Iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec kolovoz 2015. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

Zatezne i ugovorne kamate od 1. kolovoza 2015. (Vedran Jelinović)

Od 1.8.2015. došlo je do drugačijeg uređenja zakonskih zateznih i ugovornih kamata. Glavne novosti tiču se promjene referentne stope za određivanje visine stope zateznih kamata za odnose na koje se primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, te izjednačavanja visine stope zakonskih zateznih kamata za odnose na koje se primjenjuje viša stopa iz Zakona o obveznim odnosima s visinom stope zakonskih zateznih kamata za odnose na koje se primjenjuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Također, posljedica ovih promjena su i niže kamatne stope, sve s primjenom od 1.8.2015. godine.

 

Novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Darko Marečić)

U Nar. nov., br.  85/15 od 1.8.2015. objavljen je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Zakonom se utvrđuje minimalno radno vrijeme svih ugostiteljskih objekata. Ugostitelji su obvezni utvrditi normative i za vrijeme rada imati ih u objektu, te na zahtjev predočiti gostu. Ugostitelj ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Zakonom su detaljnije i jasnije uređena i druga pitanja te uvjeti i način pružanja ugostiteljskih usluga o čemu detaljno pišemo u članku.

 

Novine u stečaju prema novom Stečajnom zakonu (dr. sc. Jelena Čuveljak)

Odredbe novog Stečajnog zakona stupaju na snagu 1.9.2015. i primjenjivati će se na postupke pokrenute nakon tog datuma, izuzev pojedinih odredaba koje će se primjenjivati i na postupke u tijeku.  Kao značajnu izmjenu u stečajnim postupcima potrebno je istaknuti kako više neće biti oglasa o stečajnim postupcima u Narodnim novinama, već će se sva pismena dostavljati objavom na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Još jedna značajna promjena je obveza Fine da podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Također, bitno je voditi računa i o obveznom korištenju propisanih obrazaca u onim slučajevima kad je to određeno Stečajnim zakonom, a ako podnesak nije podnesen na propisanom obrascu, sud će ga odbaciti kao nedopušten. O navedenim, ali i drugim promjenama u stečajnom postupku piše autorica u ovom članku.

 

Predstečajni postupci prema novom Stečajnom zakonu (Vedran Jelinović)

Novi Stečajni zakon uređuje i predstečajne postupke u kojima počevši od 1.9.2015. dolazi do bitnih promjena. Prije svega treba naglasiti da se ti postupci više neće provoditi pred Finom, već pred trgovačkim sudom. Pa ipak, iako formalno nije tijelo postupka, Fina će i nadalje imati određenu ulogu u provedbi predstečajnih postupaka, a njena funkcija će biti tehničke prirode u svrhu lakše i efikasnije provedbe postupka. Jedna od značajnijih novina koje donosi novi Stečajni zakon jasno je razlikovanje razloga za pokretanje predstečajnog postupka od razloga za pokretanje stečaja. S obzirom na navedeno, svi dužnici čiji su računi u blokadi trebaju do 1.9.2015. dobro razmisliti o tome na koji način žele urediti svoj pravni položaj prema vjerovnicima, jer samo do tog datuma mogu pokrenuti postupke predstečajne nagodbe prema trenutno važećem pravnom uređenju tj. u razdoblju dok su razlozi za predstečajni i stečajni postupak identični. O navedenoj temi i svim drugim novinama u predstečajnom postupku piše autor u ovom članku.

 

Isplata razlike jubilarnih nagrada službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama (Fadila Bahović)

Budući da je provedba Odluke o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama za 2014. i 2015. odnosno Sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike u praksi otvorila brojna pitanja, počevši od toga kako s poreznog aspekta tretirati iznos razlike jubilarne nagrade (koji dio iznosa je oporeziv, a koji neoporeziv te kako obračunati pripadajuće poreze i doprinose) pa do toga da li isplatiti razliku iznosa jubilarne nagrade nasljednicima zaposlenika koji su u međuvremenu preminuli, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je u suradnji s Poreznom upravom i resornim ministarstvima izradilo Uputu o postupanju prilikom obračuna i isplate razlike jubilarne nagrade sukladno Odluci Vlade RH. O navedenoj problematici piše autorica u ovom članku.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Otuđenje ulaganja u dionice i udjele (mr. sc. Silvija Pretnar Abiči)

U članku se detaljnije obrađuje računovodstveno iskazivanje otuđenja ulaganja u dionice i udjele u nepovezanim poduzetnicima, odnosno ulaganja temeljem kojih društvo stječe do 20% dionica ili udjela u kapitalu drugog društva. Takva ulaganja se pri početnom priznavanju, sukladno MRS-u 39 i HSFI-u 9, klasificiraju ili u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Ulaganje se priznaje po trošku stjecanja koji u slučaju financijske imovine klasificirane kao raspoložive za prodaju obuhvaća transakcijske troškove, dok kod financijske imovine klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka transakcijski troškovi predstavljaju rashod razdoblja. Naknadno mjerenje provodi se po: a) fer vrijednosti, a učinci promjene fer vrijednost se kod financijske imovine raspoložive za prodaju iskazuju kroz revalorizacijsku rezervu, a kod financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazuju se kao prihod ili rashod ili b) po trošku, ako ne postoji aktivno tržište ili se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi.

 

Naknadna ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu (Domagoj Zaloker)

Tretman naknadnih izdataka u svezi korištenja dugotrajne materijalne imovine uređen je zahtjevima MRS-a 16 i HSFI-a 6, koji ih načelno dijele na one koji terete rashode razdoblja i one koji se priznaju u knjigovodstveni iznos dugotrajne materijalne imovine odnosno koji se kapitaliziraju.

Prilikom naknadnih izdataka (ulaganja) na dugotrajnoj materijalnoj imovini u praksi se često postavlja pitanje - rashod ili imovina? Kako bismo pomogli pri rješavanju predmetne dvojbe, u ovom članku na praktičnim primjerima prikazujemo primjenu zahtjeva računovodstvenih standarda u vezi naknadnih izdataka na dugotrajnoj materijalnoj imovini.

Napominjemo da se naknadni izdaci na dugotrajnoj materijalnoj imovini priznaju u knjigovodstvenu vrijednost imovine (kapitaliziraju) ako su zadovoljena oba uvjeta za priznavanje imovine iz HSFI-a 6 i MRS-a 16.

Kako bi se mogli kapitalizirati, takvi izdaci bi trebali poboljšati stanje imovine iznad njenog procijenjenog standarda uspjeha u trenutku prije samog nastanka naknadnog izdatka. Stoga, prilikom odluke o priznavanju naknadnih izdataka u knjigovodstvenu vrijednost imovine društvo ne uzima u obzir poboljšanje standarda uspjeha imovine procijenjenog pri početnom priznavanju (nabavi), jer se standard uspješnosti može i smanjivati korištenjem imovine (smanjenje broja proizvedenih jedinice, povećanje troškova redovnog održavanja, itd.), nego procjenjuje da li naknadni izdaci poboljšavaju procijenjeni standard uspjeha imovine neposredno prije samog nastanka naknadnog izdatka.

 

Dorada i obrada zaliha iz/u inozemstva (Irena Slovinac)

Zalihe predane na doradu ostaju u vlasništvu poduzetnika koji ih daje na doradu. Kada hrvatski porezni obveznik prima dobra od poreznog obveznika iz druge države članice EU-a, radi obavljanja usluga procjene dobara ili rada na tim dobrima, isto se ne smatra stjecanjem dobara u RH. Za dobra dorađena u nekoj drugoj državi članici EU-a koja nakon dorade nisu vraćena u RH smatra se da je došlo do premještena tih dobara u drugu državu članicu

Postupci prerade, dorade, oplemenjivanja i sl. s trećim zemljama odvijaju se u okviru postupka unutarnje proizvodnje odnosno postupka vanjske proizvodnje. Isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak unutarnje proizvodnje oslobođene su PDV-a. Privremeni izvoz dobara iz EU-a radi dorade, oplemenjivanja ili popravka ne smatra se izvoznom isporukom niti isporukom koja podliježe oporezivanju.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj prijavi (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Temeljem Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi, objavljenim u Nar. nov., br. 78/15, porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a bit će obveznici sastavljanja statističkih izvještaja ako na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentiranja dospjela, a nenaplaćena potraživanja. Izvješće se podnosi na Obrascu OPZ-STAT-1 s tim da se prvo izvješće sastavlja sa stanjem dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja na dan 31.12.2015., a dostavlja se najkasnije do 20.2.2016.

 

Povrat PDV-a u putničkom prometu (Dinko Lukač)

Za dobra kupljena u Republici Hrvatskoj koja u osobnoj prtljazi iznose putnici izvan Europske unije (EU) može se ostvariti oslobođenje od plaćanja PDV-a. Navedeno oslobođenje ostvaruje se naknadno, tj. tek kad isporučitelj dobara primi dokaz o izvozu dobara od strane putnika. Pri tom je bitno da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području EU, a isto dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom. Za koja dobra, kako i kada se može ostvariti pravo na povrat PDV-a u putničkom prometu, te koje obrasce i evidencije se pri tome mora izdati i voditi radi pravilnog iskazivanja povrata PDV-a u poreznim prijavama i poslovnim knjigama poreznog obveznika može se pročitati u članku.

 

Mjesto oporezivanja usluga iznajmljivanja prijevoznih sredstava (Niko Rimac)

Da bi se pri obavljanju usluga mogao pravilno utvrditi postupak oporezivanja PDV-om, potrebno je točno odrediti gdje se usluga smatra obavljenom.

Prema odredbama Zakona o PDV-u, mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge.

Nadalje, mjesto obavljanja usluga dugotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava osobi koja nije porezni obveznik je mjesto gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište.

Iznimno, mjestom obavljanja usluge dugotrajnog iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu.

Pri dugotrajnom najmu prijevoznog sredstva (osim plovila za razonodu) osobi koja nije porezni obveznik, usluga najma oporezuje se u mjestu sjedišta korisnika najma, ili ako nema sjedište, u mjestu gdje je stalno nastanjen ili uobičajeno boravi. Isporučitelj tada mora utvrditi to mjesto na osnovi podataka što ih je dao korisnik te ih provjeriti uz primjenu uobičajenih trgovačkih mjera sigurnosti, poput provjere identiteta.

Kada se ista usluga obavlja osobi koja nije porezni obveznik i ima sjedište u više zemalja ili stalnu adresu u jednoj zemlji, a uobičajeno boravište u drugoj, prednost ima mjesto koje najbolje osigurava oporezivanje, tj. mjesto stvarne potrošnje.

 

Pravila oporezivanja digitalnih usluga u EU (dr. sc. Dinka Antić)

Pojmom digitalnih usluga, u svrhe oporezivanja PDV-om, obuhvaćene su telekomunikacijske usluge, usluge televizijskog i radijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge. Od 1. siječnja 2015. navedene se usluge oporezuju prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta primatelja usluge, neovisno o tome je li primatelj usluge porezni obveznik ili se radi o osobi koja nije porezni obveznik, kao što su primjerice građani. Činjenica da ključni element oporezivanja postaje mjesto potrošnje usluge zahtijeva i pravilno utvrđivanje lokacije kupca - primatelja usluge. S druge strane, specifičan karakter digitalnih usluga, s obzirom na narav usluga, mobilnosti kod pružanja i primitka, ekspanziju pojavnih oblika i inovacija kao posljedica snažnog razvitka informatike i telekomunikacija, zahtijeva propisivanje jedinstvenih pravila za identifikaciju isporučitelja i primatelja usluga, kao i lokacije kupca. U članku pišemo o pravilima oporezivanja digitalnih usluga od 1.1.2015., načinima identifikacije isporučitelja i primatelja usluga, utvrđivanju lokacije primatelja usluga te ostalim čimbenicima bitnim za utvrđivanje mjesta oporezivanja ovih usluga PDV-om.

 

Osobni odbitak - značajke i pregled (Iva Uljanić, Silvija Bartolec)

Porez na dohodak, u ovom obliku, uveden je od 1.1.1994., a sastavni dio Zakona o porezu na dohodak od tada su i odredbe o osobnom odbitku čiji je izravni učinak umanjenje porezne obveze. Može se koristiti isključivo temeljem porezne kartice koju besplatno izdaje Porezna uprava.

Rezidentima se osobni odbitak može uvećati za uzdržavanje članova obitelji i djece, uz uvjet da ne ostvaruju tijekom 2015. primitke veće od 13.000 kn.

Autorice u članku daju pregled osobnog odbitka i propisanih faktora od 1994. do danas uz razradu iskorištenih osobnih odbitaka po vrstama. Ujedno je dan i pregled osobnih odbitaka u zemljama EU te pregled glavnih fiskalnih mjera u pojedinim državama EU.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Proces planiranja na državnoj i lokalnoj razini za razdoblje 2016. - 2018. (mr. sc. Ivana Jakir Bajo)

U članku se ukazuje na ključne odredbe Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 - 15/15) koje uvjetuju tijek procesa planiranja u sustavu proračuna za razdoblje 2016. - 2018., dokumente koji ga obilježavaju te kakve se promjene mogu očekivati u odnosu na prethodnu godinu. Zakon o proračunu mijenjao se početkom 2015., a dio novina koje su donijele izmjene i dopune ovoga Zakona obilježit će proces pripreme proračuna na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini.

U proces pripreme proračuna za 2016.- 2018., prema zadnjim izmjenama Zakona o proračunu uključeni su Nacionalni program reformi 2015. i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. - 2018. i promijenjen je proračunski kalendar.

Vlada RH donijela je na 241. sjednici (30. srpnja) Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. - 2018. Sada ostaje obveza Ministarstva financija izraditi Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna te Upute za izradu proračuna JLP(R)S-a za 2016. - 2018., a Zakonom o proračunu je predviđen novi rok za njihovu objavu - 15. kolovoza.

Isto tako, prema izmjenama Zakona o proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna imaju obvezu dostaviti prijedloge financijskih planova ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije do 15. rujna, a ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela usklađene prijedloge financijskih planova Ministarstvu financija do kraja rujna.

JLP(R)S-i su obvezni izraditi posebne upute za proračunske korisnike u svojoj nadležnosti, a rok za izradu prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika JLP(R)S-a nadležnoj lokalnoj jedinici je kao i ranije - do 15. rujna.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

Obavljanje trgovine od strane neprofitne organizacije (Irena Slovinac)

Sve veći broj neprofitnih organizacija osnovanih s ciljem obavljanja djelatnosti kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne naravi, pored ovih djelatnosti, a u svrhu njihova financiranja, obavlja i neku gospodarsku djelatnost. Jedna od tih djelatnosti je i trgovina. U članku pišemo pod kojim uvjetima i na koji način ove organizacije mogu obavljati djelatnost trgovine, te koje obveze za ove organizacije pritom proizlaze.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Utvrđivanje dohotka od iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima na temelju poslovnih knjiga i evidencija (II. dio) (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Iznajmljivači nerezidenti koji u RH nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, ne mogu plaćati paušalni porez na dohodak od iznajmljivanja već se moraju upisati u registar obveznika PDV-a, te dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. Pritom su iznajmljivači - državljani trećih zemalja obvezni osnovati obrt ili trgovačko društvo prema mjestu obavljanja djelatnosti.

Autorica u članku obrazlaže način vođenja poslovnih knjiga i evidencija, prijavu u registar obveznika poreza na dohodak, dodjelu PDV ID broja privatnih iznajmljivačima te na Uputu o postupanju MF, a vezano uz obveze iznajmljivača državljana druge države članice EU ili trećih zemalja.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Rad za poslodavca sa sjedištem u inozemstvu (Irena Đurica)

Rad za poslodavca u inozemstvu pretpostavlja da osoba živi i radi u Republici Hrvatskoj, a ugovor o radu je potpisan s poslodavcem čije je sjedište (nastan) u inozemstvu. Uskladom hrvatskih propisa s EU Direktivama i uvođenjem Obrasca JOPPD znatno je izmijenjen način izvješćivanja obračuna obveznih davanja (poreza i doprinosa) za ovu kategoriju radnika, što je i predmet obrade ovog članka.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Istovrijedna roba u postupku unutarnje proizvodnje (mr. sc. Melita Buljan)

Postupak unutarnje proizvodnje omogućava korištenje strane robe, bez naplate uvoznih davanja, u postupku proizvodnje gotovih proizvoda. Tzv. institut istovrijedne robe u okviru postupka unutarnje proizvodnje omogućava korištenje domaće robe u okviru postupka uz naknadnu mogućnost uvoza iste količine strane robe, umjesto koje je korištena domaća roba. Dobiveni gotovi proizvodi, koji su rezultat proizvodnih radnji, moraju biti ponovno izvezeni s područja Europske unije kako bi se mogao odobriti ovaj postupak. Kada se smije koristiti istovrijedna roba u postupku unutarnje proizvodnje, te koje su specifičnosti navedenog instituta, autorica potanje piše u članku.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM:

 

Izvješćivanje kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom (mr. sc. Gordana Mikšić)

U članku autorica potonje piše o promjenama u izvješćivanju kod kreditnih i depozitnih poslova od 1.5.2015. sukladno izmjeni i dopuni Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Za veći broj izvještajnih jedinica izmjene predstavljaju smanjenje izvještajnog opterećenja, a za određene poslove proširuje se opseg izvješćivanja. Najvažnije izmjene: svi se obveznici propisuju sukladno svom sektoru, odnosno Odluci o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010 Državnog zavoda za statistiku; ukida se obveza izvješćivanja o depozitima u inozemstvu za investicijske i mirovinske fondove te osiguravajuća društva; mijenja se propisani način nastanka obveze izvješćivanja o depozitnim poslovima za nefinancijska privatna poduzeća; preciznije se definira nastanak obveze i obveznici izvješćivanja u slučaju dovođenja drugog rezidenta u položaj dužnika prema inozemstvu; propisuje se prijava izdavanja vrijednosnih papira na stranim tržištima bez izuzeća po vrstama obveznika (i za kreditne institucije); proširuje se opseg izvješćivanja o izdanim vrijednosnim papirima (uvodi se nova tablica T6 u INOK-DEP izvješću); djelomično je izmijenjen obrazac GOD-INOK na kojemu se podnosi Godišnje izvješće o kreditnim poslovima s inozemstvom.

O izvješćivanju kreditnih poslova s inozemstvom i drugim specifičnostima vezanim uz kreditne poslove (svi oblici dužničko-vjerovničkih odnosa između rezidenta i nerezidenta kojima se od dužnika zahtijeva plaćanje glavnice i/ili kamata vjerovniku, neovisno o tome da li je rezident dužnik ili vjerovnik u poslu), vrsti poslova, vrsti izvješća te o depozitnim poslovima s inozemstvom može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Razlike između poslovno uvjetovanog otkaza i otkaza u slučaju kolektivnog viška radnika (Hrvoje Orešćić)

U hrvatskom zakonodavstvu postoje određene razlike u kriterijima o kojima poslodavac mora voditi računa, ovisno o tome radi li se o poslovno uvjetovanom otkazu ili otkazu kod kolektivnog zbrinjavanja viška radnika. I premda je u konačnici rezultat oba slučaja jednak (otkaz), u potonjem slučaju propisuju se dodatni kriteriji kojima je potrebno udovoljiti, što je i razumljivo s obzirom na veće (primarno gospodarske) posljedice koje dotični institut za sobom povlači. Kako se niti u samoj sudskoj praksi još u potpunosti nisu iskristalizirali kriteriji o tome je li bilo opravdano baš određenom radniku ili skupini radnika otkazati ugovor o radu, a ne možda nekom drugom radniku ili skupini radnika, to za posljedicu nužno dovodi do različitih i neujednačenih sudskih odluka čime se može ozbiljno narušiti pravna sigurnost. Da bi se navedene situacije svele na najmanju moguću mjeru, tom je problemu potrebno posvetiti posebnu pažnju.

 

JAVNA NABAVA:

 

Pravna zaštita u javnoj nabavi kroz upravne sporove (Zoran Vuić)

Nakon odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nezadovoljna stranka žalbenog postupka može protiv te odluke pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Predmetnu materiju uređuje Zakon o upravnim sporovima čije relevantne odredbe obrađuje autor u ovom članku. Uz ogledni primjer upravne tužbe u članku se također analiziraju i pojedini slučajevi pred Državnom komisijom nakon donesene presude u upravnom sporu, a u vezi s čl. 81. Zakona o upravnim sporovima koji propisuje da je izvršenje presude dužan osigurati tuženik, odnosno tijelo nadležno za izvršenje. U slučaju usvajanja upravne tužbe Državna komisija je dužna postupiti sukladno izreci presude najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude pri čemu je vezana pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

 

Najniža i najviša mirovina (Ljiljana Marušić)

Solidarnost i socijalna preraspodjela u korist osiguranika s nižim plaćama, odnosno mirovinama ostvaruje se putem instituta najniže i najviše mirovine, preraspodjelom sredstava unutar mirovinskog sustava od  umirovljenika s višim mirovinama prema umirovljenicima s nižim mirovinama, o čemu i piše autorica članka.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 8/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 8/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 18.08.2015.

natrag