ulazne račune i druge knjigovodstvene isprave, te obračune svih poslovnih događaja nastalih (realiziranih) do 31. prosinca. Za sve stavke treba provjeriti jesu li priznate u skladu s računovodstvenim standardima, te jesu li obavljene procjene i iskazivanja u skladu sa standardima i usvojenim računovodstvenim politikama. Također treba uskladiti stanja potraživanja i obveza s poslovnim  partnerom putem IOS-a, provjeriti odgovara li stanje novca na kontima žiro računa i blagajne onima na računu u poslovnoj banci odnosno blagajni i dr.

 

Godišnji obračun amortizacije za 2015. (Domagoj Zaloker)

Posljedica korištenja dugotrajne imovine u poslovnom procesu je fizičko i ekonomsko trošenje njene nabavne (početne) vrijednosti. U tu svrhu za svaku poslovnu godinu izračunava se potrošeni dio nabavne vrijednosti dugotrajne imovine, koji se kao trošak iskazuje u financijskim izvještajima poduzetnika, vodeći pritom računa o zahtjevima računovodstvenih i poreznih propisa. Imovina koja podliježe obračunu amortizacije je imovina za koju se očekuje da će se koristiti duže od jednog razdoblja (12 mjeseci), koja ima ograničeni vijek uporabe i koristi se u poslovne svrhe. Računovodstveni postupak u svezi s amortizacijom uređen je zahtjevima računovodstvenih standarda, dok je porezni tretman priznavanja troškova amortizacije dugotrajne imovine propisan je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit. U članku pišemo o računovodstvenom i poreznom aspektu amortizacije dugotrajne imovine poduzetnika.

 

Rezerve trgovačkih društava (Nenad Šimunec)

Vrste rezervi koje trgovačka društva moraju ili mogu imati, izvori za njihovo formiranje, pravila izdvajanja u rezerve i njihova namjena određeni su Zakonom o trgovačkim društvima. Svrha zakonskog propisivanja rezervi trgovačkog društva je prisilnom normom osigurati minimalne uvjete za njegovu financijsku stabilnost u interesu društva i njegovih vjerovnika.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Ulazak i izlazak iz sustava PDV-a (Domagoj Zaloker)

Svaka pravna ili fizička osoba koja obavlja neku gospodarsku djelatnost, dužna je voditi računa o odredbama propisa o oporezivanju porezom na dodanu vrijednost kako bi pravovremeno i bez sankcija ušla u sustav PDV-a. Također, svi porezni obveznici u sustavu PDV-a, koji to više ne žele biti, moraju znati pod kojim uvjetima se iz njega izlazi. U sustavu PDV-a termin "porezni obveznik" ne znači nužno da se radi o osobi koja je upisana u registar obveznika PDV-a i koja je na svoje isporuke dobara i usluga dužna, sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obračunavati i plaćati PDV. Poreznim obveznikom, u smislu oporezivanja PDV-om, smatra se svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To što pravna ili fizička osoba nije upisana u registar obveznika PDV-a, ne znači da nije porezni obveznik. S druge strane, upis u registar obveznika PDV-a prvenstveno ovisi o ispunjenju propisanih uvjeta, a porezni obveznici se upisuju u registar obveznika PDV-a "po sili Zakona" ili dobrovoljno.

 

Troškovi reprezentacije, promidžbe i darovanja (mr. sc. Ida Dojčić)

Troškovi promidžbe i reprezentacije, uključujući dane donacije i sponzorstva, uobičajeni su rashodi poslovanja, evidentirani u knjigovodstvu poduzetnika. Međutim, obzirom na njihovu specifičnost, regulirani su poreznim propisima na način da je zakonodavac propisao uvjete i vrijednosna ograničenja tih izdataka priznatih u porezne svrhe. U članku se pojašnjava koji će oblik ovakvih poslovnih aktivnosti i uz koje uvjete biti porezno dopustiv rashod, te kakav je porezni tretman ovakvih isporuka prema odredbama o oporezivanju PDV-om.

 

Nove osnovice za obračun doprinosa za 2016. (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Temeljem prosječne plaće za razdoblje siječanj - kolovoz 2015., Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2016. godinu (Nar. nov., br. 125/15) utvrđene su osnovice za obračun doprinosa za 2016. Propisani iznosi osnovica primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2016.  i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2016. godine.

 

Porezni tretman naknada za financiranje političkih stranaka i izborne promidžbe (Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin)

Način financiranja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, članova predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, nezavisnih lista, odnosno lista grupa birača i kandidata, stjecanje i trošenje sredstava te nadzor i revizija uređeni su Zakonom o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe (Nar. nov., br.  24/11, 61/11, 27/13 i 2/14), dok je određivanje poreznih pitanja uređeno zakonodavstvom iz područja oporezivanja i to osobito Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, Zakonom o porezu na dobit i dr. propisima. Fizičke osobe mogu jednoj političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, odnosno nezavisnom članu predstavničkog tijela JLP(R)S, nezavisnoj listi, odnosno listi grupe birača i kandidatu donirati do 30.000 kn u kalendarskoj godini. Pravne osobe mogu u kalendarskoj godini donirati najviše do 30.000 kn nezavisnim članovima predst. tijela JLP(R)S, do 100.000 kn nezavisnim kandidatima i dr. te do 200.000 kn političkim strankama i kandidatima za Predsjednika RH - porezno nepriznati rashod pravnim osobama. Ako nezavisnim zastupnicima i članovima predst. tijela JLP(R)S ostanu neutrošena sredstva, a nisu ponovno izabrani, obvezni su izvršiti povrat neutrošenih sredstava u proračun. Ako su izabrani, tada mogu sredstva donirati za opće društvene potrebe, a ako ih zadrže - oporezuju se kao drugi dohodak. Neutrošena sredstva donacije se vraćaju uplatiteljima, razmjerno doniranom iznosu.

 

O tuzemnom prijenosu porezne obveze uz poseban osvrt na građevinske usluge (Dinko Lukač)

Tuzemni prijenos porezne obveze je obvezan a ne opcionalan postupak oporezivanja, a primjenjuje ga porezni obveznik (primatelj isporuke) upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj (RH) kada mu drugi porezni obveznik iz RH, između ostalog, obavi građevinsku uslugu ili isporuku rabljenog materijala i otpada. Da bi se mogao primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze za građevinske usluge, otpad, itd., oba sudionika u isporuci (i isporučitelj i primatelj) moraju biti porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. Pri tom nije bitno da li primatelj isporuke (kupac) može odbiti pretporez djelomično ili u cijelosti. U navedenom postupku PDV plaća primatelj isporuke ako su zadovoljeni svi propisani uvjeti. Porezni obveznici PDV-a prema obavljenim isporukama i porezni obveznici PDV-a prema naplaćenim naknadama na isti način primjenjuju odredbe o tuzemnom prijenosu porezne obveze. O korištenju navedenog postupka s posebnim osvrtom na građevinske usluge, obračunavanju PDV-a i iskazivanju istog u poreznim evidencijama i prijavama možete pročitati u članku.

 

Porezne oaze - međunarodno izbjegavanje plaćanja poreza i porezna evazija (Andreja Sertić)

Izbjegavanje plaćanja poreza odnosi se na legalno smanjenje porezne obveze, dok je porezna evazija uvijek ilegalan čin. Međunarodno smanjenje porezne obveze fizičkih osoba većinom odražava poreznu evaziju, dok se aktivnosti multinacionalnih korporacija najčešće odnose na zakonito izbjegavanje plaćanja poreza, ali se vrlo često klasificiraju i kao porezna evazija. U članku autorica donosi objašnjenje što se smatra poreznim oazama, te prikaz OECD-ove liste poreznih oaza. Također je dan osvrt na pojavne oblike izbjegavanje plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj.

 

Kretanje trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom između država članica EU (Željka Marinović)

Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj državi članici Europske unije (EU) tj. onih na koje je obračunata i plaćena trošarina u toj državi, a koji se otpremaju u komercijalne svrhe u drugu državu članicu EU dozvoljeno je uz pojednostavnjeni papirnati prateći trošarinski dokument ili PPTD. Na te trošarinske proizvode ponovno nastaje trošarinska obveza sukladno propisima države članice odredišta EU, a što dovodi do povrata trošarine koja je već plaćena u državi članici otpreme EU. Primatelj u Republici Hrvatskoj (RH) koji namjerava primati navedene trošarinske proizvode dužan je najkasnije 8 dana prije početka obavljanja djelatnosti podnijeti elektroničkim putem prijavu za upis u Registar trošarinskih obveznika nadležnom carinskom uredu za status primatelja. U trenutku kada primatelj u RH primi te trošarinske proizvode u obvezi je obračunati trošarinu u iznosima koji su na snazi na dan nastanka obveze obračunavanja trošarine. O kretanju trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom između poduzetnika u komercijalne svrhe, o primitku tih proizvoda u RH, obračunu trošarine i drugim zanimljivostima čitajte u članku.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2015. (Nikolina Bičanić)

U sklopu pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja preispituju se, usklađuju i ispravljaju knjigovodstveni podaci. Prikupljaju se i evidentiraju sve knjigovodstvene isprave koje se odnose na 2015. godinu te obavlja godišnji popis imovine i obveza i prema utvrđenim stvarnim (popisnim) stanjima usklađuju se knjigovodstvena stanja. Za sve proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, prema posebnoj Uputi Ministarstva financija obvezno je provesti međusobno usuglašavanje potraživanja i obveza s dužnicima i vjerovnicima, sa stanjem na dan 31.12.2015. Od početka 2015. primjenjuje se novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 i 115/15), kojim su, u odnosu na ranije propise, propisana nova pravila za priznavanje nekih poslovnih događaja, a u Računskom planu promijenjeni su neki nazivi i sadržaj skupina i podskupina računa, neki su brisani, a dodane su i nove brojčane oznake s pripadajućim nazivima za podskupine računa, odjeljke i osnovne račune. S obirom na to, od 2015. izmijenjen je i sadržaj obrazaca financijskih izvještaja u odnosu na one ranije u primjeni, novim Pravilnikom o izvještavanju (Nar. nov., br. 3/15 i 93/15) koji se primjenjuje od ove godine. U izvještajnim razdobljima tijekom 2015. pri izradi izvještaja na obrascu: PR-RAS nije se popunjavao stupac "Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine", međutim prilikom sastavljanja financijskih izvještaja za proračunsku - 2015. godinu, financijski izvještaji moraju se popuniti u cijelosti, dakle u obrazac: PR-RAS, svi obveznici morat će upisati podatke i u stupac "Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine", koji se odnose na 2014. godinu. Tako je u sklopu pripremnih radnji za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2015. potrebno prilagoditi prošlogodišnje podatke "novim" (ovogodišnjim) pravilima i prikazati ih na odgovarajućim usporednim pozicijama, kako bi bili usporedivi s ovogodišnjima.

 

Pravo na pristup informacijama (Ljubica Đukanović)

Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama  (u nastavku: Zakon) došlo je do značajnih izmjena u načinu ostvarivanja ovog prava, a posebno obveza tijela javne vlast da informacije koje posjeduju učine dostupne javnosti.  Zakon je uveo obvezu tijelima javne vlasti, da prilikom izrade zakona, podzakonskih propisa i akata kojima se utječe na interes građana, moraju obvezno provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, kao i koje informacije moraju objaviti na svojim internetskim stranicama.  Načela na kojima se Zakon temelji su načelo javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, jednakosti, međusobnog poštovanja i suradnje. Shodno tome informacije moraju biti dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima iz Zakona, te moraju biti pravodobne, potpune i točne. Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati: zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada,  opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,  nacrte zakona i drugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na njihovo područje rada kao i ostale dokumente iz čl. 10. Zakona. Izmijenjenim čl. 11. Zakona propisano je da su tijela državne uprave, druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima dužne provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta samo kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Savjetovanje se provodi objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.  Radi osiguravanja prava na pristup informacijama tijela javne vlasti je obvezno donijeti odluku kojom određuje posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, odnosno službenik za informiranje i upoznati javnost sa službenim podacima o toj osobi, te o tome izvijestiti Povjerenika za informiranje u roku od mjesec dana od donošenja odluke. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama moraju biti ispunjeni Zakonom propisani uvjeti. Prije donošenja odluke o ograničenom pristupu informaciji nadležno tijelo javne vlasti dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa. Prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa  i da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen kao i da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. U slučaju prevladavanja javnog interesa u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija se treba učiniti dostupnom.  Informacije o raspolaganju javnim sredstvima su dostupne javnosti i bez provođenja postupka ograničenog pristupa, osim ako ta informacija predstavlja klasificirani podatak. Radi zaštite, praćenja i promicanje prava na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija Zakonom je utemeljen Povjerenik za informiranje  koji je neovisno državno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

 

Novčana pomoć i prigodne nagrade u 2015. državnim službenicima i namještenicima (Vesna Šiklić Odak)

Novčana pomoć državnim službenicima i namještenicima ugovorena je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/2013), Dodatkom I Kolektivnom ugovoru (Nar. nov., br. 104/13) i Dodatkom II Kolektivnom ugovoru (Nar. nov., br. 150/13 i 153/13-ispr.), čl. 51. do 54. i to: otpremnina kao pomoć pri odlasku u mirovinu, pomoć u slučaju smrtnog slučaja, pomoć djeci službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, pomoć kod bolovanja, nastanka teške invalidnosti i rođenja djeteta te pravo na participaciju u liječenju i nabavi medicinskih pomagala i lijekova.  Sve novčane pomoći (osim iz čl. 53. KU-a), temeljem čl. 67. KU-a, ugovorene su u neto iznosima. Dar za dijete u prigodi Dana sv. Nikole i božićnica (dar za božićne blagdane) utvrđeni su čl. 63. i 64. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.   Svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. Visina iznosa dara za djecu u prigodi Dana svetog Nikole, u 2015. iznosit će 500,00 kn. Iako bi iznos božićnice trebao iznositi kao i u 2007. - 1.250,00 kn, kada je potpisan zadnji sporazum između Vlade i sindikata, obzirom da je Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru (čl.6.) ugovoreno da se čl. 64. KU-a neće primjenjivati, što znači, ukoliko se ne postigne drugi sporazum za vrijeme važenja tog Kolektivnog ugovora, u 2015. državnim službenicima i namještenicima neće se isplatiti božićnica.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija (Krešimir Vranar)

Kako bi neprofitne organizacije što točnije i kvalitetnije te pravodobno sastavile godišnje financijske izvještaje, trebaju obaviti pripremne radnje prije samih zaključnih knjiženja i sastavljanja financijskih izvještaja. Navedeno podrazumijeva provjeravanje knjiženja u poslovnim knjigama i pomoćnim evidencijama, imenovanje popisnih povjerenstava od strane zakonskog predstavnika te obavljanje svih pripremnih radnji da popis bude pravodoban i kvalitetan, obavljanje popisa imovine i obveza sa stanjem na dan 31.12. izvještajnog razdoblja, sastavljanje izvještaja o obavljenom popisu te donošenje odluke o obavljenom popisu od strane zakonskog predstavnika neprofitne organizacije. Temeljem obavljenog popisa usklađuju se podaci iskazani u poslovnim knjigama i evidencijama sa stvarnim stanjem.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Izmjene u oporezivanju samostalne djelatnosti za 2016. godinu (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, koji su stupili na snagu od 1. siječnja 2015., propisane su određene izmjene za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja. Iako su neke izmijenjene zakonske odredbe u primjeni od početka 2015., druge izmijenjene odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2016., a odnose se na: obvezu plaćanja poreza na dohodak podnošenjem godišnje porezne prijave, uplati razlike godišnjeg paušalnog poreza s danom podnošenja Obrasca PO-SD, novog načina utvrđivanja predujma poreza te uvođenja obveze podnošenja Obrasca JOPPD, o čemu i piše autorica članka.

 

Prijelaz obveznika poreza na dohodak na porez na dobit (Krešimir Vranar)

Približavanjem kraja još jedne poslovne godine, a time i poreznog razdoblja, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti već razmišljaju o tome kakav će dohodak ostvariti te koliki će porez na dohodak za 2015. morati platiti podnošenjem godišnje porezne prijave do kraja veljače 2016. Međutim, neke od fizičkih osoba koje utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti već su odlučile da će za 2016. plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, dok će neke fizičke osobe po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti postati obveznici poreza na dobit po sili zakona, ako zadovolje uvjete propisane čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit. Uvjete za promjenu načina oporezivanja s obveznika poreza na dohodak na obveznika poreza na dobit od 1.1.2016. te radnje koje fizička osoba vezano uz mijenjanje poreznog statusa mora poduzeti, uz praktični primjer izrade početne bilance, pojašnjavamo u članku.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Prigodne nagrade i darovi radnicima i djeci (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Neoporeziva isplata prigodnih nagrada do 2.500,00 kn godišnje, dara u naravi do 400,00 kn te dara djetetu do 600,00 kn propisana je Zakonom o porezu na dohodak te Pravilnikom o porezu na dohodak. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i pravo radnika na njihovu isplatu tih nagrada. Pravo na isplatu prigodnih nagrada propisuje se nekim od akata poslodavca ili odlukom poslodavca. Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju pravo na nagrade razmjerno vremenu provedenom na radu osim ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu propisano da ostvaruju pravo na nagrade u istom iznosu kao i radnici u punom radnom vremenu. Svi isplaćeni iznosi, i neoporezivi i oporezivi, moraju se iskazati u Obrascu JOPPD osim dara u naravi od 400,00 kn. Neoporezivi iznosi mogu se isplatiti u gotovini za razliku od oporezivih koji se moraju isplatiti na račun.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Povrat ili otpust carinskog duga (mr. sc. Melita Buljan)

Institut povrata ili otpusta carinskog duga vezan je uz sva uvozna davanja koja su prethodno bila naplaćena odnosno koja neće biti naplaćena u carinskom postupku. Povrat je vraćanje prethodno plaćenog iznosa duga, a otpust je odustajanje od naplate. I kod povrata i kod otpusta carinskog duga vraća se ili otpušta cijeli ili samo dio duga. Kada carinska služba vraća ili otpušta carinski dug tada vraća ili otpušta i iznos carine, PDV-a, posebnog poreza i trošarine. Na koji način i u kojim slučajevima se odobrava povrat ili otpust carinskog duga, o rokovima za podnošenje zahtjeva za povrat i drugim specifičnostima autorica piše u članku.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM

 

Intrastat - primjeri osobitih transakcija (Tamara Babić)

Osobite transakcije, specifične robe i specifična kretanja roba, te posebne trgovinske tokove u Intrastat istraživanju pojašnjavaju se na primjerima iz prakse. Kada i kako izvještajna jedinica treba u Intrastat izvještaju izvijestiti o primljenoj kreditnoj noti za robu, o primljenoj kreditnoj noti za vraćenu robu, o primljenoj kreditnoj noti za umanjenje plaćanja, o primljenoj kreditnoj noti za robu koja se ne vraća dobavljaču, o primljenoj kreditnoj noti za prethodno obavljene transakcije, rabatima i popustima, primljenoj gratis robi od tvrtke iz Europske unije, prodaji robe na daljinu putem Interneta i drugim specifičnostima vezanim uz Intrastat izvještavanje možete pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Prekovremeni rad prema Zakonu o radu (Vedran Jelinović)

Prekovremeni rad nije institut kojim se poslodavac može svakodnevno koristiti da bi u svojem poslovanju nadoknadio nedostatak radne snage, već ga u pravilu može koristiti samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. S obzirom da se zakonsko ograničavanje trajanja radnog vremena uvodi u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, onda se i povrede tih ograničenja pa tako i povrede ograničenja u trajanju prekovremenog rada u pravilu klasificiraju kao najteži prekršaji za koji su propisane iznimno visoke novčane kazne. Stoga je za poslodavce iznimno bitno znati koja ograničenja su im u pogledu prekovremenog rada propisana Zakonom o radu, kako u pogledu njegovog trajanja tako i u pogledu pojedinih skupina radnika.  Primjena ovog instituta u praksi za sobom povlači niz otvorenih pitanja; u kojem iznosu (ili postotku) radniku isplatiti povećanu plaću za prekovremeni rad, mogu li se ti sati zamijeniti za slobodne dane, kako evidentirati prekovremeni rad, može li radnik odbiti raditi prekovremeno i ako da, pod kojim uvjetima. O navedenim temama pišemo u članku.

 

JAVNA NABAVA:

 

Granice izmjena ugovora o javnoj nabavi (Kristina Zovko)

Dok u građanskopravnim ugovorima stranke u pravilu mogu mijenjati ugovore kad god se za tim pojavi potreba, to baš nije slučaj s ugovorima o javnoj nabavi. Naime, ugovorne strane dužne su izvršavati ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, a naručitelj je osim toga obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Izmjene jednom sklopljenog ugovora o javnoj nabavi moguće su samo ako se ne smatraju bitnim izmjenama. Ako su izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora te predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora, takve izmjene se smatraju novim ugovorom za koji bi naručitelj trebao provesti novi postupak. Neprovođenje novog postupka može rezultirati i prekršajnom odgovornosti naručitelja.  Koje se izmjene smatraju bitnima, a koje nebitnima propisano je u čl. 105. Zakona o javnoj nabavi, no u praksi ih nije uvijek lagano razlučiti. Stoga se značajnim za cijeli postupak javne nabave ukazuje i sastavljanje ugovora o javnoj nabavi, kao i praćenje njihove realizacije. U ovom članku se pobliže pojašnjavaju pojmovi bitnih i nebitnih izmjena kao i razlozi koji dovode do izmjena ugovora o javnoj nabavi, a ujedno se daju i smjernice kako postupati kad se pokaže potreba za izmjenom ugovora.

 

PRAKSA EU:

 

Automatska razmjena podataka o izdanim poreznim mišljenjima - nova Direktiva Vijeća EU (Iva Uljanić Škreblin)

Države članice su postigle  dogovor oko Direktive Vijeća EU o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja temeljem koje će od 2017.  porezne uprave država članica biti obvezne dva puta godišnje s drugim državama članicama i EK razmijeniti podatke o izdanim prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama.

Nova pravila trebala bi dovesti do veće suradnje između država članica na području poreznih pitanja i djelovati kao sredstvo odvraćanja od korištenja poreznih mišljenja kao instrumenta za poreznu zloporabu i agresivno porezno planiranje. Svim državama članicama će biti dostupne informacije koje su im potrebne kako bi zaštitile svoje porezne osnovice i učinkovito se uhvatile u koštac s onim tvrtkama koje pokušavaju izbjeći oporezivanje.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 12/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 12/15.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

 

Objavljeno: 08.12.2015.

natrag