Iz tiska je izašao TEB-ov časopis/mjesečnik "Financije, pravo i porezi" za mjesec svibanj 2015. iz čijeg sadržaja izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

Novosti u evidentiranju radnog vremena i sadržaju obračunskih isprava (Vedran Jelinović, Dinko Lukač)

Zakonom o radu propisana je obveza vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu (čl. 5.), kao i obveza dostave radniku obračunske isprave o isplaćenoj ili neisplaćenoj plaći, naknadi plaće odnosno otpremnine (čl. 93.). Sadržaj navedenih evidencija i obračunskih isprava propisan je pravilnicima koji su stupili na snagu 28.3.2015. (Nar. nov., br. 32/15). U odnosu na ranije uređenje došlo je do značajnih promjena kako u evidentiranju radnog vremena, tako i u sadržaju obračunskih isprava. Dovoljno je reći da je sukladno novim pravilnicima potrebno evidentirati i dnevne i tjedne odmore, što dosad nije bila obveza. S druge strane, u pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine otisnuti su obrasci obračunskih isprava čija primjena će biti obvezujuća od 1.7.2015. godine. Uz ogledne primjere novih evidencija o radnicima i radnom vremenu, te obračunskih isprava u ovom članku autor ukazuje na promjene do kojih je došlo u odnosu na ranije važeće pravilnike.

 

Aplikacija specifikacija nepovezanih uplata - SNU (Gordana Marić, Štefica Crvenković, Jasna Kraljić)

Istovremeno s  uvođenjem  JOPPD obrasca, propisan je i novi način plaćanja  obveza po osnovu  poreza i prireza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja iskazanih  na JOPPD obrascu. Oznaka izvješća upisana na JOPPD obrascu te oznaka izvješća upisana kao podatak P3 u pozivu na broj primatelja (odobrenja) na nalogu za uplatu obveza temeljem JOPPD obrasca,  osnova su za povezivanje zaduženja s uplatama na vrstama prihoda JOPPD obrasca.

Porezna  uprava je nadležna za povezivanje zaduženja i uplata  i raspored uplata na stjecatelje primitaka/dohodaka za porez i prirez na dohodak, doprinose za zdravstveno osiguranje i doprinose za zapošljavanje.

Budući se plaćanje obveza iskazanih na određenom JOPPD obrascu obavlja u ukupnom iznosu po pojedinoj vrsti prihoda (u skladu s obračunanim iznosima na A strani obrasca) na OIB podnositelja izvješća odnosno obveznika plaćanja, svaka uplata gdje je u pozivu na broj odobrenja uplate upisana ispravna vrsta prihoda, ispravan OIB te ispravna oznaka izvješća, te ako je račun odobrenja na koji se iznos uplaćuje ispravan -  sistemski se povezuje sa zaduženjem te se uplaćena sredstva raspoređuju na stjecatelje.

Problemi se javljaju kada su uplate u iznosu većem odnosno manjem od obračunane obveze u JOPPD te kada su uplate izvršene na pogrešan račun, na što posebno upozoravaju autorice članka.

 

Radno vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika (Ljubica Đukanović)

Izmjenom Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu propisano da sva vozila koja se prvi put registriraju u RH moraju imati ugrađen digitalni tahograf, a vozila koja su bila osigurana prije 1.5.2006. mogu imati ugrađen analogni tahograf bez obzira na državu registracije vozila.

Radno vrijeme mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu vezane uz stanku posebno je uređeno, te je radni tjedan mobilnog radnika razdoblje između ponedjeljka od 00.00 sati i nedjelje do 24.00 sata.

Mobilni radnici, moraju najkasnije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku tijekom koje ne mogu upravljati vozilom ili obavljati druge poslove, koja se koristi isključivo za odmor.

U linijskom prijevozu putnika do 50 km na puno tjedno radno vrijeme i noćni rad mobilnih radnika mogu se primjenjivati odredbe zakona kojim se uređuju radni odnosi ili kolektivni ugovor, pod uvjetom da postoji dogovor predstavnika poslodavaca i radnika. O svemu navedenom više pišemo u navedenom članku.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Naknadni popusti i odobrenja za nabavljene zalihe (Domagoj Zaloker)

Naknadni popusti se u poslovnoj praksi uobičajeno koriste kao jedan od alata povećanja opsega prodaje, likvidnosti ili pak nadoknade troškova za neispunjenje ugovorenih kupoprodajnih uvjeta. Bez obzira na razlog nastanka, pri njihovom evidentiranju u poslovnim knjigama kupaca potrebno je uvažiti zahtjeve računovodstvenih standarda. Načelno, naknadni popusti, kao i oni odobreni u trenutku izdavanja računa, utječu na knjigovodstvenu vrijednost zaliha iskazanu u poslovnim knjigama poduzetnika odnosno smanjuju je.

 

Računovodstvo tečajnih razlika (mr.sc. Silvija Pretnar Abičić)

Društvo može svoje inozemne aktivnosti poduzimati obavljajući transakcije u stranim valutama ili može imati inozemno poslovanje. Transakcije u stranoj valuti potrebno je iskazati u funkcionalnoj valuti na datum početnog priznavanja te izvršiti naknadno vrednovanje u trenutku namirenja transakcije ili na datum bilance. Također, kada se valuta objavljivanja subjekta razlikuje od njegove funkcionalne valute, potrebno je financijske izvještaje subjekta prevesti u valutu objavljivanja. U spomenutim slučajevima nastaju tečajne razlike koje je potrebno odgovarajuće računovodstveno evidentirati.

 

Evidentiranje prodaje nekretnina (Domagoj Zaloker)

Od 1. siječnja 2015. stupanjem na snagu odredbi čl. 40. st. 1. toč. j) i k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te stupanjem na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, izmijenjen je način oporezivanja isporuka nekretnina. Navedeno znači da se porezni obveznici pri evidentiranju i oporezivanju nekretnina moraju prilagoditi novim pravilima i "zaboraviti" ona koja su vrijedila do 31.12.2014. U članku obrađujemo računovodstvene postupke evidentiranja prodaje nekretnina, prema odredbama propisa o oporezivanju PDV-om i porezom na promet nekretnina, uz primjenu zahtjeva odnosnih računovodstvenih standarda.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Izmjene Pomorskog zakonika (Branimir Belančić-Farkaš)

Posljednjim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika usklađene su odredbe Pomorskog zakonika s primjedbama Europske komisije iznesenim u postupku odobravanja poreza po tonaži broda, kao dozvoljene potpore brodarstvu. Također su izmijenjene odredbe Zakonika kojima je uređeno obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove posade brodova u međunarodnoj plovidbi, utvrđena su prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova s obzirom na područja mora na kojima se ti plovni putovi nalaze, reguliran je način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, uvodi se elektronički Registar luka, uređuje se djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa RH. U članku je dan prikaz pojedinih odredbi vezano za porez po tonaži broda i primjenu Uredbe 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

 

Odgovornost poreznog obveznika za (ne)plaćanje PDV-a (Ilija Josić)

Zakonom o PDV-u propisane su odredbe o odgovornosti poreznog obveznika kao jamca platca za plaćanje PDV-a, ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima. Jamac platac je porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu, ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. Ako Porezna uprava utvrdi da su u pojedinim djelatnostima moguće transakcije kojima je svrha izbjegavanje plaćanja PDV-a, obavijestit će porezne obveznike o tome. Od datuma primitka takve obavijesti smatrat će se da je porezni obveznik primatelj isporuke znao ili morao znati da sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a i da je time postao odgovoran za plaćanje PDV-a kao jamac platac. U članku pišemo o postupcima otkrivanja prijevarnih aktivnosti, utvrđivanju odgovornosti za (ne)plaćanje PDV-a, te odlukama Europskog suda pravde koje su obvezujuće za sve države članice EU-a.

 

Godišnji obračun doprinosa (Dinko Lukač)

U članku se potonje piše o ostvarivanju prava na povrat više uplaćenih doprinosa, poreznom tretmanu istih te izvješćivanju na Obrascu JOPPD kroz primjere.

Osiguranik kome je za određenu kalendarsku godinu uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MO I. stup) iznad najviše godišnje osnovice propisane za tu određenu kalendarsku godinu ima pravo na povrat toga doprinosa. Dakle, obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za MO I. stup za 2014., a koji je doprinos obračunan prema osnovici višoj od 571.752,00 kn, ima pravo na povrat toga doprinosa obračunanog i plaćenog prema dijelu osnovice koji prelazi navedeni iznos najviše godišnje osnovice za 2014.

Zahtjev se podnosi najranije 1.2.2015. za 2014., a najkasnije u roku od 5 godina računajući od dana kada je obračunan i uplaćen doprinos za MO I. stup.

Ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva, obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno MO I. stup, po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka. Primitak po osnovi povrata doprinosa smatra se drugim dohotkom, a za isti se ne može podnijeti godišnja porezna prijava.

 

Sezonski rad u poljoprivredi (mr.sc. Mirjana Paić Ćirić)

Zbog posebnih obilježja sezonskog rada u poljoprivredi bilo je potrebno urediti način zapošljavanja tih osoba na privremenim/povremenim poslovima što jednostavnije, što je i učinjeno Zakonom o poticanju zapošljavanja, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (Nar. nov., br. 64/12) i Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2015. godinu (Nar. nov., br. 155/14).

Ugovor između poslodavca i sezonskog radnika u poljoprivredi se sklapa temeljem Obrasca USP-1.

Poslodavac je dužan uplatiti doprinose kupnjom vrijednosnog kupona, a dnevna vrijednost kupona za 2015. Iznosi 20,57 kn. Dnevna zarada osobe ne može iznositi manje od 72,10 kn neto s tim da se isplaćeni iznos smatra drugim dohotkom te podliježe oporezivanju po stopi od 25% uvećano za prirez. Isplatitelj iskazuje isplaćeni primitak  u obrascu JOPPD.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

PDV kod proračunskih korisnika (mr.sc. Ida Dojčić)

Tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima u određenim slučajevima, odnosno kada to procijeni Porezna uprava, mogu postati obveznici poreza na dodanu vrijednost. Kada tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i JLP(R)S-i, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrat će se poreznim obveznicima kao i za djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i sl.). Ulaskom u sustav PDV-a proračunski korisnici postaju obveznici PDV-a samo za dio svoje djelatnosti, što znači da su na određene usluge i isporuke dužni obračunati PDV, te imaju i pravo odbitka pretporeza razmjerno oporezivim isporukama. U članku su obrađena neka pitanja oporezivanja PDV-om kod proračunskih korisnika - obveznika PDV-a.

 

Knjiženja PDV-a kod proračuna i proračunskih korisnika (Nikolina Bičanić)

Neki proračuni i proračunski korisnici jesu porezni obveznici PDV-a i upisani su u registar poreznih obveznika PDV-a. Za svoje oporezive isporuke obračunavaju PDV, a s druge strane koriste pretporez (u nekom dijelu) iz primljenih dobara i usluga, koji se odnose na obavljanje djelatnosti oporezive PDV-om. U članku su prikazani primjeri knjiženja za takve proračune i proračunske korisnike koji su porezni obveznici PDV-a upisani u registar obveznika PDV-a, i koji primjenjuju postupak oporezivanja prema obavljenim isporukama. Isto tako, prikazani su i primjeri knjiženja za proračunske korisnike (bez obzira obavljaju li oporezive isporuke ili ne, odnosno jesu li upisani u registar obveznika PDV-a ili ne) koji u posebnim slučajevima postaju obveznici poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica EU (ako prijeđu prag stjecanja), i obveznici PDV-a na primljene usluge koje im obave porezni obveznici iz drugih država članica i trećih zemalja.

Kod knjiženja PDV-a, u pravilu, vrijedi sljedeće: kada se radi o isporukama proračuna ili proračunskih korisnika kod kojih je obračunan i PDV, iznos PDV-a iskazuje se kao obveza i to na nekom od subanalitičkih računa računa 23921 Obveze za PDV kod obveznika. Kada se radi o nabavama dobara i primljenim uslugama, na temelju ulaznih računa na kojima je obračunan PDV, iznos PDV-a kojeg proračun ili proračunski korisnik može odbiti kao pretporez (ovisno o svom poreznom statusu) iskazuje se kao potraživanje i to na nekom od subanalitičkih računa računa 12421 Potraživanja za pretporez kod obveznika PDV-a po ulaznim računima; pritom se onaj dio PDV-a koji se ne može odbiti kao pretporez knjiži na računu na kojem se knjiži i zaračunana osnovica - vrijednost isporučenih dobara ili primljenih usluga bez PDV-a (u pravilu to je rashod i/ili imovina). Kod prijenosa porezne obveze (u slučaju stjecanja dobara i primanja usluga), PDV kojeg zaračunava proračun odnosno proračunski korisnik iskazuje se na računu 239214 Obveze za PDV za primljene isporuke u RH s temelja prenesene porezne obveze (za koje PDV obračunava primatelj), 239215 Obveze za PDV za stjecanje dobara unutar EU odnosno 239216 Obveze za PDV na usluge primljene iz EU. Pritom se PDV koji se može odbiti iskazuje na računu 124214 Pretporez od primljenih isporuka u RH s temelja prenesene porezne obveze (za koje PDV obračunava primatelj), 124215 Pretporez od stjecanja dobara unutar EU ili 124216 Pretporez od primljenih usluga iz EU. Onaj dio PDV-a koji se ne može odbiti kao pretporez knjiži na računu na kojem se knjiži i zaračunana vrijednost isporučenih dobara ili primljenih usluga bez PDV-a na računu dobavljača, a u pravilu je to rashod i/ili imovina.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

PDV kod neprofitnih organizacija (mr.sc. Ida Dojčić)

Neprofitne organizacije mogu biti redovni obveznici PDV-a dobrovoljnim ulaskom u sustav obveznika PDV-a ili su to obvezni učiniti po sili Zakona, ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost. Te institucije također mogu biti registrirane za potrebe PDV-a ukoliko obavljaju transakcije unutar EU-a ili primaju dobra odnosno usluge od poduzetnika iz inozemstva. Neprofitna organizacija, koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, obvezna je po toj osnovi upisati se u registar obveznika PDV-a, ako je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn. U članku pišemo o obvezi prijave neprofitnih organizacija u registar obveznika PDV-a, te registraciji za potrebe PDV-a u slučaju stjecanja dobara ili primanja odnosno obavljanja usluga sa poduzetnicima iz EU-a.

 

Neprofitne organizacije - obveznici poreza na dobit (Irena Slovinac)

Neprofitne organizacije koju obavljaju gospodarsku djelatnost čijim bi se neoporezivanjem stekle neopravdane povlastice na tržištu dužne su upisati se u registar poreznih obveznika u roku osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti. Neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit temeljno je obvezna voditi neprofitno računovodstvo, a za potrebe oporezivanja poduzetničko računovodstvo. Porezna osnovica poreza na dobit  je dobit utvrđena prema odredbama Zakona o računovodstvu i zahtjeva HSFI-a odnosno MSFI/MRS-ova, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Neprofitne organizacije obveznici poreza na dobit smatraju se obveznicima fiskalizacije za sve djelatnosti za koje su prema posebnim propisima obveznik izdavanja računa.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Ispravci i dopune Obrasca JOPPD (Ksenija Cipek, Dražen Opalić)

Ispravkom Obrasca JOPPD mijenjaju se podaci koji su putem izvornog obrasca zaprimljeni u Poreznoj upravi. Jedan od češćih razloga za ispravak JOPPD je naknadno priznavanje ozljede na radu, međutim, ispravak treba napraviti i u svim drugim slučajevima kada se naknadno utvrdi da su neki od prijavljenih podataka pogrešni. Dopunom Obrasca JOPPD prikazuju se podaci o primicima koji su izostavljeni, odnosno koji su trebali biti iskazani na nekom od ranije podnesenih izvornih izvješća. U članku se, na primjerima, prikazuje na koji način se radi ispravak JOPPD-a, a kako dopuna tog obrasca.

 

DEVIZNO POSLOVANJE:

 

Izmjene u statističkom izvještavanju s inozemstvom (mr.sc. Alen Škudar)

U članku autor potonje piše o izmjenama u statističkom izvještavanju u odnosima s inozemstvom koje su uvjetovane usklađivanjem s novim statističkim standardima koje donosi Priručnik za sastavljanje platne bilance Međunarodnog monetarnog fonda te zahtjevi Europske središnje banke i Europske komisije.

Izmjenom Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja propisane su promjene u izvještavanju kod izravnih i ostalih vlasničkih ulaganja, poslova s vrijednosnim papirima, kreditnim i depozitnim poslovima te isplati plaće, dodataka na plaću i drugih naknada na osnovi rada nerezidenta.

Na koji način se odvija postupak izvješćivanja o naknadnim vlasničkim ulaganjima nerezidenta, povlačenjima ulaganja nerezidenta te koji se obrasci ukidaju 30.6.2015. može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Pravo na godišnji odmor prema novom Zakonu o radu (Ljubica Đukanović)

Svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i tog se prava ne može odreći jer je to jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa. ZR-om su propisani minimalni zahtjevi i pravila kojih su se obvezni pridržavati poslodavci kog određivanja prava radnika na godišnji odmor. Isto tako, ZR-om je propisano i najkraće trajanje godišnjeg odmora, ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor, rok stjecanja prava na puni, kao i na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknadu plaće koja radniku pripada za vrijeme korištenje godišnjeg odmora i kako se ona određuje. Propisani su i uvjeti za prenošenje ovog prava u sljedeću kalendarsku godinu i to ne sam razmjernog dijela već je propisana i mogućnost da se radnik i poslodavac mogu dogovoriti da radnik cijeli godišnji odmor prenese u sljedeću kalendarsku godinu i da ga tada koristi.  O svim tim pitanjima govori se u navedenom članku.

 

JAVNA NABAVA:

 

Dokumentacija za nadmetanje i nabava računalne opreme (Ljubica Đukanović)

U postupcima  javne nabave  naručitelji su obvezni pridržavati se načela javne nabave  u odnosu na sve gospodarske subjekte i to slobodnog kretanje robe, slobode poduzetništva, slobode pružanja usluga, zabrane diskriminacije, jednakog tretmana, razmjernost, uzajamnog priznavanje i transparentnost. Pored načela javne nabave svaka dokumentacija za nadmetanje i provođenje postupaka mora sadržavati ZJN propisane podatke. Koji su obvezni podaci koji mora sadržavati svaka dokumentacija navedeno je i obrazloženo u članku kao i kako bi trebalo provesti postupak javne nabave za nabavu računalne opreme.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

 

Ponovno određivanje mirovine (Ljiljana Marušić)

Prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 56 godina i 3 mjeseca života i 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža (žene u 2015., svake godine se uvjet godina života i mirovinskog staža povećava za 3 mjeseca). Prijevremena starosna mirovina se trajno umanjuje za svaki mjesec odlaska u mirovinu prije dobi za starosnu mirovinu za 0,10% do 0,34%. Postotak umanjenja za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu iznosi od 6% do 20,4%.

Ako se korisnik prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje i navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja, stječe pravo na ponovno određivanje mirovine. Nova mirovina se određuje na zahtjev korisnika, pod uvjetom da je  prestao sa zaposlenjem, odnosno obavljanjem djelatnosti.

Nova mirovina će gotovo uvijek biti veća od prije ostvarene mirovine zbog dužeg staža i starije dobi, a ako je nova mirovina manja, korisnik ima pravo iznos prije ostvarene mirovine. Polazni faktor, koji je manji od 1 u slučaju prijevremene starosne mirovine, povećava se za 0,15% za svaki mjesec za koji je zbog zaposlenja bila obustavljena mirovina, a može iznositi najviše 1. Dakle, nova mirovina će biti veća i po osnovi dužeg mirovinskog staža i većeg polaznog faktora. Međutim, korisniku starosne mirovine kojemu se isplaćivala mirovina za vrijeme zaposlenja do pola punog  radnog vremena, pri određivanju nove mirovine (što može biti najranije za dvije godine) neće se povećati polazni faktor, već će se zadržati onaj prema kojem je bila određena prijašnja mirovina, jer je korisnik za vrijeme zaposlenja primao punu starosnu mirovinu.

 

OVRŠNO PRAVO:

 

Sudska ovrha nakon nemogućnosti naplate tražbina izvansudskim putem (Ivana Miloš)

Ukoliko ovrhovoditelj ne uspije naplatiti svoje potraživanje izvansudskom ovrhom na računima, plaći ili mirovini, ovrhovoditelj ne može na ostalim dijelovima imovine ovršenika provoditi izvansudsku ovrhu nego se za daljnju provedbu ovrhe (npr. na nekretninama ili pokretninama) mora obratiti sudu. Ovrhovoditelju koji namjerava sastaviti prijedlog promjene predmeta i sredstva ovrhe koji će biti usvojen od strane suda, nije dovoljno samo navesti na koji način je ovrhovoditelj pokušao namiriti tražbinu i zašto nije uspio, nego je od izuzetne važnosti da svaku svoju radnju koju je ovrhovoditelj poduzeo s ciljem naplate potraživanja, dokaže. Ako ovrhovoditelj propusti priložiti neki dokument, potrebno je voditi računa o strogoj zakonskoj odredbi Ovršnog zakona kojom je propisano da sud neće pozvati ovrhovoditelja na ispravak prijedloga, nego će prijedlog za ovrhu odbaciti. Slijedom navedenog, u ovom članku autorica opisuje na koji način i pod kojim uvjetima ovrhovoditelj prelazi s izvansudske na sudsku ovrhu. Također, uz ogledan primjer prijedloga za promjenom predmeta i sredstva ovrhe daju se i savjeti od praktične koristi za prikupljanje dokumentacije i postupanje ovrhovoditelja.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 5/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 5/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 07.05.2015.

natrag