Iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec studeni 2015. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

 

Novi obrasci za isplatu i neisplatu plaće, naknade plaće i otpremnine (Dinko Lukač)

Od 1.10.2015. na snazi su odredbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 102/15) koje propisuju novi obvezni sadržaj isplaćene plaće i otpremnine te nove obrasce za isplatu plaće, naknade plaće i otpremnine kao i obrasce za neisplatu plaće, naknade plaće i otpremnine. Doprinosi za obvezna osiguranja koji se utvrđuju ''na'' plaću (osnovicu) postali su obvezni sadržaj u obrascu obračuna isplaćene plaće (obrascu IP1) i obrascu obračuna isplaćene otpremnine (obrascu IO1). Navedeni obrasci nisu obvezni obrasci, a to znači da isplatitelj plaće iste može i ne mora koristiti prilikom isplate plaće. Međutim, obračun neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće odnosno naknade plaće (obrazac NP1) te obračun neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine (obrazac NO1) su obvezni obrasci od 1.10.2015. O sadržaju novog obračuna isplaćene plaće (obrascu IP1) te načinu popunjavanja istog kroz primjere, o sadržaju obračuna neisplaćene plaće (obrascu NP1) te načinu popunjavanja istog kroz primjere, o sadržaju obračuna isplaćene otpremnine (obrascu IO1) te načinu popunjavanja istog kroz primjere, o sadržaju obračuna neisplaćene otpremnine (obrascu NO1) te načinu popunjavanja istog kroz primjere, može se pročitati u članku.  

 

O poreznom tretmanu reinvestirane dobiti (Ksenija Cipek, Marijana Herceg)

Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit za 2015. godinu moći će koristiti porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja (2015.) izvršili investicije u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta za korištenje ove olakšice. Naime, od 2015. godine preduvjeti za korištenje prava na umanjenje porezne osnovice prošireni su sa dva nova uvjeta, te sada iznos reinvestirane dobiti, odnosno porezne olakšice, mora biti jednak iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu, a broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja, za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti, mora biti zadržan najmanje dvije godine nakon proteka razdoblja u kojemu je izvršeno reinvestiranje dobiti. U slučaju investiranja u dugotrajnu materijalnu imovinu, određena imovina neće biti priznata kao investiranje za svrhe priznavanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit, ako ne zadovoljava propisane uvjete u svezi priznavanja rashoda, kupnje odnosno nabave po tržišnim uvjetima, stavljanje u uporabu i drugih uvjeta iz Zakona. U članku nam autorice daju pojašnjenje svih kriterija vezanih uz reinvestiranje dobiti, koje poduzetnici moraju ispuniti kako bi se toj osnovi mogla smanjiti osnovica poreza na dobit.

 

Novele Zakona o zaštiti potrošača (Darko Marečić)

Bitne novine koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 110/15), a čije odredbe su stupile na snagu 21.10.2015., ponajprije su usmjerene otklanjanju prepreka trgovcima vezano uz obvezu isticanja dviju cijena u slučaju obavljanja posebnih oblika prodaje (rasprodaje, akcijske prodaje, sezonskog sniženja, prodaje robe s greškom ili skorim istekom roka uporabe), a kad isti oblik prodaje traje do 3 dana. Ukinuta su i ograničenja  vezana uz najdulje trajanje akcijske prodaje, a uvjeti i način sezonskog sniženja robe propisat će se posebnim pravilnikom. Potrošačima se omogućuje da upisom u registar neželjenih telefonskih komunikacija, više ne primaju razne telefonske pozive s promidžbenim porukama raznih trgovca.

 

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Računovodstvena dokumentacija s primjerom internog akta (Irena Slovinac)

Novi Zakon o računovodstvu propisuje sastavljanje i sadržaj knjigovodstvenih isprava, sadržaj i vođenje poslovnih knjiga, okvirni kontni plan, ispravljanje neispravne računovodstvene dokumentacije i dr.  Knjigovodstvena isprava, između ostalog, mora sadržavati i potpis osobe odgovorne za poslovni događaj te potpis osobe odgovorne za kontrolu vjerodostojnosti isprave. Račun koji služi kao knjigovodstvena isprava a izdan je od strane poduzetnika, od 1.1.2016. ne mora biti potpisan od osobe odgovorne za poslovni događaj. Izvadak za pojedini konto glavne knjige mora sadržavati i oznaku pripadajuće knjigovodstvene isprave, te identifikacijske oznake za osobe koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu.

 

Novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac, Domagoj Zaloker)

U Nar. nov., br. 96 od 9.9.2015. objavljen je novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kojim se propisuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike. Novi Pravilnik primjenjuje se za izvještajna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2016. ili kasnije. GFI-e prema strukturi i sadržaju propisanim novim Pravilnikom obvezni su sastavljati svi poduzetnici   osim poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima i čije izvještaje propisuju nadležna nadzorna dijela.  

 

Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika (Irena Slovinac)

Svi poduzetnici obvezni su na kraju godine popisati svu imovinu i obveze. Komisija za popis treba imati najmanje predsjednika i dva člana. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama. Za utvrđeni manjak mora se teretiti odgovorna osoba. Manjak na teret društva može se knjižiti samo u slučaju ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. PDV na manjak utvrđen godišnjim popisom treba iskazati u PDV obrascu za prosinac.

 

Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine (Domagoj Zaloker)

Ako društvo koje primjenjuje metodu revalorizacije, kao svoju računovodstvenu politiku naknadnog mjerenja imovine, utvrdi da fer vrijednost imovine premašuje njenu knjigovodstvenu vrijednost, dužno je provesti postupak revalorizacije sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda.

Revalorizaciju je potrebno obavljati dovoljno redoviti kako se knjigovodstvena vrijednost imovine ne bi znatno razlikovala od njene fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja. Značajnost predmetne razlike poduzetnici će procjenjivati samostalno, pritom uvažavajući temeljna računovodstvena načela i zahtjeve računovodstvenih standarda. Prilikom postupka revalorizacije, poduzetnici su dužni voditi računa i o poreznim efektima samog postupka odnosno o iskazivanju odgođene porezne obveze te poreznom nepriznavanju tzv. "realizacije" revalorizacijske rezerve.

 

Otuđenje ulaganja u povezana društva (mr. sc. Silvija Pretnar Abičić)

U članku se obrađuje računovodstveno iskazivanje otuđenja ulaganja u povezana društva, odnosno ulaganja u ovisne i pridružene poduzetnike. Otuđenje ulaganja koje dovodi do prestanka kontrole ili značajnog utjecaja, u pravilu, dovodi i do promjene metode za evidentiranje ulaganja.

 

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Porezna olakšica - reinvestirana dobit ili poticaji ulaganja? (mr. sc. Ida Dojčić)

Obveznicima poreza na dobit, koji izvrše određena ulaganja, na raspolaganju stoje dvije vrste poreznih olakšica. Prva su poticaji za poduzetnike koji izvrše ulaganja u dugotrajnu imovinu i pritom zapošljavaju nove zaposlenike, a ostvaruje se primjenom snižene stope poreza na dobit u određenom vremenskom razdoblju. Druga je korištenje olakšice za reinvestiranu dobit, koja smanjuje poreznu osnovicu, i koja je od 2015. godine također uvjetovana izvršenim ulaganjima u dugotrajnu imovinu. Obzirom da iste investicije ne mogu biti osnova za obje porezne olakšice, poduzetnici moraju donijeti odluku o tome da li će određene investicije biti korištene za reinvestiranje dobiti ili za primjenu poticajnih  mjera temeljem ulaganja prema posebnom propisu. U članku dajemo pregled uvjeta i kriterija koje poduzetnici - obveznici poreza na dobit moraju zadovoljiti kako bi mogli ostvariti pravo na korištenje navedenih poreznih olakšica, te kojih se odredbi moraju pridržavati u slijedećim poreznim razdobljima kako korištene porezne olakšice ne bi naknadno bile osporene.

 

Obveznici plaćanja PDV-a (mr. sc. Sanda Kapetanović)

Kada se utvrdi da je određena transakcija oporeziva PDV-om, jer ju je obavio porezni obveznik koji djeluje kao takav ili se radi o transakciji u području primjene PDV-a, odnosno o transakciji koja se obavlja ili se smatra da se obavlja u RH na koju se ne primjenjuje oslobođenje, tada slijedi i obveza obračuna i plaćanja PDV-a na način propisan odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Temeljna zakonska odredba koja uređuje obvezu plaćanja PDV-a sadržana je je čl. 75. Zakona o PDV-u, koji u pojedinim točkama definira mehanizam prijenosa porezne obveze s isporučitelja na primatelja (engl. reverse charge). Uz obveze plaćanja PDV-a vezane su i odredbe čl. 126. - 127. Zakona o PDV-u, koje propisuju odgovornost jamca platca za plaćanje PDV-a kroz institut poreznog zastupnika, odnosno kroz odgovornost za sudjelovanje u prijevarnim aktivnostima s namjerom izbjegavanja plaćanja PDV-a.U članku autorica pojašnjava odredbe kojima je određena obveza plaćanja dužnog iznosa PDV-a, odnosno tko se sve smatra poreznim obveznikom u slučaju obavljanja oporezivih transakcija u tuzemstvu. To može biti  isporučitelj dobara i usluga u tuzemstvu, ali i kupac (stjecatelj) odnosno primatelj usluge. Stoga je svaka osoba u svojstvu isporučitelja, stjecatelja (kupca), izdavatelja računa ili osoba registrirana za potrebe PDV-a obvezna plaćati PDV.

 

Ustupanje prava na povrat poreza sklapanjem ugovora o ustupu ili cesiji (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Porezni obveznik može ustupiti svoje potraživanje s naslova poreza nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj  osobi. Porezni obveznik koji ustupa svoje potraživanje - ustupatelj prava, te osoba kojoj se pravo ustupa - primatelj prava, dužni su sastaviti pisani ugovor o ustupu (cesiji) te isti dostaviti poreznom tijelu u roku od 3 dana od dana njegova sklapanja. U provođenju poreznog postupka a nakon zaprimanja ugovoru o ustupu prava na povrat poreza, ovlašteni službenik u ispostavi Porezne uprave odvezan je poduzeti određene provjere. Ako je ugovor o ustupu prava utemeljen, Porezna uprava će izdati rješenje kojim se povrat poreza odobrava. Iznimno, po ugovoru o ustupu neće se postupiti ako ustupatelj prava ima dospjelih a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, ili ako se nad ustupateljem provodi postupak ovrhe.

 

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Godišnji popis imovine i obveza (Nikolina Bičanić)

Godišnji popis obavlja se sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine i moraju ga obaviti svi proračuni te proračunski i izvanproračunski korisnici. Popisati se moraju cjelokupna imovine i sve obveze. Godišnjim popisom usklađuju se knjigovodstvena stanja na stvarna stanja utvrđena popisom.

Čelnici odlukom moraju odrediti rokove obavljanja popisa, imenovati povjerenstva za popis, a nakon obavljanog popisa donijeti odluke o rezultatima popisa, u okviru svojih ovlasti. Popis treba obaviti do datuma sastavljanja financijskih izvještaja za proračunsku godinu, tako da rezultati popisa budu sadržani u njima. Nakon popisa povjerenstvo za popis dužno je izraditi izvješće o popisu i predati ga čelniku. Popisne liste moraju sadržavati nazive predmeta popisa, količine i vrijednosti, za popisno (stvarno) stanje i knjigovodstveno stanje. One su knjigovodstvene isprave i moraju biti vjerodostojne i istinite. Na posebnim listama popisuju se: tuđa imovina, oštećena i neupotrebljiva imovina, kao i sumnjiva i sporna potraživanja i obveze, a u izvještaju u popisu predlaže se daljnje postupanje s njima (prijedlog imovine za rashodovanje, prijedlog za ispravak vrijednosti potraživanja, otpis obveza i dr.).

 

Sukob interesa na lokalnoj razini (Vesna Šiklić Odak)

Sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih funkcija važan je politički i društveni prioritet. Dužnosnici i službenici svoje dužnosti moraju obavljaju časno i efikasno, na pravičan i nepristran način i to građani od njih očekuju. Neadekvatno riješeno pitanje sukoba interesa utječe na slabljenje povjerenja građana u javne institucije.

Zakon o sprječavanju sukoba interesai Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne propisuju zabranu svakog privatnog interesa dužnosnika odnosno službenika, ali zabranjuju zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zlouporabu položaja.

Pravilno shvaćanje sukoba interesa i sustava o nespojivosti dužnosti općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika presudno je za uspostavu standarda dobrog upravljanja u obnašanju javnih dužnosti na lokalnoj razini.

Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

  • privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
  • se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
  • privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.

U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

 

 

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

Ugostiteljska djelatnost kod neprofitnih organizacija (Irena Slovinac)

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati samo udruge i ustanove taksativno navedene u čl. 5. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pod uvjetima da je obavljaju pored djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi zbog kojih su osnovne, da je propisana njihovim statutom, da svrha njezina obavljanja nije stjecanje dobiti za članove ili treće osobe, da se ostvaren višak prihoda nad rashodima koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom, te da istu obavljaju u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. To znači da neprofitna organizacija koja obavlja ugostiteljsku djelatnost mora istaknuti natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, utvrditi normative, istaknuti cijene usluga, za pruženu uslugu izdati račun, omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora i dr. Neprofitna organizacija koja je po osnovi obavljanja ugostiteljske djelatnosti obveznik poreza na dobit, smatra se i obveznikom fiskalizacije.

 

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Evidentiranje nabave dugotrajne imovine na financijski leasing u samostalnoj djelatnosti (Krešimir Vranar)

Radi činjenice da je financijski leasing jedan od oblika financiranja nabave dugotrajne imovine, u članku se pojašnjava knjigovodstveni i porezni aspekt nabave dugotrajne imovine na financijski leasing u obrtničkoj djelatnosti. Evidentirana dugotrajna imovina nabavljena na financijski leasing u Obrascu DI obrtniku služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine, koji se evidentira kao izdatak u Knjizi primitaka i izdatak (Obrazac KPI). Nabavna vrijednost dugotrajne imovine evidentirana u Obrascu DI, otpisuje se u skladu s odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

 

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj isplati plaće (Dražen Opalić, Ksenija Cipek)

Odredbama čl. 38. Zakona o porezu na dohodak i čl. 68. Pravilnika o porezu na dohodak  poslodavcima je u određenim slučajevima propisana obveza, a u određenim samo mogućnost sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom plaće u godini kao poreznom razdoblju, ako postoje propisane pretpostavke i uvjeti za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje toga godišnjeg obračuna.

Svrha godišnjeg obračuna je omogućiti brži povrat preplaćenog poreza radnicima ali i smanjiti broj podnesenih godišnjih poreznih prijava.

Obveznik sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada je:

  • poslodavac (pravna osoba) koji radniku isplaćuje ili daje primitke u novcu ili u naravi po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos (plaća),
  • fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost iz čl. 18. Zakona, za plaće radnika i fizička osoba, koja je po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona obveznik poreza na dobit (za plaće radnika, a i za poduzetničku plaću),
  • isplatitelji mirovina iz čl. 14. st. 2. Zakona,
  • isplatitelj plaće fizičkim osobama, koje su izaslane na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca i koje ostvaruju primitke za rad u tuzemnim društvima,
  • isplatitelj primitaka članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i JLP(R)S, koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,
  • isplatitelj naknade plaće fizičkim osobama, koje pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu.

 

Naknada plaće za vrijeme bolovanja (Ljubica Đukanović)

Za vrijeme  bolovanja osiguranik ima pravo na naknadu plaće u slučajevima, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koju ostvaruje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna sve dok izabrani doktor ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.

Pod bolovanjem se smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti propisanih čl. 39. Zakona zbog kojih je osiguranik ne izvršavati svoju obvezu rada.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja određuje se od osnovice za naknadu koju čini plaća isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje.

Jednom utvrđena osnovica za naknadu plaće služi za obračun za sve vrijeme trajanja bolovanja. Iznimno, kada je izabrani doktor zaključio bolovanje i ponovno  ga otvorio ne utvrđuje se nova osnovica za obračun naknade plaće tada se naknada plaće obračunava prema prvotno utvrđenoj osnovici, ako je to za osiguranika povoljnije.

Naknada plaće  se obračunava i isplaćuje od prvotne osnovice u sljedećim slučajevima: ako je bolovanje ponovno otvoreno u roku od najduže 30 kalendarskih dana od dana zaključenja prethodnog bolovanja i to zbog iste šifre bolesti prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB), te ako je bolovanje ponovno otvoreno sljedećeg kalendarskog dana nakon zaključenja ranijeg bolovanja zbog istog uzroka privremene nesposobnosti, ali zbog druge šifre bolesti prema MKB-u.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, s tim da mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 25% proračunske osnovice.

U Zakonom propisanim slučajevima naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu.

 

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Nastanak carinskog duga (mr. sc. Melita Buljan)

Carinski dug može nastati na dva osnovna načina. Prvi način se odnosi na redovni postupak puštanja robe u slobodni promet (uvoz) jer to zahtijeva deklarant, a drugi način se odnosi na nedozvoljene i nedopuštene radnje sudionika u carinskom postupku. Nastanak carinskog duga veže se uz trenutak nastupa okolnosti iz čl. 201. do 216. Carinskog zakonika Zajednice. Carinski dug utvrđuje Carinska uprava, a isti čini uvozna carina, PDV, posebni porez odnosno trošarina ako je ista propisana za konkretnu robu koja je predmet nastanka duga. O načinu nastanka carinskog duga, utvrđivanju istoga u UCD kod redovnog uvoza te zbog nezakonitog unosa robe u carinsko područje, obračunu zateznih kamata, pravu na odbitak PDV kod uvoza, osiguranju plaćanja carinskog duga i drugim specifičnostima može se pročitati u članku.

 

 

RADNO PRAVO:

 

Uznemiravanje i diskriminacija u radnim odnosima (mr. sc. Iris Gović Penić)

Instituti uznemiravanja i diskriminacije u radnim odnosima uređeni su s nekoliko zakona o kojima je potrebno voditi računa prilikom ocjene je li radnik uznemiravan odnosno diskriminiran. Osim toga, ti zakoni se u nekim dijelovima preklapaju odnosno uređuju ista pitanja pa je potrebno poznavati njihov međusobni odnos, ali i područja koja svaki od njih uređuju u pogledu ovih instituta. Također je korisno podsjetiti se na to da, sve i da ne postoji neki od temelja uznemiravanja i diskriminacije, radnik može zahtijevati zaštitu svojih prava sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Kao što je vidljivo iz prethodno navedenog, način ostvarenja i osiguranja zaštite radnika od uznemiravanja i diskriminacije u radnim odnosima dosta je kompleksna tema, a s obzirom na osjetljivost iste i prekluzivnost rokova u postupanju, bitno je i za poslodavce i za radnike tj. njihove punomoćnike poznavati ovu materiju kako bi se što učinkovitije i ekonomičnije ostvarila i osigurala zaštita prava zainteresiranih strana. Uz pregled relevantne sudske prakse, autorica u ovom članku piše o temeljnim pojmovima, vrstama tužbi, postupku pred poslodavcem za zaštitu dostojanstva radnika, mogućnostima prekida rada od strane radnika, sudskom postupku i naknadi plaće.

 

 

JAVNA NABAVA:

 

Poništenje otvorenog postupka javne nabave (Vedran Jelinović)

Poništenje postupka jedan je od dva načina završetka postupka javne nabave. Naime, postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru ili odluke o poništenju. No, da bi naručitelj mogao poništiti otvoreni postupak javne nabave, mora za to imati valjani razlog. U tom smislu Zakon o javnoj nabavi razlikuje razloge iz kojih naručitelj može poništiti otvoreni postupak javne nabave prije isteka roka za dostavu ponuda, zatim razloge iz kojih naručitelj može poništiti otvoreni postupak javne nabave nakon isteka roka za dostavu ponuda, te razloge iz kojih naručitelj mora poništiti otvoreni postupak javne nabave nakon isteka roka.

Vezano uz donošenje odluke o poništenju, bitno je znati i mogućnosti pokretanja novog postupka javne nabave za isti ili sličan predmet nabave. Odgovor na to pitanje uvelike ovisi o tome je li naručitelj dužan primijeniti rok mirovanja, te o tome sprječava li žalba izjavljena u odnosu na razloge poništenja naručitelja u pokretanju novog postupka. S druge strane, za žalitelje je nužno pratiti praksu Državne komisije kako bi znali ima li naručitelj valjani razlog za poništenje pa ukoliko pojedini ponuditelj smatra da nisu ostvareni uvjeti za poništenje konkretnog postupka javne nabave i namjerava podnijeti žalbu na odluku o poništenju treba znati u kojem roku se žalba može podnijeti, što ista mora sadržavati, te koje procesne mogućnosti mu stoje na raspolaganju u sprječavanju naručitelja u provođenju novog postupka javne nabave za isti ili sličan predmet nabave.

 

 

GOSPODARSTVO:

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (Lidija Tošić)

Od 1. studenog 2015. na snagu je stupio novi Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Pravilnikom su propisane obveze proizvođača, proizvođača otpadnog tekstila i otpadne obuće, prodavatelja te sakupljača. Proizvođač je dužan omogućiti preuzimanje otpadnog tekstila i otpadne obuće one vrste koju stavlja na tržište na području RH te sakupljeni otpad predati sakupljaču odnosno oporabitelju otpadnog tekstila i otpadne obuće. Prodavatelj, koji ima prodajni prostor veći od 400 m2, dužan je građanima, bez naknade, osigurati preuzimanje otpadnog tekstila i/ili otpadne obuće u svojoj trgovini i to za onu vrstu tekstila odnosno obuće koja se predaje kao otpad, a koju ima u svom asortimanu prodaje, te na vidljivom mjestu u svom prodajnom prostoru ili u njegovoj neposrednoj blizini postaviti spremnike za sakupljanje otpadnog tekstila odnosno obuće. Osoba koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadnim tekstilom i otpadnom obućom dužna je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO).

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 11/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 11/15.

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

 

Objavljeno: 05.11.2015.

natrag