Iz tiska je izašao TEB-ov časopis/mjesečnik "Financije, pravo i porezi" za mjesec ožujak 2015. iz čijeg sadržaja izdvajamo:

 

AKTUALNO:

Novine u Odluci o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mr. sc. Marcela Kir)

Autorica u članku potonje piše o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji te o prijenosu deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji kojom su propisane novine stupila je na snagu 19.2.2015. Od navedenog datuma dopušteno je plaćanje i naplata između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja i: pri kupoprodaji robe s carinskog skladišta tipa D i na izdvojenim prodajnim mjestima carinskog, trošarinskog ili poreznog skladišta; pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena trgovini s nerezidentima i ako roba izlazi iz RH ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi; kod tekućih poslova u trgovini s nerezidentima, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje i naplatu robe i usluga, ako roba prelazi državnu granicu Republike Hrvatske (RH); pri izdavanju i otkupu udjela u investicijskim fondovima osnovanima u RH.

Za tekuće poslove između rezidenata i nerezidenata dopušteni su plaćanje i naplata: u stranim sredstvima plaćanja pri trgovanju uslugama; u devizama pri trgovanju robom; u stranoj gotovini i čekovima koji glase na stranu valutu pri trgovanju robom ako roba prelazi državnu granicu RH.

Od 19.2.2015. dopušteni su plaćanje i naplata premija osiguranja i isplata štete u devizama između rezidentnog društva za osiguranje i rezidenta - fizičke osobe koja u drugoj državi boravi na temelju važeće dozvole boravka. Nadalje, kada se sklapa ugovor o reosiguranju između rezidentnog društva za osiguranje ili društva za reosiguranje i nerezidentnoga društva za reosiguranje, dopuštena je naplata premije i isplata štete u devizama između sljedećih rezidenata: društva za osiguranje i ugovaratelja odnosno korisnika osiguranja; društva za osiguranje i društva za reosiguranje na temelju ugovora o reosiguranju; dvaju ili više rezidentnih društava za osiguranje odnosno reosiguranje, ako je riječ o suosiguranju.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

Utvrđivanje financijskog rezultata za 2014., podjela dobiti i pokriće gubitka (mr. sc. Mladen Štahan)

U članku se obrazlaže utvrđivanje financijskog rezultata, podjela dobiti i pokriće gubitka u trgovačkim društvima, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, računovodstvenim propisima i standardima te poreznim propisima. Uz primjere knjiženja dani su i primjeri odluka nadležnih tijela vezano za ovu temu.

 

Dodatni podaci kod predaje GFI-a za statističke i druge potrebe (Branka Viduka, Ivana Kalčiček)

GFI za statističke i druge potrebe za 2014. obvezni su sastaviti i predati  u Finu svi obveznici poreza dobit najkasnije do 31. ožujka 2015. Uz bilancu i račun dobiti i gubitka obvezno se popunjava i obrazac dodatnih podataka koji je sastavni dio svakoga obrasca, ovisno o vrsti obveznika.

 

Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca i zaliha (Domagoj Zaloker)

Prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, poduzetnici moraju voditi računa o temeljnim zahtjevima računovodstvenih standarda, a jedan od njih je i svođenje imovine na njenu fer vrijednost. Navedeno će u vremenima krize ponajviše utjecati na kratkotrajnu imovinu poduzetnika (potraživanja i zalihe), stoga je potrebno voditi računa o računovodstvenom, ali i poreznom aspektu njenog vrijednosnog usklađenja.

Iako računovodstveni propisi zahtijevaju iskazivanje rashoda od vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine, u trenucima kada njena fer vrijednost padne ispod knjigovodstvene vrijednosti, porezni propisi u pojedinim situacijama taj rashod porezno ne priznaju, što dovodi do negativnih novčanih tijekova po osnovi obveznih poreznih davanja.

 

Računovodstvo ulaganja u nekretnine (mr. sc. Silvija Pretnar Abičić)

Ulaganjima u nekretnine smatraju se nekretnine koje se drže radi zarade prihoda od najma, radi povećanja kapitalne vrijednosti imovine, ili oboje. Ulaganje u nekretnine početno se iskazuje po trošku, a naknadno mjerenje je po metodi troška metodi ili metodi fer vrijednosti. Promjene u fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.

 

Ugostiteljska djelatnost - porezni i računovodstveni aspekt (Irena Slovinac)

Ugostitelj je dužan utvrditi normative o utrošku namirnica, pića i napitaka za svaku vrstu pića, napitaka i jela. Dopuštene visine kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu propisane su Odlukom HGK odnosno HOK-a a utvrđuju se u postotku prema bruto količinama. Ugostitelj je obveznik  poreza na potrošnju alkoholnih pića, prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića. Osnovica poreza na potrošnju čini prodajna cijena u koju nije uključen porez na dodanu vrijednost. Za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu ugostitelj je dužan izdati račun neovisno gdje pruža uslugu. Ugostitelji su dužni voditi analitičke evidencije o nabavi i upotrebi hrane, pića i napitaka.

 

Evidentiranje predujmova (Domagoj Zaloker)

Predujam (avans) je plaćanje unaprijed određenog novčanog iznosa prije izvršenja isporuke, koji primatelj isporuke plaća isporučitelju kako bi isporučitelj efikasnije obavio isporuku ili osigurao naplatu nakon obavljene isporuke. Predujam se u bilanci davatelja predujma evidentira kao imovina (potraživanje) dok se u poslovnim knjigama primatelja evidentira kao obveza.

Od 1. srpnja 2013. promijenjen je, propisima o oporezivanju PDV-om, propisani postupak izdavanja računa za obavljenu isporuku nakon primljenog predujma na način da je ukinuto poništavanje (storniranje) računa za predujam. Pojedini poduzetnici obveznici PDV-a u praksi i nadalje imaju problema s primjenom novog postupka. Naime, porezni obveznici primatelji predujma više ne ispostavljaju tri dokumenta - račun za predujam, račun za isporuku te storno računa za predujam, nego samo dva dokumenta - račun za predujam i račun za isporuku na kojem se umanjuje PDV obračunan po računu za predujam.

Kako bi porezni obveznici davatelji predujma mogli nesmetano koristiti pravo na odbitak pretporeza, svi porezni obveznici primatelji predujma trebali bi svoje izlazne račune uskladiti s važećim odredbama Zakona i Pravilnika.

 

POREZI I DOPRINOSI:

Neispunjenje kvotnog zapošljavanja - iskazivanje novčane naknade na JOPPD (Dražen Opalić)

Primjenom Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2015. doprinos za zapošljavanje se plaća po stopi od 1,7%, a svi poduzetnici i osobe javnog prava koji zapošljavaju više od 20 radnika (osim propisanih izuzetaka) obvezni su zaposliti osobe s invaliditetom.

U slučaju nezapošljavanja propisanog broja osoba, obvezni su platiti naknadu koja se iskazuje na stranici A obrasca JOPPD pod red. br. X., i to do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Pritom se stranica B ne podnosi. Naknada se uplaćuje na račun državnog proračuna, a na virmanu se uz propisanu brojčanu oznaku upisuje i oznaka izvješća JOPPD.

 

Primjena oporezivanja prema naplaćenim naknadama (mr. sc. Ida Dojčić)

Od 1.1.2015. u sustav oporezivanja PDV-om uvedeno je oporezivanje isporuka prema naplaćenim naknadama poreznih obveznika čije isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini nisu bile veće od 3 mil. kuna bez PDV-a, neovisno o organizacijskom obliku poreznog obveznika. Poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, a pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun. Zakon o PDV-u propisuje da porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama na računu mora navesti »obračun prema naplaćenim naknadama«. Obveznici poreza na dobit, koji po prvi puta mogu primjenjivati ovakav način plaćanja PDV-a, moraju ustrojiti svoje evidencije na način koji im omogućuje pravilno uključivanje dužnog iznosa poreza u poreznu prijavu, te korištenje prava ne pretporez. Stoga u svojim poreznim evidencijama moraju osigurati podatak o trenutku naplate izlaznih, odnosno plaćanja ulaznih računa.

Oblici PDV prijevara i presude Europskog suda pravde (mr. sc. Sandra Kapetanović)

Prijevare na području PDV-a izravno štete financijskim interesima Europske unije smanjujući porezne prihode namijenjene financiranju javnih potreba na nacionalnim razinama svake države članice. Republika Hrvatska, kao država članica EU-a, objedinjuje interese u zajedničkoj borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara kroz zajedničku poreznu politiku EU-a, s kojom je dužna uskladiti nacionalno zakonodavstvo. Presude Europskog suda pravde dio su pravne stečevine EU-a i obvezujuće su za primjenu u svakoj državi članici vezano za oporezivanje PDV-om. U članku autorica piše o najčešćim pojavnim oblicima PDV prijevara, načinima na koji se nacionalne porezne vlasti bore protiv poreznih prijevara u sustavu PDV-a, zatim suradnji država članica EU-a u borbi za njihovo suzbijanje te sudskim odlukama u pojedinim postupcima.

Stalna poslovna jedinica i transferne cijene (mr. sc. Srebrenka Pečenjak)

U slučaju kada društvo posluje u drugoj državi putem stalne poslovne jedinice, u svim transakcijama između društva osnivača i stalne poslovne jedinice, cijene se određuju u skladu s OECD-ovim Smjernicama o transfernim cijenama. Odredbe Članka 7. - Dobit od poslovanja u OECD-ovom Modelu iz 2010. godine izmijenjene su u odnosu na OECD-ov Model  iz 2008. Godine. Osnovni princip Članka 7. - Dobit od poslovanja ostao je zapravo isti, a to je da se dobit od poslovanja društva države ugovornice oporezuje samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi putem SPJ, tada se dobit društva koja se može pripisati toj SPJ može oporezivati u toj drugoj državi, u kojoj se SPJ nalazi, odnosno državi izvora. Autorica piše o metodama transfernih cijena kojima se pripisuje dobit stalnoj poslovnoj jedinici, te primjenu istih na primjeru poreznog nadzora.

Proširenje sustava ePorezna novim obrascima od 1.1.2015. (Monika Horvat Mrkonjić, Jurica Piskač)

Od 1.1.2015. u primjeni je nekoliko novih obrazaca poreznih prijava, za koje je propisana obveza dostavljanja putem sustava ePorezna. Stoga je od 1. veljače 2015. omogućena elektronička dostava za 14 obrazaca iz raznih poreznih skupina. Novi obrazac PDV 2015, PZ 42 i 63 i INO PPO svrstani su u postojeću grupu "Porez na dodanu vrijednost". U grupi usluga  "Igre na sreću i nagradne igre" obuhvaćeno je 10 obrazaca i 4 privitka,  sa novom funkcionalnošću u sustavu, a to je direktno knjiženje na porezno knjigovodstvenu karticu poreznog obveznika. Za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. primjenjuje se i novi, potpuno izmijenjeni obrazac za prijavu poreza na potrošnju, Obrazac PP-MI-PO. Elektroničkom dostavom obrasca brže se ispunjava porezna obveza poreznog obveznika.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

Novi Pravilnik o financijskom izvještavanju i prvi tromjesečni izvještaji u 2015. (Ivana Vargašević Čonka)

U Nar. nov., br. 3/15 objavljen je novi Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Iako je stupio na snagu 10. siječnja 2015., u cijelosti se primjenjuje za sastavljanje financijskih izvještaja koji se odnose na poslovanje iz ove godine.

Prema novom Pravilniku skraćeni su rokovi godišnjeg financijskog izvještavanja, u odnosu na ranije važeći Pravilnik (Nar. nov., br. 32/11), a ukinuti su izvještaji koji su se ranije sastavljali na obrascima: NT i S-PR-RAS. Tako će proračunski i izvanproračunski korisnici koji su do sada prilikom tromjesečnog i devetomjesečnog izvještavanja sastavljali S-PR-RAS ubuduće sastavljati, kao i svi ostali obveznici, izvještaj na obrascu: PR-RAS, a počevši od prvog tromjesečja za 2015. Isto tako, obveznici koji su do sada sastavljali izvještaj o novčanim tijekovima, više ga neće sastavljati. Također, propisuje se da je izvještaj na obrascu: RAS - funkcijski dio seta godišnjih izvještaja i za proračunske i izvanproračunske korisnike svih razina.

Prvi tromjesečni financijski izvještaji za 2015. po prvi puta će se na novim obrascima sastavljati i predočavati tijekom travnja.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

Izdaci reprezentacije, reklame i darovanja kod obrtnika (Krešimir Vranar)

Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja, osim izuzimanja financijske imovine.

Kod knjiženja u Obrascu KPI ne priznaje se 70% izdataka za reprezentaciju. Po računima za reprezentaciju ne može se odbiti pretporez.

Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kn bez PDV-a u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se oporezivom isporukom. PDV se plaća na darove čija je pojedinačna vrijednost veća od 160,00 kn bez PDV-a.

Izdatak za promidžbu je 100% porezno priznati izdatak i evidentira se u KPI-u u trenutku plaćanja računa dobavljača. Za usluge reklame kao i za nabavljena dobra za te namjene može se koristiti pravo na odbitak pretporeza.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

Olakšica za zapošljavanje mladih osoba (Jasminka Rakijašić)

Od 1. siječnja 2015., sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 143/14), počela se primjenjivati nova olakšica odnosno oslobođenje od obveze doprinosa na plaću u slučaju zapošljavanja mladih osoba. Novu olakšicu mogu primjenjivati poslodavci koji su nakon početka primjene tog Zakona zaposlili na neodređeno vrijeme osobe mlađe od 30 godina, a olakšicu je moguće koristiti u trajanju do pet godina.

Novo u obrascu JOPPD od 28. veljače 2015. (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 157/14), pored ostalog, mijenjan je i izgled obrasca JOPPD koji će se tako izmijenjen,primjenjivati od 28. veljače 2015.

U novo polje 10.0. Ukupni neodređeni sati rada, upisuju se oni sati koji se odnose na plaćene, a neodređene sate rada za vrijeme: blagdana i praznika, bolovanja na teret poslodavca i plaćenog dopusta. Kada izvješće o korištenju prava iz obveznih osiguranja podnosi poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa, te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa sukladno članku 182. st. 3. Zakona o doprinosima upisuje se ukupan broj obračunanih sati rada za vrijeme korištenja prava. Novi izgled obrasca, s novim poljem - Ukupni neodređeni sati rada, primjenjuje se od 28.2.2015., dakle, za plaće koje će se isplaćivati u mjesecu ožujku.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

Novine u Carinskom zakoniku Unije (mr. sc. Bosiljko Zlopaša)

Obvezna elektronička komunikacija između carinskih tijela i gospodarskih subjekata, uvođenje pojednostavnjenja u obliku samoprocjene i centraliziranog carinjenja, obveza polaganja jamstva za posebne postupke i privremeni smještaj, mogućnost preseljenja robe u privremenom smještaju bez uporabe postupka provoza najznačajnije su novosti u novom Carinskom zakoniku o kojima autor potanje piše u članku.

 

RADNO PRAVO:

Privremeno ustupanje radnika u povezano trgovačko društvo - pravni i porezni aspekti (mr. sc. Iris Gović Penić, Domagoj Zaloker)

U slučajevima kada poslodavac nema potrebe za radom određenog radnika, novi Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14) omogućuje mu da tog radnika privremeno ustupi u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima. Svrha uvođenja ovog instituta bila je očuvanje što većeg broja radnih mjesta te zadržavanje radnika u svijetu rada i statusu zaposlenosti. U svrhu privremenog ustupanja potrebno je postojanje sporazuma između dva poslodavca i pisane suglasnosti radnika.  Vezano uz primjenu ovog instituta u praksi, otvara se čitav niz pitanja, između ostalog i u pogledu ispostavljanja računa za ustupljene radnike i obračuna PDV-a. U ovom članku autori daju odgovore na mnoga pitanja koja nisu izrijekom riješena kroz odredbe Zakona o radu.

Razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu (Ljubica Đukanović)

Između ugovora o radu i ugovora o djelu postoje bitne razlike, ali ima i dosta sličnosti.

Ugovor o radu je institut radnog prava i njegovo utemeljenje je u ZR-u, a ugovor o djelu institut obveznog prava i pravni temelj mu je u Zakonu o obveznim odnosima, odnosno tim ugovorom se regulira građansko pravni odnos.  Ugovorom o radu se uređuju međusobna prava i obveze između radnika i poslodavca, s tim da  radnik u radnom odnosu  ima i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa kao što je stjecanje radnog staža, pravo na godišnji odmor, pravo na dopuste, pravo na otkazne rokove u slučaju otkaza ugovora i dr.   Razlika između ugovoru o radu i ugovoru o djelu ovisi o naravi i vrsti rada koji se osnovom tih ugovora obavlja. Ova dva ugovora  ipak se bitno razlikuju i ne samo u poreznom već se razlika prvenstveno očituje u pravnom i socijalnom pogledu. Radni odnos isključivo  se zasniva ugovorom o radu. Tim ugovorom se uređuju prava i obveze radnika i poslodavca.

 

OVRŠNO PRAVO:

Ovrha na nekretninama od 1.1.2015. (Vedran Jelinović)

Ključne izmjene Novele Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 93/14) tiču se upravo ovrhe na nekretnini. Osnovni razlog tome jest potreba ubrzanja postupka, jer njegova sporost pogađa i ovrhovoditelja i ovršenika, ali i cijeli pravosudni sustav. Tako će u ovršnim postupcima pokrenutim nakon 1. siječnja 2015. prodaju nekretnina provoditi Fina putem sustava elektroničke javne dražbe umjesto dosadašnje prodaje usmenom javnom dražbom pred sudom. Međutim, Novela Ovršnog zakona uvodi i neke druge promjene u ovrsi na nekretninama, koje su nevezane za samu prodaju. Neke od tih promjena stupile su na snagu već 1. rujna 2014., a pojedine se čak primjenjuju i na postupke koji su tog dana bili u tijeku. O svemu navedenom, te o tijeku ovršnog postupka prema novom uređenju piše autor u ovom članku.

 

JAVNA NABAVA:

Dokazivanje sposobnosti ponuditelja oslanjanjem na sposobnost drugih subjekata (Petra Šantić)

U pojedinačnom postupku javne nabave, gospodarski subjekt može se, po potrebi za određene ugovore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa. U tom slučaju gospodarski subjekt mora dokazati naručitelju da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata u tu svrhu. Pod istim uvjetima, zajednica ponuditelja može se osloniti na sposobnost članova zajednice ponuditelja ili drugih subjekata. Ovu mogućnost gospodarski subjekti mogu koristiti u svrhu dokazivanja vlastite financijske i tehničke i stručne sposobnosti. U pogledu korištenja ovog instituta u praksi ima dosta otvorenih pitanja kako od strane ponuditelja prilikom izrade ponuda, tako i od strane naručitelja prilikom pregleda i ocjene ponuda. Stoga se u ovom članku nastoji čim više približiti problematika "oslanjanja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata".

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:

Utvrđivanje osnovice za obračun naknade plaće na teret HZZO-a (Jasenka Pap, Nevenka Mirković)

Način utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće koju ostvaruju osiguranici za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad na teret sredstava HZZO-a ili državnog proračuna propisan je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Pritom je bitno  utvrditi osnovicu sukladno navedenom Zakonu pri čemu valja voditi računa koji se primici smatraju plaćom, uvažavajući propisani najviši iznos koji se isplaćuje na teret HZZO-a.

Naime, Zakonom je uz najniži iznos naknade od 831,50 kn propisan i najviši iznos naknade koji osiguranik može ostvariti na teret HZZO-a i to u iznosu od 4.257,28 kn.

Pritom se kao osnovica za utvrđivanje naknade uzima prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.

Za određene je slučajeve propisana isplata od 100% od osnovice za naknadu, a u određenim se slučajevima naknada isplaćuje bez ograničenja (za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta te za vrijeme privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti).

Iznimka je također i naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Naime, ta se naknada ne isplaćuje na teret sredstava HZZO-a već državnog proračuna te stoga ni ne podliježe primjeni limita koji je utvrđen za isplate na teret sredstava HZZO-a.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 3/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 3/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 02.03.2015.

natrag