Poštovani,

iz tiska je izašao TEB-ov časopis/mjesečnik "Financije, pravo i porezi" za mjesec lipanj 2015. iz čijeg sadržaja izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

 

Podnošenje Prijave prometa nekretnina elektroničkim putem (Ana Vrdoljak Petković)

Prijavljivanje prometa nekretnina nadležnoj Ispostavi Porezne uprave obavlja se na novom obrascu Prijave prometa nekretnina (PPN). Nova verzija aplikacije, koja omogućava elektroničku dostavu PPN-a, otvorena je korisnicima sustava ePorezna početkom svibnja 2015. godine. Usluga PPN namijenjena je isporučiteljima nekretnina, koji su na isporuku nekretnine obračunali PDV i obvezni su prijaviti to Poreznoj upravi elektroničkim putem u roku od 30 dana od dana isporuke nekretnina. Svi porezni obveznici koji su imali oporezivu isporuku nekretnina u razdoblju od 1.1.2015. nadalje, obvezni su podnijeti PPN u roku od mjesec dana od otvaranja aplikacije. U članku je detaljno pojašnjeno prijavljivanje prometa nekretnina putem nove web aplikacija PPN (ePPN).

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Sastavljanje i predaja GFI-a za 2014. radi javne objave (Dragutin Kovačić)

Sva trgovačka društva i drugi obveznici javne objave, dužni su do 30. lipnja 2015., odnosno u roku od 6 mjeseci po proteku poslovne godine, dostaviti Fini pojedinačni GFI i drugu propisanu dokumentaciju za potrebe javne objave, ako tu obvezu nisu izvršili istovremeno s dostavom GFI-a za statističke i druge potrebe. Obveznici konsolidacije, dužni su dostaviti i konsolidirani GFI, i to do 30. rujna 2015.

 

Konsolidacija financijskih izvještaja za 2014. godinu (dr. sc. Ivica Pervan)

Trgovačka društva koja imaju ovisna društva, odnosno kontrolu nad jednim ili više drugih trgovačkih društava, obvezna su sastaviti i prezentirati konsolidirane godišnje financijske izvještaje. Obveznici HSFI-a te izvještaje sastavljaju sukladno HSFI-u 2, a obveznici MSFI-a, u skladu s novim MSFI-om 10.

 

Poslovanje putničkih agencija (Irena Slovinac)

Vlastite usluge putničke agencije oporezuju se po redovnom postupku. Putnička agencija obvezna je primijeniti posebni postupak oporezivanja kada usluge kupcima pruža u svoje ime, a pritom koristi usluge i dobra nabavljena od drugih poreznih obveznika. Kada agencija djeluje kao posrednik (u tuđe ime i za tuđi račun) ne primjenjuje posebni postupak oporezivanja. Posrednička provizija oporezuje se po stopi od 25%. Putnička agencija dužna je fiskalizirati račune naplaćene gotovinom izdane u svoje ime, te u ime i za račun drugog obveznika fiskalizacije. Računi izdani u ime i za račun osobe koja nije obveznik fiskalizacije (npr. iznajmljivača građanina koji porez plaća u paušalnom iznosu) ne fiskaliziraju se.

 

Evidentiranje naknadnih popusta u transakcijama s EU (Domagoj Zaloker)

U prošlom broju FIP-a pisali smo o primljenim naknadnim popustima za nabavljene zalihe u tuzemstvu. U ovom članku prikazujemo evidentiranje i prijavljivanje naknadnih popusta kod isporuka dobara i usluga unutar EU-a, s naglaskom na evidentiranje predmetnih popusta u knjigovodstvenim i poreznim evidencijama (Obrazac PDV, Obrazac ZP i Obrazac PDV-S).

 

Izuzeća od obveze fiskalizacije (Domagoj Dodig)

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom su od obveze fiskalizacije oslobođene određene djelatnosti čiji se ostvareni prometi mogu učinkovito pratiti drugim mjerljivim veličinama. Ovim su člankom obuhvaćena samo neka od propisanih izuzeća.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja (Niko Rimac)

Pravila za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja nisu uređena Direktivama Vijeća EZ-a niti hrvatskim Zakonom o PDV-u, već nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om svake pojedine treće zemlje iz koje se traži povrat PDV-a. Pritom svaka država propisuje pravila pod kojima porezni obveznici iz drugih država mogu ostvariti povrat PDV-a za obavljene isporuke dobara i usluga. Predmetnim regulativama propisane su isporuke dobara i/ili usluga za koje se može ostvariti povrat PDV-a, obrasci zahtjeva za povrat PDV-a i rokovi njihova podnošenja.

U članku se detaljnije upute u svezi postupka povrata PDV-a daju za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Švicarsku, Norvešku i Island dok se za određen broj ostalih država daje tablični prikaz kao pomoć pri prvom koraku u ostvarivanju prava na povrat PDV-a.

 

Porezni tretman kamata kod pozajmica (mr. sc. Ida Dojčić)

Trgovačka društva, koja nisu banke odnosno financijske institucije, mogu pozajmljivati novac od drugih pravnih ili fizičkih osoba, a pod određenim uvjetima mogu i sama davati financijske pozajmice. U tu svrhu sastavljaju ugovor o zajmu. Novčani zajam može se ugovoriti beskamatno ili uz određenu kamatu. Kamata kao računovodstveni prihod ili rashod ponekad ima nešto drugačiji porezni tretman. Porezni tretman ovih transakcija ovisi, prvenstveno, o poreznom statusu osobe zajmoprimca i zajmodavca. Osim njihovog poreznog statusa, važna je i činjenica jesu li zajmodavac i zajmoprimac rezidenti ili nerezidenti. U članku su prikazane odredbe posebnih propisa kojima je regulirano ugovaranje visina kamata (redovnih i zateznih), te porezni tretman ugovornih i zateznih kamata prema poreznim propisima.

 

Stipendije u sustavu poreza na dohodak (Ksenija Cipek, Iva Uljanić)

Posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14), od 1. siječnja 2015. neoporezive su i stipendije koje se isplaćuju studentima na poslijediplomskim studijima te primici koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima, odnosno iz fondova i programa EU i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa.

Člankom 10. Zakona propisane su stipendije na koje se ne plaća porez na dohodak na ukupno isplaćeni iznos, odnosno do iznosa propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak.

Važno je skrenuti pozornost i na odredbe čl. 36. st. 4. Zakona kojima je propisano da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka, odnosno 13.000,00 kn na godišnjoj razini. To znači da se,  student koji u tokom 2015. ostvari stipendiju i/ili sportsku stipendiju u iznosu većem od 13.000,00 kn (neovisno radi li se o primitku na koji se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak ili o oporezivom primitku od kojeg se utvrđuje drugi dohodak), ne može u poreznom smislu smatrati uzdržavanim članom uže obitelji ili uzdržavanim djetetom odnosno uzdržavatelj ne može koristiti osobni odbitak za tog uzdržavanog člana ili dijete.

 

Regres za godišnji odmor u 2015. (Dinko Lukač)

U članku se potonje piše o ostvarivanju prava na regres, poreznom tretmanu istog te izvješćivanju na Obrascu JOPPD kroz primjere. Regres je prigodna nagrada koju poslodavac isplaćuje radniku kao pomoć u plaćanju njegovih povećanih troškova na godišnjem odmoru. Isti se može isplatiti u novcu te dati u naravi, a može biti utvrđen ili u neto ili u bruto iznosu. Kod isplate regresa treba voditi računa i o iznosima isplata drugih prigodnih nagrada tijekom godine do propisanog neoporezivog iznosa od 2.500,00 kn. Ako se prigodne nagrade isplaćuju u iznosu višem od 2.500,00 kn iste se smatraju plaćom te se i oporezuju kao plaća. O isplati regresa radniku prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće, preračunavanju neto regresa u bruto regres, isplati regresa nasljednicima te ne uključivanju istog u osnovicu od koje se utvrđuje naknada plaće može se pročitati u članku.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Sastavljanje financijskih izvještaja razine 22 (Mladenka Karačić)

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14) propisao je nova pravila evidentiranja prijenosa sredstava iz proračuna proračunskim korisnicima u nadležnosti (i druga pravila) koja se primjenjuju od 2015., a koja su omogućila razdvajanje razina financijskog izvještavanja. Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju financijske izvještaje razine 22 (nekonsolidirane) te razine 23 (konsolidirane izvještaje). Financijski izvještaji razina 22 i 23 jednaki su samo kod onih proračuna koji u svojoj nadležnosti nemaju proračunske korisnike.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Postupak verifikacije godišnje porezne prijave obrtnika za 2014. u Poreznoj upravi (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Sve fizičke osobe koje se bave samostalnom djelatnošću od kojih se dohodak utvrđuje temeljem podataka iz propisanih poslovnih knjiga, bile su obvezne podnijeti prijavu poreza na dohodak za 2014. najkasnije do kraja veljače 2015. Kontrolni  postupci  prije  verifikacije  godišnje porezne  prijave uključuju postupak usklađenja i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su porezni obveznici iskazali u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Verifikacija Obrasca DOH u Poreznoj upravi podrazumijeva sadržajnu i formalno računsku kontrolu.

Sadržaju kontrolu provodi referent prema podacima s kojima raspolaže i koji su prikupljeni u postupku nadzora, a formalno računsku kontrolu, provodi sistem automatski kod unosa poreznih prijava.

Prije konačnog utvrđivanja dohotka na obrascu DOH, obavlja se usporedba ostvarenog prometa obrtnika u gotovini koji je evidentiran kroz fiskalizaciju s iskazanim prometom po žiro računu i u prijavama PDV-a.

Na temelju činjenica utvrđenih u poreznom postupku, PU donosi porezno rješenje, pri čemu podnesena žalba protiv rješenja odgađa izvršenje istog.

Ako se prethodno nije proveo postupak provjere iskazanih podataka u Obrascu DOH, PU donosi privremeno porezno rješenje, kod kojeg žalba ne odgađa izvršenje.

 

Uporaba kreditnih kartica u samostalnoj djelatnosti (Krešimir Vranar)

Uporaba kreditnih kartica zbog svoje praktičnosti i jednostavnosti sve je više prisutna i kod poreznih obveznika koji utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti. U članku autor pojašnjava uporabu kreditne kartice i daje primjere evidentiranja poslovnih promjena prodaje i nabave putem kreditne kartice u poslovnim knjigama obrtnika obveznika poreza na dodanu vrijednost.

 

Obavljanje ugostiteljske djelatnosti (Irena Slovinac)

Fizička osoba - obrtnik ugostiteljsku djelatnost može obavljati kao vezani obrt. Ugostitelji - obrtnici dužni su upisati se u registar obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka.

Za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu ugostitelj je dužan izdati račun neovisno gdje pruža uslugu. Blagajnički maksimum ugostitelja fizičke osobe iznosi 10.000,00 kn.

Ugostitelj je dužan voditi analitičke evidencije o nabavi i upotrebi hrane, pića i napitaka. Ugostitelj je dužan utvrditi normative o utrošku namirnica, pića i napitaka za svaku vrstu pića, napitaka i jela. Ugostitelj je obveznik  poreza na potrošnju alkoholnih pića, prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Najniža osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa (Dražen Opalić)

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa  za osiguranika po osnovi radnog odnosa je, prema Zakonu o doprinosima, plaća/primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi za rad u određenom mjesecu, ali najmanje u visini najniže mjesečne osnovice. Budući radnik ima pravo, za puno radno vrijeme, na minimalnu plaću, autor u članku pojašnjava odnos te plaće i najniže osnovice za obračun doprinosa.

Mjesečna osnovica ne može iznositi manje od najvišeg iznosa što ga je poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca dužna isplatiti osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, i ne može za rad u punom radnom vremenu biti niža od najniže mjesečne osnovice.               

Najniža mjesečna osnovica u slučaju radnog odnosa primijeniti će se:  u slučaju neisplate plaće za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, kada ne postoji niti obveza isplate plaće, te u slučaju isplate plaće/naknade plaće od strane poslodavca, na teret sredstava poslodavca, a tako isplaćena plaća/naknada plaće je niža od najniže mjesečne osnovice.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Naknadne izmjene carinskih deklaracija (mr. sc. Melita Buljan)

U članku autorica potonje piše o naknadnim izmjenama podataka u carinskoj deklaraciji, pokretanju postupka ispravka ili poništavanja carinske deklaracije te posljedicama izmjene podataka ili poništavanja. Carinska deklaracija je temeljna isprava u carinskom postupku, a istom deklarant zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. Ispravak ili poništavanje uvozne carinske deklaracije može imati za posljedicu povrat ili otpust cijelog ili dijela carinskog duga ili obvezu naknadne naplate carinskog duga.

Na koji način se odvija postupak izmjene deklaracije npr. u slučaju upisane krive valute plaćanja, naknadne primjene preferencijala, pogrešnog carinskog postupka i sl. može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Raspored i preraspodjela radnog vremena (Ljubica Đukanović)

Pojam radnog vremena određen je u čl. 60. st. 1. ZR-a. Radno vrijeme je, sukladno normama europskog radnog prava, vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Zakon o radu dopušta poslodavcu da radno vrijeme radnika rasporedi u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima, s tim da taj raspored ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od jedne godine.

U slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika u tom nejednakom rasporedu mora odgovarati radnikovom ugovorenom radnom vremenu, bez obzira da li se radi o punom ili nepunom radnom vremenu. Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti i kao ukupan fond radnih sati, bez ograničenja iz čl. 66. st. 6. (do 50 sati tjedno) i st. 7. (do 60 sati tjedno), s tim da ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih 45 sati tjedno u razdoblju od 4 mjeseca.

Ako je radnik ostvario ukupno dozvoljeni prekovremeni rad od 180 sati godišnje poslodavac tom radniku više ne može naložiti ni prekovremeni rad.

Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz čl. 66. st. 8., 9. i 10. ZR-a.

 

Odgovori na aktualna pitanja iz radnih odnosa (mr. sc. Iris Gović Penić, Ljubica Đukanović, Vedran Jelinović)

Po uobičajenoj TEB-ovoj praksi objavljivanja aktualnih pitanja i odgovora na održanim seminarima u području radnih odnosa, u ovom članku se daju odgovori na pojedina pitanja postavljena na TEB-ovom seminaru održanom 13.4.2015. u Zagrebu na temu aktualnosti u radnim odnosima, a tiču se privremene nesposobnosti, radnog vremena, dnevnog i tjednog odmora, godišnjih odmora i otkaza.

 

JAVNA NABAVA:

 

Učinak žalbe u otvorenom postupku javne nabave i procesne mogućnosti stranaka (Vedran Jelinović)

Pored svih ostalih okolnosti o kojima je također potrebno voditi računa u žalbenom postupku (npr. o pravilima o teretu dokazivanja ili o pravnom interesu u svrhu postojanja prava na žalbu), za sudionike postupaka javne nabave iznimno je važno voditi računa i o tome sprječava li izjavljena žalba nastavak postupka javne nabave ili ne (tzv. suspenzivnost žalbe). Ovisno o tome ima li žalba suspenzivan učinak ili ne, naručitelju i žalitelju na raspolaganju stoje procesni instrumenti kojima se mogu koristiti. Tako naručitelj može podnijeti zahtjev za odobrenjem nastavka postupka javne nabave u svrhu osujećivanja suspenzivnog učinka žalbe kad žalba sprječava daljnji tijek postupka, dok žalitelj može podnijeti prijedlog za određivanjem privremene mjere u svrhu postizanja suspenzivnog učinka žalbe kad žalba ne sprječava nastavak postupka. Kada podnesena žalba sprječava nastavak postupka, a kada ne, te koje su obveze naručitelja odnosno žalitelja, teme su o kojima autor piše u ovom članku.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

 

Kontrola podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja (Vesna Dejanović)

U skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju i Pravilnikom o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja, HZMO obavlja kontrolu podataka bitnih za ostvarivanje prava (staž osiguranja i plaće/osnovice) kod poslodavaca za njihove radnike i osobe koje su kod njih prijavljene na mirovinsko osiguranje.

Odredbe Pravilnika ne odnose se na: kontrolu za samostalne obveznike doprinosa, kontrolu drugog dohotka i kontrolu druge samostalne djelatnosti.

Kontrola i naplata doprinosa u nadležnosti je Porezne uprave, a staža osiguranja i osnovica - HZMO-a.

Rekapitulacija podataka za postupak kontrole predstavlja sintetiku pojedinačnih podataka po radniku za određenu godinu i treba odgovarati podacima koje Zavod izvodi iz R-Sm/JOPPD obrasca.

Podaci iskazani u rekapitulaciji odnose se na primanja koja radnici ostvaruju prema ugovoru o radu, odnosno u rekapitulaciju podataka se ne unose podaci o ostvarenom/isplaćenom drugom dohotku jer se podaci o drugom dohotku u bazama Zavoda evidentiraju na posve drugačiji način.

Popunjene tiskanice rekapitulacije se ne dostavljaju Zavodu već ih obveznici pripremaju radi postupka kontrole Zavoda.

 

TRGOVAČKO PRAVO:

 

Podjela bračne stečevine s osvrtom na poslovne udjele u d.o.o.-u (Vlatka Cikač)

Većina društava s ograničenom odgovornošću bude osnovana od strane fizičkih osoba koje su ili u braku ili u nekoj vrsti izvanbračne zajednice. Ukoliko su poslovni udjeli stečeni radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječu iz te imovine, tada su isti predmet bračne stečevine. Vezano status poslovnog udjela kao bračne stečevine dosta je otvorenih pitanja (npr. valoriziranje vrijednosti poslovnog udjela, ostvarivanje prava u trgovačkom društvu, podjela bračne stečevine). Upravo je to područje o kojem autorica piše u ovom članku, a zbog razumijevanja same materije potrebno je znati i razliku između ključnih pojmova u koje se ubrajaju bračna zajednica, bračna stečevina, vlastita imovina te njihov međusobni odnos, a koji pojmovi se također pojašnjavaju kroz relevantnu sudsku praksu.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 6/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 6/15.

 

POLUGODIŠNJA PRETPLATA NA ČASOPIS "FINANCIJE, PRAVO I POREZI" 

 

Polugodišnja pretplata na časopis "Financije, pravo i porezi" za 2015. obuhvaća 6 brojeva časopisa (7-12) i uključuje:

  • besplatne telefonske konzultacije s TEB-ovim savjetnicima, bez ograničenja broja poziva,
  • TEB-ov "poslovni info" za menadžere, kao dodatak svakom broju časopisa (uz tiskano izdanje),
  • besplatno korištenje pročišćenih tekstova propisa uz PIN na TEB-ovom Internet portalu www.teb.hr,
  • stručne i poslovne obavijesti putem TEB-ovog e-mail servisa,
  • popusti na pojedinim seminarima,
  • brzo informiranje o aktualnostima putem newslettera.

Cijena polugodišnje pretplate na FIP:

  • 750,00 kn za tiskano i internet izdanje,
  • 600,00 kn za tiskano izdanje,
  • 500,00 kn za internet izdanje.

Polugodišnju pretplatu na FIP možete naručiti na slijedećem linku: polugodišnja pretplata na FIP.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 02.06.2015.

natrag