Iz sadržaja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec rujan 2015. izdvajamo:

 

 

AKTUALNO:

Osvrt na novi Zakon o računovodstvu (mr. sc. Mladen Štahan)

U Narodnim novinama br. 78 od 17.7.2015. objavljen je novi Zakon o računovodstvu (u nastavku: ZOR). O različitim prijedlozima novog ZOR-a višekratno smo pisali u FIP-u, jer su u dugotrajnom postupku njegova oblikovanja i donošenja pojedine odredbe više puta unošene, brisane i ponovo unošene, a pojedine mijenjane. U članku dajemo osvrt na novi ZOR i brojne novosti koje je ovaj propis donio. Također upućujemo čitatelje na TEB-ov Poslovni info br. 9/15, u kojem smo radi važnosti ZOR-a za hrvatske računovođe, objavili cjeloviti tekst ovog zakona.

 

Novi HSFI (Irena Slovinac, Domagoj Zaloker)

Temeljem novog Zakona o računovodstvu, Odbor za standarde financijskog izvještavanja donio je nove Hrvatske standarde financijskog izvještavanja koje su dužni primjenjivati mikro, mali i srednji poduzetnici prilikom sastavljanja financijskih izvještaja koji se odnose na razdoblja od 1.1.2016. i nadalje. U članku donosimo najvažnije izmjene u odnosu na stare "HSFI-e".

 

Statističko izvješće za obveznike PDV-a (mr. sc. Ida Dojčić)

U svrhu prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje posljednjim je izmjenama Općeg poreznog zakona uvedena obveza podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi. Novim Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi, koji objavljen u Narodnim novinama br. 78 od 17.7.2015. sa primjenom od 25.7.2015. donesenim temeljem izmijenjenih odredbi OPZ-a, detaljnije su pojašnjene ove odredbe. Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, jesu porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja, koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim posebnim propisom.  Statistička izvješća dostavljaju se na Obrascu OPZ-STAT-1, a prvo statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima sastavlja se sa stanjem dospjelih, a neplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2015.

 

Obvezujuća mišljenja - novost u praksi Porezne uprave (Ksenija Cipek, Marica Houška)

Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 26/15) propisani su novi instituti, kao što je upravni ugovor, kojeg mogu sklopiti porezno tijelo i porezni obveznik radi namirenja dospjelog poreznog duga, zatim porezna nagodba između poreznog tijela i poreznog obveznika za obveze utvrđene u postupku poreznog nadzora, te izdavanje obvezujućeg mišljenja od strane Porezne uprave na zahtjev poreznog obveznika. Porezna  uprava ovlaštena je na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika. Novost jest da se obvezujuće mišljenje daje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, te da se obvezujuća mišljenja naplaćuju. Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi detaljno se propisuje područje primjene obvezujućih mišljenja, određuje podnositelj zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja, nadležnost za izdavanje obvezujućih mišljenja, postupak izdavanja obvezujućih mišljenja - prethodni razgovor, podnošenje zahtjeva, sadržaj zahtjeva, odustanak od zahtjeva, propisani su slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje, rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja, obvezujući učinak, vrijeme važenja i prestanak važenja obvezujućeg mišljenja, te troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja.

 

Izmjene i dopune Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Vinka Ilak)

Počevši od 1.9.2015. odredbe Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca dopunjene su s cijelim novim poglavljem koje se odnosi na slučaj "blokade računa poslodavca". U tom smislu dodane su nove glave II.A (prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca) i IV.A (postupak ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca). Dodanim odredbama uvodi obveza poslodavca da sam protiv sebe pokrene ovrhu ukoliko radniku ne isplati plaću, a propisuju se i posljedice propuštanja ove obveze. U ovom članku se detaljno analiziraju posljednje izmjene i dopune Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca koje su stupile na snagu 1.9.2015. godine.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

 

Uporaba vlastitih proizvoda i usluga (Irena Slovinac)

Vlastiti proizvodi, robe ili usluge mogu se rasporediti na drugu imovinu ili troškove. Ako se zalihe raspoređuju na neku drugu imovinu priznaju se kao rashod tijekom vijeka upotrebe te imovine.

Evidentiranje ovako uporabljenih zaliha može se obavljati na više načina, a ovisno o ustroju računovodstva i programskoj podršci. Troškovi proizvoda i/ili usluga koje se prenose na imovinu ili u troškove mogu se: 1. umjesto na konta razreda 4 izravno knjižiti na investicije u tijeku ili konta troškova po funkciji; 2. knjižiti na troškove po prirodnim vrstama, a zatim po funkcijama uz ispravak u računu dobiti i gubitka. Uporaba robe za potrebe poslovanja knjiži se izravno na razduženje skladišta/prodavaonice i zaduženje dugotrajne imovine odnosno terećenje troškova.

 

MSFI 11 - Zajednički poslovi (dr. sc. Josipa Mrša)

Cilj MSFI-a 11 - Zajednički poslovi je odrediti načela financijskog izvještavanja za subjekte koji imaju udjele u poslovima koji su pod zajedničkim kontrolom. Prema MSFI-u 11, razlikuju se dvije vrste zajedničkih poslova, zajedničko poslovanje i zajednički poduhvat ovisno o pravima i obvezama ugovornih strana. Zajedničko poslovanje je vrsta zajedničkog posla u kojem strane sukladno udjelu priznaju imovinu, obveze, prihode i rashode iz zajedničkog posla. U zajedničkom poduhvatu ugovorne strane imaju pravo udjela u ostvarenoj neto imovini iz zajedničkog posla, odnosno udjel u zajednički ostvarenoj dobiti ili gubitku.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Horizontalni monitoring (Ksenija Cipek)

Temeljem izmjena Zakona o Poreznoj upravi donesen je Pravilnik o načinu odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza (u nastavku: Pravilnik), a koji je objavljen u Narodnim novinama broj 67/15 i primjenjuje se od 25. lipnja 2015

Kao prednosti horizontalnog praćenja navode se: sigurnost unaprijed, manje rigorozni naknadni porezni nadzor te brži dogovor za prethodna porezna razdoblja.

Propisani uvjeti za stjecanje posebnog statusa su: da su zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišljenja bez rezerve, da ima uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju primjenjuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja, obavještava Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici, da članovi uprave u zadnje tri godine nisu pravomoćno osuđeni zbog kaznenog djela te da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

 

Porez na dobit po odbitku (mr. sc. Ida Dojčić)

Porez na dobit po odbitku jest porez kojim se oporezuju dividende, autorske naknade, kamate te prihodi od određenih usluga, koje nerezidenti ostvare u RH. Ulaskom RH u EU (od 1.7.2013.) odredbe o oporezivanju isplata kamata, autorskih naknada te dividendi i udjela u dobiti između povezanih društava sa sjedištem u EU usklađene su sa pravnom stečevinom EU-a. Obveznik obračunavanja, obustave i uplate poreza po odbitku je tuzemni isplatitelj naknade. Tuzemni isplatitelji naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku obvezni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku, pri čemu primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit ili Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Obzirom da taj porez mora teretiti inozemnog primatelja naknade, u članku je prikazan način obračunavanja i plaćanja te računovodstveno iskazivanje ovog poreza kod tuzemnog isplatitelja.

 

Oporezivanje PDV-om usluga prijevoza putnika (Ana Slavuj Pavletić)

Za usluge prijevoza putnika primjenjuje se izuzeće od temeljnih načela oporezivanja PDV-om. Izuzeće se primjenjuje i kada su usluge pružene osobama koje nisu porezni obveznici  (B2C), kao i drugim poreznim obveznicima (B2B). Odredbama čl. 20. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima. Navedeno je sukladno odredbama čl. 48. Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, koji propisuje da se mjestom isporuke prijevoza, osim prijevoza dobara, unutar Zajednice smatra mjesto gdje se prijevoz odvija, razmjerno prijeđenim udaljenostima.U članku autorica piše o načinima oporezivanja prijevoza putnika u državama članicama Europske unije.

 

Oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela EU-a (Renata Kalčić, Ana Slavuj Pavletić)

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisane su odredbe o oslobođenjima s pravom na odbitak pretporeza za isporuke izjednačene s izvozom. Tako je odredbom čl. 48. st. 1. toč. a) propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, dok je odredbom čl. 48. st. 1. toč. c) propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara ili obavljanje usluga međunarodnim tijelima i njihovim članovima u okviru primjene mjerodavnih međunarodnih ugovora o njihovu osnivanju, statusu, djelovanju ili njihovu sjedištu koji obvezuju RH. Provedba navedenih odredbi Zakona o PDV-u u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a propisana je novim Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije.Prema izmijenjenim odredbama, oslobođenje od plaćanja poreza (PDV-a, trošarine i posebnog poreza na motorna vozila) ostvaruje se putem povrata poreza, ali u pojedinim slučajevima i izravno kod prodavatelja.U članku pišemo o novim postupcima za primjenu poreznog oslobođenja.

 

Porezni tretman isplata bivšim radnicima i obitelji preminulog radnika (Iva Uljanić, Ksenija Cipek)

U praksi jest slučaj da Poslodavci često isplaćuju bivšem radniku ili njegovim nasljednicima određene naknade na koje radnik ima pravo, a koje mu nisu bile isplaćene u vrijeme dok je još bio zaposlen. U svim tim slučajevima postavlja se pitanje poreznog tretmana tih isplata.

Plaćom se, između ostalog, smatraju svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme tog radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, sukladno čl. 13. Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Sukladno navedenoj odredbi, kada se bivšem radniku isplaćuje zaostala plaća, ista se oporezuje na način propisan za plaću vodeći računa o činjenici da poslodavac više nije u posjedu obrasca PK te ne može koristiti osobni odbitak.

Što se tiče mogućnosti isplate propisanih neoporezivih primataka, ako je radnik ostvario pravo na isplate iz čl. 13. Pravilnika za vrijeme dok je bio u radnom odnosu s poslodavcem, iste mu se mogu neoporezivo isplatiti i ako više nije zaposlen kod tog poslodavca (zbog umirovljenja, promjene poslodavca i sl.), u razumnom roku. Ako se te naknade isplaćuju nasljednicima nakon smrti radnika, mogu se smatrati neoporezivima ako je radnik ostvario pravo na isplatu za vrijeme dok je bio u radnom odnosu s poslodavcem.

 

Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine (Željka Marinović)

Trošarinski propisi se počinju primjenjivati nakon provedbe carinskog postupka puštanja robe u slobodan promet, odnosno trošarinsko postupanje započinje kada trošarinski proizvod dobije status domaće robe (status robe Zajednice).

Trošarinski proizvodi između država članica se mogu kretati u sustavu odgode plaćanja trošarine uz korištenje Sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda - EMCS sustava (engl. Excise Movement and Control System), pri čemu je temeljni dokument elektronički trošarinski dokument (u daljnjem tekstu: e-TD), te sa plaćenom trošarinom (kretanja izvan sustava odgode plaćanja trošarine odnosno kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju između država članica Europske unije), pri čemu je temeljni dokument pojednostavnjeni papirnati prateći trošarinski dokument (PPTD).

Prvi korak za poduzetnika je donošenje poslovne odluke u kojem trošarinskom statusu žele poslovati odnosno poduzetnik mora znati odabrati način poslovanja s trošarinskim proizvodima (u sustavu odgode plaćanja trošarine ili izvan sustava odgode plaćanja trošarine).

Poduzetnici koji namjeravaju poslovati s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode plaćanja trošarine moraju podnijeti nadležnom carinskom uredu PUR i ishoditi odobrenje kojim stječu status osobe koja može poslovati u sustavu odgode. U okviru odobrenja trošarinskim obveznicima dodjeljuje se trošarinski broj temeljem kojeg je moguće započeti i završiti postupak u EMCS sustavu. Otprema trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine dozvoljena je samo uz e-TD koji se podnosi elektroničkim putem u EMCS sustavu. Tijekom kretanja trošarinske proizvode prati tiskana inačica e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrži jedinstvenu referentnu oznaku (JRO ). Kod kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske dozvoljene su iznimke.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Novi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Marela Knežević, Davor Kozina)

Donesen je novi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. Osim dosadašnjih obveznika - proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, novim Zakonom proširuje se primjena i na nove obveznike - trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više JLP(R)S. U članku se daje kratak prikaz važnijih novina vezano za razvoj sustava unutarnjih kontrola i unutarnje revizije kao dijela sustava unutarnjih kontrola, kao i pregleda provedbenih propisa koji trebaju biti doneseni na temelju novog Zakona do 25. siječnja 2016.

Neke od najznačajnijih promjena u odnosu na dosadašnji Zakon u primjeni (iz 2006.) odnose se odgovornost čelnika proračunskih subjekata i rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica za razvoj sustava unutarnjih kontrola; definiranje uloge ustrojstvenih jedinica nadležnih za financije u koordinaciji razvoja sustava unutarnjih kontrola, te propisivanje smjernica za rad tih jedinica; odgovornost uprave, predsjednika uprave ili direktora odnosno ravnatelja za provođenje koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola na razini trgovačkog društva odnosno drugih pravnih osoba (obveznika Zakona); definiranje odnosa proračunskih korisnika i nadležnih proračuna/razdjela u dijelu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola te obveza razvijanja sustava unutarnjih kontrola kod svih razina obveznika primjene Zakona; stručno usavršavanje;  donošenje okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola koji će sadržavati komponente sustava unutarnjih kontrola s pregledom načela, metoda i postupaka unutarnjih kontrola; promjenu načina izvještavanja o sustavu unutarnjih kontrola prema Ministarstvu financija te niz novosti u dijelu unutarnje revizije, uključujući i prekršajne odredbe Zakona.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

 

Evidentiranje nabave dugotrajne imovine na operativni leasing u samostalnoj djelatnosti (Krešimir Vranar)

Za davanje objekta u operativni leasing mora se zaključiti ugovor u pisanom obliku. Nabavljena dugotrajna imovina na operativni leasing evidentira se kao poslovni izdatak u KPI. Nabavljena dugotrajna imovina na operativni leasing ne evidentira se u Obrascu DI i obrtnik nema pravo obračunavati amortizaciju za istu.

Obrtnik obveznik PDV-a ne može odbiti pretporez pri nabavi na operativni leasing osobnih automobila, plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova i drugih sredstava za osobni prijevoz. Obrtnicima se ne priznaje 30% izdataka u svezi s unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

 

Rad umirovljenika uz pravo na isplatu mirovine (mr. sc. Mirjana Paić Ćirić)

Nakon izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim je omogućeno osobama koje su ostvarile pravo na starosnu mirovinu da rade a pritom im se mirovina ne obustavlja, došlo je porasta zapošljavanja istih.

Poslodavac je u slučaju njihova zapošljavanja obvezan prijaviti radnika na mirovinsko osiguranje - bilo kao promjenu osiguranja ako nastavlja raditi kod dotadašnjeg poslodavca (tiskanica M-3P) ili kao novog osiguranika (tiskanica M-1P).

Umirovljenik - radnik ima pravo na plaću sukladno ugovoru, bez obustave mirovine, uz sva ostala prava propisana Zakonom o radu.  Pri obračunu plaće primjenjuju se iste stope poreza i doprinosa kao i kod ostalih radnika, bez osobnog odbitka osim ako se osobni odbitak neće koristiti kod HZMO-a.

Materijalna prava se utvrđuju razmjerno vremenu provedenom na radu ako nekim izvorom radnog pravo nije propisano drugačije.

Nakon 65. godine života ne mogu ostvarivati pravo na bolovanje na teret HZZO-a već isključivo na teret poslodavca.

Mirovina se ne obustavlja umirovljenicima, bez obzira je li ostvarena prijevremena ili starosna mirovina, ako ostvaruju drugi dohodak, neovisno o visini ostvarenog primitka.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Troškovi istraživanja i razvoja i uključivanje istih u carinsku vrijednost robe (mr. sc. Branka Tuđen)

Carinska vrijednost predstavlja vrijednost robe koja se utvrđuje temeljem propisanih postupaka, a služi prvenstveno obračunu uvoznih davanja. Metoda transakcijske vrijednosti temeljna je metoda utvrđivanja carinske vrijednosti, a predstavlja stvarno plaćenu ili plativu cijenu za robu koja se prodaje radi izvoza u zemlju uvoza, usklađena za propisane troškove koji se uključuju u carinsku vrijednost i troškove koji se ne uključuju u carinsku vrijednost. Kada je troškove istraživanja i razvoja potrebno uključiti u carinsku vrijednost proizvoda koji se uvozi i to kao jedan od troškova koji se uključuju u carinsku vrijednost, ili su predmetni troškovi uključeni u cijenu stvarno plaćenoj ili plativoj za robu, ili pak iste ne treba uključivati u carinsku vrijednost jer nije riječ o robi nego o troškovima istraživanja i razvoja, autorica potanje piše u članku.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM:

 

Osobitosti Intrastat istraživanja - specifične robe i posebni trgovinski tokovi (Vesna Polančec, Ksenija Ozimec)

Kako bi poslovni subjekti ažurno i što kvalitetnije ispunili Intrastat obrasce potrebno je dobro razumijevanje složenih vanjskotrgovinskih poslova. To se posebno odnosi na specifične robe (npr. industrijska postrojenja, plovila, zrakoplove, itd.) i specifična kretanja roba između zemalja članica, kao i na posebne trgovinske tokove vezane uz robu u provozu (tranzit), uvoz ili izvoz robe u EU (quasi tranzit) te triangularnu trgovinu. O pravilima izvješćivanja za potrebe Intrastat obrasca koji se odnose na navedene specifične robe, specifična kretanja tih roba te posebne trgovinske tokove autorice potanje pišu u članku, uz navođenje mnogobrojnih primjera.

 

RADNO PRAVO:

 

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza (Hrvoje Orešić)

Pitanje dopuštenosti otkaza jedno je od najučestalijih pitanja u području radnih odnosa. Suočeni s otkazom, radnici imaju mogućnost podizanja tužbe protiv odluke o otkazu. Donošenjem sudske odluke u korist radnika u takvom sporu, nastaju više ili manje složene pravne situacije u praksi. Budući da relevantne zakonske odredbe za sobom ostavljaju neka otvorena pitanja i dileme, u ovom radu se cjelovito, kronološki i detaljno objašnjava postupak vraćanja radnika na posao, kao mogućnost koju radnicima pruža Zakon o radu u slučaju poslodavčeva nedopuštenog otkaza.

 

JAVNA NABAVA:

 

Zajednička nabava s primjerom iz prakse za nabavu prehrambenih artikala (Gordana Sedmak-Jednačak)

U slučajevima kada naručitelj, osim za sebe, nabavu vrši i za ostale korisnike ili samo za druge korisnike, radi se o nabavi koju nazivamo zajednička / objedinjena ili centralizirana  nabava. Uspješnost postupka zajedničke nabave mjeri se postignutim uštedama. Stoga se mora voditi računa o tome da se sva negativna iskustva iz takvih prethodnih nadmetanja preduhitre, odnosno da se unaprijed spriječe postupkom, koji će eliminirati uzroke njihovog nastajanja. Tu se prije svega misli na veliki dio pogrešaka u dostavljenim podacima, neusklađeno planiranje u odnosu na stvarne potrebe, potom poteškoće vezane uz objedinjavanje potreba na razini pojedinih obveznika, a da bi se mogle iskazati potrebe prema centralnom tijelu za naručivanje. Stoga je dobro napraviti Okružnicu, u kojoj će se pisanim putem upozoriti osobe zadužene na provedbu postupka zajedničke nabave, da se pojedini momenti/elementi u takvoj nabavi koji su stvarali poteškoće u prethodnom razdoblju ne ugrađuju u dokumentaciju za nadmetanje. U ovom članku autorica pojašnjava korake koje bi u svrhu uspješne zajedničke nabave trebalo poduzeti s konkretnim primjerom nabave prehrambenih proizvoda za potrebe grada, te predškolskih i osnovnoškolskih ustanova na njegovom području.

 

TRGOVINA:

 

Ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta u djelatnosti trgovine - I. dio (Darko Marečić)

Djelatnost trgovine ne može se započeti obavljati prije nego što nadležni ured izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava minimalne tehničke i druge propisane uvjete. Ukoliko se prodaje hrana ili roba koja može utjecati na zdravlje ljudi moraju biti zadovoljeni i opće sanitarni i zdravstveni uvjeti. Prodajni objekti moraju ispunjavati uvjete glede izgleda, prilaza, veličine, sigurnosti, osvijetljenosti i dr., a ovisno o vrsti prodajnog objekta (prodavaonica, robna kuća, trgovački centar, outlet, i dr.). Prodavaonica obavezno mora imati prodajni prostor i pomoćne prostorije, koje se pored sanitarnih prostorija sastoje i od skladišta za čuvanje robe i ambalaže.

 

UGOSTITELJSTVO:

 

Rokovi usklade poslovanja sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Darko Marečić)

Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15) propisani su i rokovi do kojih ministar turizma mora donijeti provedbene propise, a jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) odluke o propisivanju radnog vremena ugostiteljskih objekata na svojem području, određivanju lokacija (područja) na kojima se mogu pružati jednostavne ugostiteljske usluge kao i druge odluke na čije su donošenje ovlašteni temeljem navedenog Zakona. Provedbene pravilnike ministar je ovlašten donijeti do 9.2.2016., a predstavnička tijela JLS odluke za čije su donošenje ovlaštene do 9.11.2015. Do donošenja novih pravilnika, odnosno odluka, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju starog Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama novog Zakona.

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:

 

Zdravstvena zaštita radnika izaslanih u drugu državu članicu - najčešće nedoumice u praksi (Renata Turčinov)

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji prijava upućivanja radnika na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije obvezno se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje upućenim radnicima izdaje Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Temeljem iste kartice osigurane osobe HZZO-a, za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica, ostvaruju pravo na nužnu zdravstvenu zaštitu, a ne samo hitnu. Također, one imaju pravo na korištenje nužne zdravstvene zaštite kod ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u državi boravka do izlječenja, odnosno onog stupnja kada se mogu same vratiti u Hrvatsku. Radnik kod kojega, za vrijeme privremenog rada u drugoj državi članici nastane potreba za otvaranjem bolovanja, bolovanje može otvoriti u državi boravka.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 9/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 9/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

 

Objavljeno: 04.09.2015.

natrag