Iz tiska je izašao TEB-ov časopis/mjesečnik "Financije, pravo i porezi" za mjesec travanj 2015. iz čijeg sadržaja izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona (Marica Houška)

Zakonom o  izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, objavljenom u Narodnim novinama 26 od 9.3.2015., uvedene su značajne novosti u poreznom postupanju. To su u prvom redu slijedeća tri instituta: upravni ugovor, porezna nagodba i obvezujuća mišljenja. Izmjene i dopune OPZ-a predviđaju da porezno tijelo i porezni obveznik mogu, radi namirenja dospjelog poreznog duga, sklopiti upravni ugovor. On se može odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično. Porezna nagodba sklapa se za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, a sklapaju je porezno tijelo i porezni obveznik. Trenutak do kojeg se porezna nagodba može sklopiti je uručenje zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru. Uvedeno je izdavanje obvezujućeg mišljenja, pa je tako  porezno tijelo ovlašteno na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika. Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja u cijelosti snosi porezni obveznik. Proširuje se i precizira definicija porezne tajne, izvršene su izmjene koje omogućuju da se ispravak porezne prijave, kao i izmjene i dopune na području ovrhe.

 

Što od 1.7.2015. donosi Prijedlog novog Zakona o računovodstvu (mr. sc. Mladen Štahan)

Prijedlog novog Zakona o računovodstvu, koji je upućen na prvo čitanje u Hrvatski sabor, trebao bi stupiti na snagu već 1.7. 2015. Od propisanih novina ističemo sljedeće:

  • novo i drugačije razvrstavanje poduzetnika na mikro, male, srednje i velike,
  • uvodi se razvrstavanje grupa poduzetnika na male, srednje i velike,
  • poduzetnici neće morati potpisivati izlazne račune, ako ih sastave sukladno poreznim propisima i ako sadrže ime i prezime osobe koja je odgovorna za njihovo izdavanje,
  • produljeni su obvezni rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava na temelju kojih se unose podaci u pomoćne knjige i rokovi čuvanja pomoćnih knjiga, sa 7 na 11 godina.
  • odgovornost za godišnje financijske izvještaje proširuje se na sve članove  uprave  poduzetnika  i  njegovog  nadzornog  odbora (ako  postoji),  odnosno  na sve  izvršne direktore  i  upravni  odbor u  okviru zakonom  (Zakon  o  trgovačkim  društvima - ZTD,  ZOR i dr.) određenih  nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje.
  • obveznici revizije financijskih izvještaja propisani su na drugačiji način nego sada, a uz financijske izvještaje obvezno će se revidirati i godišnje izvješće i dr.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Računovodstveni postupak predstečajne nagodbe (Domagoj Zaloker)

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uređuje financijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, postupak predstečajne nagodbe, financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima te druga pitanja s tim u vezi.

Postupak predstečajne nagodbe je postupak koji se provodi radi uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika, dok se vjerovnicima u postupku predstečajne nagodbe smatraju osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe imaju osiguranu ili neosiguranu tražbinu prema dužniku. U postupku predstečajne nagodbe vjerovnicima je dostupna mogućnost smanjenja tražbina te odgađanje rokova njihovog podmirenja, kao i njihovo pretvaranje u temeljni kapital dužnika. Navedene mogućnosti imaju svoje računovodstvene i porezne učinke, o kojima pišemo u članku.

 

Nabava i prodaja robe u komisiji unutar EU (Irena Slovinac)

Prodaja robe u komisiju u drugu državu članicu u smislu PDV-a predstavlja premještanje dobara.

Premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika u drugu državu članicu u svrhu smještaja tih dobara u skladištu kupca smatrat će se isporukom dobara ako se takva transakcija u drugoj državi članici smatra stjecanjem dobara. U ovom slučaju hrvatski porezni obveznik dužan je registrirati se za potrebe PDV-a u drugoj državi članici u kojoj su dobra premještena, te na predmetnu transakciju obračunati PDV države članice.

Veći broj članica EU-a primjenjuje pojednostavljenje po pitanju registracije i plaćanja PDV-a, te porezni obveznik nema obvezu registriranja za potreba PDV-a, a stjecanje za kupca (komisionara) nastaje u trenutku kada dobra primljena u komisiju proda krajnjem kupcu.

Zbog navedenoga kod prodaje robe u komisiju u drugu državu članicu porezni obveznik mora proučiti propise države članice komisionara i postupati u skladu s njima, te provesti evidentiranje u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama.

 

Provedba fiskalizacije i dosadašnja iskustva u primjeni (Domagoj Dodig)

Obveznici fiskalizacije su fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti kao i fizičke i pravne osobe  - obveznici poreza na dobit, a to znači da moraju prilagoditi sadržaj računa, donijeti interni akt i istaknuti propisanu naljepnicu. Zakonom su od obveze fiskalizacije oslobođene djelatnosti čiji se prometi mogu pratiti određenim mjerljivim veličinama.

Samo oni obveznici koji račune naplaćuju u gotovini trebaju provoditi i postupak fiskalizacije izdavanja računa (izdaju računa putem prilagođenih naplatnih uređaja, dostavljaju elektroničkim putem PU). Pritom se plaćanjem u gotovini smatra i plaćanje kreditnim i debitnim karticama, novčanicama ili kovanicama, čekom, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka.

U članku autor ukazuje na obveze postupanja pri prodaji robe na kredit, izdavanja računa za kauciju, računa za predujam, računa za poklon bon, storniranja računa, promjene načina plaćanja i dr.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Podnošenje obrasca Prijave prometa nekretnina od 1.1.2015. (Nikolina Pratzer, Ana Vrdoljak Petković)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 143/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015., izmijenjene su i dopunjene, između ostalih, i odredbe kojima se propisuje obveza prijavljivanja, nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nastalog prometa nekretnina. Prijavu činjenice prometa nastalog nakon 1. siječnja 2015. prijavljuje se na novom obrascu Prijava prometa nekretnina, dok se prometi nastali do 31.12.2014. prijavljuju na "starom" obrascu Prijava poreza na promet nekretnina. Prometom, u smislu odredbe čl. 4. Zakona o porezu na promet nekretnina, se smatra svako stjecanje nekretnine u Republici Hrvatskoj. Iz skupine prometa oporezivih prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, izuzeti su oni prometi nekretnina koji podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja jednog prometa s dva oblika poreza na promet. Naime, od 1. siječnja 2015. nekretnine, građevina i zemljište, oporezuju se kao jedinstvena cjelina PDV-om ili porezom na promet nekretnina.

 

Oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kamata (Ksenija Cipek, Dražen Opalić)

Od 1. siječnja 2015. prošireno je oporezivanje primitaka po osnovi kamata, te od tog datuma i kamate na štednju  podliježu oporezivanju.  Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata obračunava se po stopi od 12%, uvećano za prirez ako je propisan, a porezna obveza nastaje istodobno s isplatom ili pripisom kamata.  U članku se potanje obrazlaže problematika oporezivanja kamata, a navode se i kamate koje su ipak izuzete od oporezivanja.

 

Isplata dividendi i udjela u dobiti i JOPPD (Jasminka Rakijašić)

Isplate dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama te pravnim osobama nerezidentima podliježu oporezivanju, osim u slučaju mogućnosti primjene nekih od propisanih izuzeća. Za oporezivanje dividendi i udjela u dobiti propisana je stopa od 12%. U članku se potanje obrazlažu obveze isplatitelja  dividendi i udjela u dobiti, te obrađuju iznimke od oporezivanja.

 

Pravo na otpremninu i porezni tretman (Dinko Lukač)

U članku se potonje piše o ostvarivanju prava na otpremninu, poreznom tretmanu iste te izvješćivanju na Obrascu JOPPD kroz primjere.

Pravo radnika na otpremninu zbog odlaska u mirovinu nije uređeno Zakonom o radu već izvorom prava koji primjenjuje poslodavac (kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca). Neoporezivi iznos otpreminine prilikom odlaska radnika u mirovinu propisan je u visini do 8.000,00 kn.

Zakon o radu uređuje pravo radnika na otpremninu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti te zbog prestanka radnog odnosa. Neoporezivi iznos otpremnine je 6.400,00 kn po godini navršenog staža kod poslodavca zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, a 8.000,00 kn po godini navršenog staža kod poslodavca zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Poslodavac ima obvezu isplatiti radniku otpremninu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: - da poslodavac otkazuje ugovor o radu, - da se otkazuje radniku nakon 2 godine neprekidnog rada kod poslodavca, - da otkaz ugovora o radu nije uvjetovan ponašanjem radnika. Iznos otpremnine koji će se isplatiti radniku ovisit će o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu te navršenim godinama rada kod tog poslodavca. Otpremnina isplaćena iznad neoporezivog iznosa smatra se plaćom po poreznim propisima, a ostalim primitkom po propisima o doprinosima.

 

Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu (mr. sc. Ida Dojčić)

Porezni obveznik rezident, koji je u inozemstvu ostvario prihode ili dobit (izravno ili putem stalne poslovne jedinice) i na te prihode ili dobit platio porez, tako plaćeni porez može  uračunati u tuzemni porez. Plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa. U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu (potvrda inozemnog poreznog tijela). Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna se prijava ispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s čl. 66. Općeg poreznog zakona.

 

Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave (mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Obveza podnošenja poreznih prijava elektroničkim putem propisana je OPZ-om za porezne obveznike koji su prema Zakonu o računovodstvu razvrstani u velike i srednje poduzetnike te za sve obveznike PDV-a.  Osim toga, obveza slanja elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna propisana je i za obrazac JOPPD i to za sve obveznike koji dostavljaju obrazac za više od 3 porezna obveznika ili ako je podnositelj izvješća već korisnik sustava elektroničkog sustava Porezne uprave.

Ministarstvo financija - Porezna uprava objavljuje na svojom web stranicama tehničke preduvjete za potrebe elektroničke komunikacije.

Za vrijeme obrade elektronički poslanih obrazaca, pošiljatelj je obvezan redovito provjeravati status poslanog obrasca. Porezni obveznici koji evidencije i izvješća vode i čuvaju u elektroničkom obliku, dužni su redovito izrađivati sigurnosne kopije u slučaju greške ili gubitka podataka.

Trenutno su dostupne elektroničke usluge u okviru sustava e-Porezna: PDV, PDV-K, PDV-S, ZP, PPO, INO PPO, PZ 42 i 63; JOPPD, PP-MI-PO; PD, SR i TZ; PKK; poslani obrasci; pregled poruka te pohranjeni neposlani obrasci.

 

Poduzetnički impuls 2015. (Veljko Pauš)

Vlada RH je 19. veljače 2015. usvojila Program poticanja poduzetništva i obrta  "Poduzetnički impuls 2015." namijenjen razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika raspolaže značajno većim sredstvima nego prošlih godina, a većim dijelom (oko 88%) se financira iz sredstava EU fondova. Objavljeno je ukupno 36 poticajnih mjera podijeljenih u 3 programska područja. Prvo programsko područje namijenjeno je jačanju konkurentnosti prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti, istraživanju i razvoju, obrazovanju te poduzetničkom okruženju i promociji. Drugo programsko područje temelji se na Operativnom programu "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." Poduzetnicima su na raspolaganju sredstva namijenjena proizvodnji, turizmu, poduzetničkoj infrastrukturi, informatizaciji te povećanju kvalitete proizvoda. Treće programsko područje omogućuje poduzetnicima lakši pristup financiranju projekata.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Preneseni viškovi i manjkovi prihoda iz prethodne godine i njihovo uključenje u ovogodišnji proračun/financijski plan (Nikolina Bičanić)

Zakon o proračunu  propisuje da proračunski subjekti donose dokument plana (proračun, financijski plan) koji vrijedi za jednu proračunsku godinu. Plan mora biti uravnotežen tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke. Međutim proračuni, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici, na kraju proračunske godine mogu ostvariti višak ili manjak prihoda i primitaka. U tom je slučaju ostvareni višak ili manjak prihoda potrebno uključiti u dokument plana tekućeg razdoblja, kako bi se postiglo njegovo novo uravnoteženje. Pritom treba uvažiti i zakonska ograničenja korištenja pojedinih vrsta prihoda.

Ako je 2014. završena s manjkom prihoda i primitaka, u 2015. moraju se osigurati sredstva za pokriće toga manjka. Rebalansom plana treba prikazati korištenje ovogodišnjih prihoda i primitaka za podmirenje manjka nastalog u prethodnom razdoblju. Rebalansom ovogodišnjeg financijskog plana/proračuna mora se postići novo uravnoteženje izvora financiranja (prihoda i primitaka) i rashoda, izdataka i prenesenog manjka prihoda.

Ako je proračun ili proračunski korisnik u 2014. ostvario višak prihoda i primitaka, rebalansom ovogodišnjeg financijskog plana/proračuna potrebno je utvrditi namjene korištenja tog viška, kao nove (proračunske) pozicije - rashode i izdatke unutar određenih programa, aktivnosti odnosno kapitalnih projekata.

Odluku o korištenju viška i načinu pokrića manjka donosi tijelo koje donosi financijski plan/proračun i usvaja godišnji izvještaj o njegovom izvršenju.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

Primjena novog Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Hajdica Filipčić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo)

Novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (u nastavku: Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja ove godine. Zakon sveobuhvatno uređuje sustav financijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija. Na temelju Zakona donesen je Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, koji je također stupio na snagu početkom godine, a njime je definiran raspored, sadržaj i primjena računa u računskom planu, način vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjene novčanog računovodstvenog načela, minimalni sadržaj poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva te stope amortizacije. Na temelju Zakona donesen je i  Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija koji je stupio na snagu 26. ožujka. Njime je propisan oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjave o neaktivnosti, razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihovog podnošenja. Godišnji financijski izvještaji sastavljat će se na obrascima: BIL-NPF, PR-RAS-NPF te bilješke. Za polugodišnje razdoblje izvještavat će se na obrascu: PR-RAS-NPF, a kvartalno na obrascu: S-PR-RAS-NPF.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo sastavljat će godišnji financijski izvještaj na obrascu: G-PR-IZ-NPF.

Sastavni dio novog Pravilnika su i obrazac: IZJAVA-NPF, koji će se koristiti za davanje izjave o neaktivnosti te obrazac:  PROR-POT, na kojem će neprofitne organizacije izvještavati o potrošnji proračunskih sredstava.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Sezonsko poslovanje obrta (Krešimir Vranar)

Sezonski obrti mogu se obavljati najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju upisuje se u Obrtni registar. U vrijeme sezonskog obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik ima svojstvo osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.  Dohodak se utvrđuje na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH sezonski obrtnici predaju Poreznoj upravi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Minimalna plaća i visina osnovice za obračun plaće korisnika državnog proračuna (Vesna Šiklić Odak)

Minimalna plaća, koja ju poslodavac obvezan isplatiti zaposlenicima za puno radno vrijeme, iznosi 3.029,55 kn bruto. Osnovice za izračun plaće ovise o kategoriji zaposlenika te iznose:

  • za državne službenike i namještenike: 5.108,84 kn, a sukladno čl. 108. - 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima te Kolektivnom ugovoru;
  • za javne službe: 5.108,84 kn, sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama;
  • suce i druge pravosudne dužnosnike: 4.443,958 kn, sukladno Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika;
  • državne dužnosnike: 3.890,00 kn, sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Izvozni postupak (mr. sc. Melita Buljan)

Autorica u članku potonje piše o izvoznom postupku, tj. o postupku kojim se roba izvozi s carinskog područja EU na područje treće zemlje. Navedeni postupak se može zahtijevati samo u slučaju kada se roba stvarno iznosi preko granične crte. Izvoz može biti konačan ili privremen. Roba se izvozi na način da se za istu podnese izvozna carinska deklaracija bilo kojem carinskom uredu koji je nadležan za izvozno carinjenje robe. Izvozna carinska deklaracija se podnosi elektroničkim putem pomoću elektroničkog sustava izvoza (ECS sustav - export control system), a da je obavljen izvoz dokazuje se porukom o istupu robe (IE599) koju dostavlja carinski ured izvoza. Izvoznik mora posjedovati EORI broj, a roba koja se izvozi oslobođena je od plaćanja PDV-a. Na koji način se odvija postupak izvoza, koje su specifičnosti postupka te što je potrebno ispuniti prilikom izvoza kroz primjere može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Radno vrijeme u zdravstvenoj djelatnosti (Ljubica Đukanović)

Zakon o radu (Nar. nov ., br. 93/14; u nastavku: ZR) promijenjen je upravo u dijelu kojim je uređen institut radnog vremena. Osnovom Direktive 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o određenim vidovima organizacije radnog vremena uređen je institut radnog vremena u Republici Hrvatskoj. U zdravstvenoj djelatnosti, osim ZR-a, po pitanju radnog vremena primjenjuje se i Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao "lex specialis", te Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u nastavku: KU) i Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe govori o složenosti ovog pitanja.

Temeljne obveze iz radnog odnosa je da zdravstvena ustanova osnovom sklopljenog ugovora o radu radniku dade posao i za taj rad mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan osobno obavljati posao u skladu sa uputama poslodavca, ali pritom ima i obvezu pridržavati se pravila struke. Zdravstvena ustanova kao poslodavac dužan je radnika osposobiti za rad na siguran način i ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. Jedno od temeljnih prava i obveza poslodavca, iz čl. 7. ZR-a, je osigurati radniku uvjete za rad na siguran način koji ne ugrožava zdravlje radnika, prema posebnom zakonu i drugim propisima.

Primjena povoljnijeg prava -  osnovom čl. 9. st. 3. ZR-a u području radnih odnosa vrijedi pravilo da ukoliko je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Zdravstvene ustanove mogu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, ali ne i pravilnikom o radu, urediti vrijeme i način korištenja odmora u tijeku rada (stanke), ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora (stanke), način korištena odmora u tijeku rada može urediti jednim od navedenim aktima.

Stanka

Odredbom čl. 32. st. 4. KU-a, je Vlada RH kao poslodavac i potpisnik KU-a, prihvatila način korištenja stanke ako priroda posla ne omogućuje da se stanku u tijeku rada  koristi. U tom slučaju zdravstvena ustanova mora radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

Dnevni odmor

Zakon o zdravstvenoj zaštiti(Nar. nov., br. 150/08 - 154/14; u nastavku: Zakon), kao "lex specialis", ne sadrži odredbe o odmoru između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada u zdravstvenoj djelatnosti, ali su čl. 33. KU-a socijalni partneri ugovorili da između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno, a samo iznimno odmor između dva uzastopna radna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati.

Tjedni odmor

Člankom 34.KU-a propisano je pravo na tjedni odmor,  te radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno i ovo je pravo u odnosu na ZR je povoljnije riješeno, stoga je zdravstvena ustanova osnovom čl. 9. st. 3. ZR-a obvezna radniku osigurati tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, kao povoljnije pravo iz KU-a.

Organizacija rada i radno vrijeme

U zdravstvenim ustanovama u mreži javne zdravstvene službe organizacija rada, radno vrijeme i evidencija radnog vremena ovisi o tome koji se zakonski i podzakonski propisi na njih primjenjuju. Osim ZR-a, u zdravstvenim ustanovama se primjenjuje i Zakon kojim je propisan način organiziranja rada i radno vrijeme u mreži javne zdravstvene službe.

Pripravnost

Iako je Zakon u odnosu na ZR "lex specialis", te uvažavajući načelo "lex specijalis derogat lex generalis", mišljenja smo da u slučaju pripravnosti to načelo nije primjenjivo, jer se radi o odredbi Zakona koja je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti izmijenjena i dopunjena, koja izrijekom navodi "Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći".  Kako pripravnost nije radno vrijeme, mišljenja smo da ne može biti niti "oblik rada".

Rad po pozivu

Člankom 55. KU-a, socijalni partneri su ugovorili, da je rad po pozivu oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi.

Prekovremeni rad

Prekovremenim radom u zdravstvenoj djelatnosti prema čl. 51. st. 9. KU-a smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Rad o dežurstvu

Članak 162. st. 2. Zakona  propisuje što se smatra dežurstvom i određuje da je "dežurstvo oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena, a dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene".

 

Smjenski i dvokratni rad u osnovnim i srednjim školama (Fadila Bahović)

Prema Zakonu o radu, kod rada u smjenama dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, a rad može biti organiziran u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena), tijekom radnog tjedna. U većini škola nastava još uvijek održava u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni, a temeljem Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, zaposlenici  u osnovnim i srednjim školama ostvaruju pravo na uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni za 10%. Taj se dodatak na plaću od 10% obračunava na ukupno dnevno radno vrijeme (svih 8 sati rada, ako je riječ o zaposleniku u punom radnom vremenu), a ne samo na nastavne sate odrađene u školi. Zaposlenici  koji rade u nepunom radnom vremenu također ostvaruju pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, ako doista mijenjaju smjene. Dvokratni rad je rad kod kojeg radnik obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta. Uvećanje plaće za dvokratni i smjenski rad međusobno se isključuju.

 

JAVNA NABAVA:

 

Ograničeni postupak javne nabave (Nikolina Bačurin, Zoran Turk)

Iako između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave, sa stanovišta provedbe, postoje određene razlike, one svakako nisu tolike da bi ograničeni postupak činile neprikladnim za širu uporabu, a kako to sugeriraju dostupni statistički podaci. Naime, od ukupnog broja sklopljenih ugovora u 2012. samo je 0,16% sklopljeno nakon provedenog ograničenog postupka, a u 2013. taj postotak je tek neznatno povećan na 0,64%.Odabir ograničenog postupka javne nabave pokazuje se naročito prikladnim u slučaju namjere dodjeljivanja velikih i/ili složenih ugovora o nabavi roba, usluga ili radova. Stoga, kako bi se naručiteljima čim više približila mogućnost korištenja ograničenog postupka i time ih se ohrabrilo u provedbi ovog postupka javne nabave, u ovom članku se uz tijek ograničenog postupka, ukazuje na njegove prednosti, nedostatke i specifičnosti, ali i dvojbe koje se javljaju u provedbi tog postupka javne nabave.

 

OBVEZNI ODNOSI:

 

Zastupanje temeljem punomoći s osvrtom na sudsku praksu (Marija Butković)

Punomoć je institut koji samo naizgled odaje dojam jednostavnosti, ali zapravo zahtijeva veliku pozornost i još veću pažnju prilikom upotrebe. Budući da često korištenje punomoći nerijetko zna rezultirati i njenom zlouporabom u pravnom prometu, svi oni koji dolaze u kontakt s ovom vrstom pravnog posla trebaju mu posvetiti povećanu pažnju, neovisno od toga nalaze li se na strani opunomoćenika, opunomoćitelja ili službenih osoba. S osvrtom na relevantnu sudsku praksu autorica u ovom članku pojašnjava glavne značajke punomoći uz posebnosti i mogućnosti zastupanja od strane različitih punomoćnika, naročito odvjetnika, punomoćnika dioničara u dioničkom društvu, te djelatnika ili punomoćnika sindikata.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 4/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 4/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 07.04.2015.

natrag