Iz sadržaja novog broja TEB-ovog časopisa/mjesečnika "Financije, pravo i porezi" za mjesec listopad 2015. izdvajamo:

 

AKTUALNO:

 

Novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Domagoj Zaloker)

Sukladno odredbama novog Zakona o računovodstvu, objavljen je i novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja koji se primjenjuje na godišnje financijske izvještaje za razdoblja koja započinju od 1.1.2016. i kasnije. U članku dajemo kratak pregled novog Pravilnika, dok ćemo u slijedećem broju detaljno pisati o strukturi i sadržaju svih propisanih financijskih izvještaja.

 

Promjene u evidentiranju radnog vremena (Vedran Jelinović)

U Nar. nov., br. 97/15 od 11.9.2015. objavljen je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji je stupio na snagu 19.9.2015. godine. Odredbama Pravilnika uvode se dvije bitne promjene u pogledu vođenja evidencije o radnom vremenu. Prva je ta da su podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora poslodavci dužni voditi samo onda ako ne vode podatak o početku i završetku rada. Drugom intervencijom je otklonjena dvojba oko vođenja evidencije o radnom vremenu radnika za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnik određuje samostalno (npr. radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično). Naime, počevši od 19.9.2015. za te osobe moraju se voditi samo podaci potrebni za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, a tek ako te osobe s poslodavcem nisu ugovorile samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru, poslodavac je dužan i za njih voditi sve podatke o radnom vremenu iz čl. 8. Pravilnika. Međutim, i ovakva odredba ostavlja par otvorenih pitanja. Uz ogledne primjere vođenja evidencije o radnom vremenu, u ovom članku autor piše i o tim pitanjima.

 

FINANCIJE I POREZI:

 

Pripajanje trgovačkih društava (mr. sc. Ivan Žic)

Jedno ili više trgovačkih društava mogu se pripojiti dugome društvu bez postupka likvidacije prijenosom njihove imovine društvu preuzimatelju u zamjenu za dionice tog društva ili udjele u tom društvu. Postupak pripajanja društava u pravnom smislu uređen je Zakonom o trgovačkim društvima. U članku, naglasak je stavljen na računovodstveni i porezni aspekt pripajanja društava.

 

Nabava i korištenje službenih osobnih automobila (Domagoj Zaloker)

U strukturi imovine i troškova velikog dijela poduzetnika osobni automobili su gotovo neizbježna stavka, a koriste se za prijevoz vlasnika, radnika i drugih osoba. Uspoređujući ih s drugim sredstvima dugotrajne materijalne imovine, službeni osobni automobili poduzetnika i ostala sredstva za osobni prijevoz (npr. plovila, helikopteri, zrakoplovi, motocikli, tzv. skuteri i sl.) imaju ponešto drugačiji (nepovoljniji) porezni tretman prilikom njihove nabave, ali i korištenja. Nepovoljniji porezni tretman proizlazi iz činjenice da se službeni automobili i ostala sredstva za osobni prijevoz učestalo koriste, osim službenih, i za privatne (nepoduzetničke) potrebe poduzetnika, njegovih radnika ili drugih osoba. Bez obzira što se u članku usredotočujemo samo na osobne automobile, napominjemo da je računovodstveni i porezni tretman isti i za sva ostala sredstva osobnog prijevoza. Također, napominjemo da se u članku fokusiramo samo na nabavu automobila u tuzemstvu dok ćemo u nekom od idućih članaka obraditi i nabavu automobila iz inozemstva.

 

Računovodstveni aspekt cesije (Domagoj Zaloker)

Kompleksnost poslovnih odnosa u realnom sektoru često dovodi do potrebe korištenja nekog od oblika obračunskog načina plaćanja. Jedan od najčešće korištenih oblika u praksi je ustup tražbine ili cesija, odnosno ugovor kojim vjerovnik prenosi tražbinu koju ima prema svom dužniku na novog vjerovnika.

Poslovni subjekti ne smiju obavljati obračunsko plaćanje, ako u Jedinstvenom registru računa imaju oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Treba napomenuti da u slučaju cesije obračunsko plaćanje obavlja zapravo samo cedent (ustupatelj), na način da obračunskim putem "zatvara" svoju obvezu prema cesionaru (primatelju) odnosno svoje potraživanje od cesusa (dužnika). Stoga, propisana zabrana obavljanja obračunskog plaćanja odnosi se samo na cedenta.

U praksi se često postavljaju pitanja u vezi valjanosti ugovora o cesiji u uvjetima blokade cedenta, odnosno potencijalnih zakonskih prekršaja za cesionara odnosno cesusa. U tom smislu, čl. 322. st. 2. ZOO-a propisuje da ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice. Stoga, zabrana ugovaranja cesije (ili provođenja bilo kojeg drugog oblika obračunskog plaćanja) odnosi se samo na onog sudionika koji je u "blokadi", a ne na ostale sudionike u obračunskom plaćanju. Iako, kod takvih slučajeva potrebno je upozoriti i na odredbe ZOO-a i Stečajnog zakona temeljem kojih se po ispunjenju određenih uvjeta propisuju mogućnosti pobijanja dužnikovih (cedentovih) pravnih radnji poduzetih na štetu drugih vjerovnika.

 

POREZI I DOPRINOSI:

 

Izmjene u sustavu poreza na dohodak od 2016. (Ksenija Cipek, Iva Uljanić)

Zadnje izmjene propisa o oporezivanju dohotka s kraja 2014. donijele su više novina u oporezivanju dohotka, međutim, primjena nekih odgođena je do početka iduće godine. Tako, od 1.1.2016. počinje oporezivanje kapitalnih dobitaka, a počinje i primjena posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. O tome, kao i drugim izmjenama u sustavu poreza na dohodak koje će se početi primjenjivati od 1.1.2016., potanje pišemo u članku.

 

Mogućnost plaćanja poreznog duga na rate sklapanjem upravnog ugovora (mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović)

Upravni ugovor može se sklopiti za iskazane duge s osnove poreza koji su prihod državnog proračuna, s osnove poreza na dohodak i poreza na promet nekretnina te za lokalne poreze koji su prihod općina ili gradova, a prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi fizička ili pravna osoba nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Radi utvrđivanja visine poreznog duga za kojeg porezni obveznici mogu podnijeti prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, potrebno je provesti postupak usklađenja stanja s poreznim obveznikom. Ako je porezni obveznik sklopio upravni ugovor sa  poreznim tijelom, obvezan je pridržavati se rokova i načina plaćanja mjesečnih obroka utvrđenih ugovorom, a u slučaju nepridržavanja rokova, upravni ugovor će se  jednostrano raskinuti.

U svrhu sklapanja upravnog ugovora, porezni obveznik je dužan u cijelosti podmiriti porezni dug s osnove neplaćenih novčanih kazni i troškova postupka, te ne smije biti blokiran od strane drugih vjerovnika. Upravni ugovor je ovršna isprava i u slučaju neplaćanja dospjelih mjesečnih anuiteta, porezno tijelo može pokrenuti ovršni postupak radi naplate poreznog duga.

Savjetodavno vijeće na nivou Središnje ureda odlučuje o ispunjenju zakonom propisanih kriterija i prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug koji prelazi 2,0 mil kn a Savjetodavno vijeće na nivou Područnog ureda, odlučuje o prijedlog za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug do 2,0 mil kn. Upravni ugovor može prestati ako je podmiren porezni duga u cijelosti prije isteka roka ili ako je istekao  rok  na koji je upravni ugovor sklopljen.

 

Porezna osnovica kod isporuka bez naknade (Ilija Josić)

Isporuke dobara i usluga bez naknade, za privatne potrebe ili zadržavanje dobara od strane poreznog obveznika ili njegovog sljednika nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, oporezive su PDV-om, ako je pri nabavi korišten djelomični ili potpuni odbitak pretporeza. Kod isporuka dobara, koja uz naknadu obavi porezni obveznik u okviru svoje poduzetničke djelatnosti, porezna osnovica je ugovorena naknada. U slučaju isporuka dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez, propisana je primjena minimalna porezna osnovica koju čini tržišna vrijednost, odnosno cijena nove nabave ili cijena koštanja. Zakonom o PDV-u propisano je da se tržišnom vrijednošću smatra ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu.

 

Ispravak pretporeza (mr. sc. Ida Dojčić)

U skladu s propisima o PDV-u, porezni obveznik treba ispraviti odbitak pretporeza ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promijene uvjeti na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza. Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima: kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema čl. 39., 40. i 114. Zakona, kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke, kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te postaje mali porezni obveznik i obrnuto, kada mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje, u slučaju kada dolazi do promjene % utvrđenog za odbitak pretporeza, u slučaju kada se motorno vozilo kategorije N1 prenamijeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila. Pretporez se ne treba ispravljati u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, te kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka. U članku su pojašnjene odredbe o ispravcima pretporeza, sa primjerima izračuna pretporeza u korist državnog proračuna ili u korist poreznog obveznika.

 

Porezne reforme u EU-28 (Marijana Radusin Lipošinović)

Izvješće Europske komisije "Porezne reforme u državama članicama EU 2014. - izazovi porezne politike za gospodarski rast i fiskalnu održivost" je godišnje izvješće izrađeno od Glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja i Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju, u kojem se za razdoblje od polovice 2013. do polovice 2014. godine daje pregled najvažnijih poreznih reformi provedenih u 28 država članica Europske unije (u nastavku: EU-28), te predstavljaju glavni izazovi i rješenja u području porezne politike. U Izvješću je prikazana detaljna analiza porezne osnovice, koja je važan čimbenik u poboljšanju poreznih sustava, uključujući oporezivanje nekretnina, poticaje za financiranje zaduživanjem u oporezivanju dobiti, porezne rashode u izravnom oporezivanju i osnovicu za PDV. Također se analiziraju porezi za zaštitu okoliša, porezna disciplina i porezna uprava, te učinak poreznih sustava na najnoviji razvoj događaja u području jednakosti primanja u EU-28. U ovom članku iznose se podaci prikazani u Izvješću o provedenim poreznim reformama u EU-28 pojedinačno za svaku državu članicu za razdoblje od polovice 2013. do polovice 2014. godine, a s obzirom na opsežnost Izvješća isti predstavlja skraćen i prilagođen prijevod.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

 

Devetomjesečni financijski izvještaji u sustavu proračuna (mr. sc. Ivana Jakir Bajo)

Proračunski korisnici i proračuni sastavljaju i predočavaju devetomjesečne izvještaje do 12. listopada, a izvanproračunski korisnici do 20. listopada 2015. godine. Ministarstvo financija objavilo je uputu za sastavljanje devetomjesečnih financijskih izvještaja, čiji sadržaj autorica pojašnjava i u samome članku. U okružnici su dane upute o novom načinu evidentiranja prihoda iz državnog proračuna kod osnovnih i srednjih škola, evidentiranju prihoda iz Europske unije kod proračunskih korisnika JLP(R)S-a kad im sredstva Europske unije prosljeđuje JLP(R)S, uključivanju vlastitih i namjenskih prihoda decentraliziranih proračunskih korisnika u proračun JLP(R)S-a, mogućnostima zaduživanja JLP(R)S-a za projekte energetske učinkovitosti, statusu vijeća nacionalnih manjina i mjesne samouprave te o iskazivanju prenesenih viškova/manjkova prihoda u izvještajima tijekom godine.

 

NEPROFITNE ORGANIZACIJE:

 

Devetomjesečni izvještaj neprofitnih organizacija (Krešimir Vranar)

Neprofitne organizacije za devetomjesečno razdoblje 2015. sastavljaju izvještaj na obrascu: S-PR-RAS-NPF i predaju ga Fini do 20. listopada 2015. Neprofitne organizacije koje u svom sastavu imaju organizacijske dijelove koje nemaju pravnu osobnost (podružnice) podnose izvještaj samo na jednom obrascu na razini neprofitne organizacije, s uključenim podacima o poslovanju organizacijskih dijelova. U Obrazac: S-PR-RAS-NPF upisuju se prihodi i rashodi po skupinama računa, a i pojedine vrste prihoda i rashoda te podaci o vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu.

 

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM:

 

Obveza izvješćivanja o isplatama plaća i drugih naknada nerezidentima (mr. sc. Alen Škudar)

Izmjenom Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Nar. nov., br. 45/15) propisane su manje izmjene koje se odnose na područje izvješćivanja isplaćenih plaća nerezidentima. Pritom je izmjenom čl. 83. propisano da su predmet izvješćivanja, pored ostalog, plaće dok je prije bilo propisano - neto plaće. Ova izmjena ne znači da su predmet izvješćivanja automatski postale bruto plaće. Naime, ako se doprinosi uplaćuju u domaće fondove socijalne sigurnosti (HZMO, HZZO) tada se ti doprinosi ne uključuju u izvješće. Uključuju se  samo oni doprinosi koji su isplaćeni na račun zaposlenika nerezidenta ili u njegovo ime na račun nerezidentnog fonda socijalne sigurnosti. O navedenom, kao i utvrđivanju rezidentnosti/nerezidentnosti u smislu navedene odluke, piše autor ovoga članka.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

 

Carinski postupak vanjske proizvodnje jedan je od postupaka s gospodarskim učinkom, koji omogućava privremeni izvoz domaće robe kako bi ista bila podvrgnuta određenim proizvodnim radnjama, nakon čega se dobiveni proizvodi mogu ponovno uvesti na carinsko područje. Osnovna svrha korištenja postupka vanjske proizvodnje je umanjenje iznosa uvoznih davanja na robu koja se kao dobiveni proizvod vraća iz neke treće zemlje i to za dio domaće komponente koja je korištena u proizvodnji dobivenih proizvoda, odnosno osnovni je cilj naplatiti uvozna davanja na dodanu vrijednost koja je izvršena u nekoj trećoj zemlji. Korištenje postupka nije obvezatno već dobrovoljno, a da bi se isti mogao koristiti potrebno je prethodno pisano odobrenje od carinske službe. O načinu odobravanja postupka vanjske proizvodnje, roku odobrenja i roku završetka postupka, obračunu duga kod popravka robe ili kod ''klasičnog'' postupka te drugim specifičnostima, može se pročitati u članku.

 

RADNO PRAVO:

 

Mogućnost rada maloljetnika (Vedran Jelinović)

Mogućnosti rada maloljetnika u RH uređene su s više zakonskih i podzakonskih propisa. Pritom je potrebno voditi računa da se ovdje pod pojmom rad ne misli samo na zasnivanje radnog odnosa, već i na rad posredstvom srednjoškolske ustanove za učenike koji se redovito školuju nakon obveznog osnovnog obrazovanja, te na aktivnosti u kojima tek iznimno može sudjelovati maloljetnik mlađi od 15 godina odnosno maloljetnik koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje. Budući da se maloljetni radnici ubrajaju u posebno osjetljivu skupinu radnika kojoj Zakon o radu i drugi popratni propisi (kao što je primjerice Zakon o zaštiti na radu) pružaju veću zaštitu nego punoljetnim radnicima, u ovom članku se daje pregled relevantnih odredaba općih zakona i podzakonskih propisa o kojima je potrebno voditi računa prilikom rada maloljetnika. Također, pojašnjavaju se i obveze koje je poslodavac prethodno dužan poduzeti u svrhu korištenja rada maloljetnika.

 

JAVNA NABAVA:

 

Postupanje naručitelja u odnosu na neoubičajeno nisku cijenu ponude (Ante Loboja)

U postupku javne nabave, nakon otvaranja ponuda, naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda, u kojemu može postupiti sukladno čl. 91., 92. i 95. Zakona o javnoj nabavi odnosno može tražiti od ponuditelja objašnjenje neuobičajeno niske cijene, zahtijevati pojašnjenje ili upotpunjavanje traženih dokumentima u vezi s razlozima isključenja i propisanim uvjetima sposobnosti, može pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave, te može od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim(a) namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum, zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika jednog ili više dokumenata traženih dokumentacijom za nadmetanje.

S obzirom na institut traženja neuobičajeno niske cijene dosta je otvorenih pitanja koja se između ostalog postavljaju i pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (npr. je li traženje objašnjenja obveza ili pravo naručitelja, kada se može raditi o neuobičajeno niskoj cijeni, kako odbiti ponudu s neuobičajeno niskom cijenom, kako primijeniti načela javne nabave u odnosu na ovaj institut?). Uz analizu prakse Državne komisije o ovim i drugim pitanjima u ovom članku autor daje osvrt na zakonodavni okvir za primjenu instituta traženja objašnjenja neuobičajeno niske cijene sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

 

GOSPODARSTVO:

 

Novi propisi o ambalaži i ambalažnom otpadu (Lidija Tošić)

U Nar. nov., br. 88/15 objavljen je novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži čije odredbe su stupile na snagu dana 20. kolovoza 2015. Pravilnikom je ukinuta poticajna naknada te povratna naknada od 0,50 kuna za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda. Građani isplatu povratne naknade za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda mogu ostvariti do 31.10.2015. Mali proizvođač ne podliježe obvezi označavanja ambalaže, ni obvezi plaćanja naknade, osim u slučaju kada na tržište RH stavlja pića u ambalaži koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade. Mali proizvođač dužan je dostavljati Fondu i plaćati naknadu za proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad. Naknada za gospodarenje otpadnom ambalažom ne plaća se na proizvode namijenjene isporuci u druge države članice i/ili izvozu u treće zemlje.

 

TRGOVINA:

 

Ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta u djelatnosti trgovine - II. dio (Darko Marečić)

Djelatnost trgovine ne može se početi obavljati prije nego što mjesno nadležni ured izda rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta. Trgovinu na malo izvan prodavaonica mogu obavljati: pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost trgovine, te udruge, OPG-i i druge fizičke i pravne osobe iz čl. 5. st. 1. ZoT-a, ako su upisane u odgovarajuće zakonom propisane upisnike ili registre. Udruge, OPG-i i druge osobe taksativno navedene u čl. 5. st. 1. ZoT-a mogu obavljati prodaju isključivo vlastitih proizvoda. Posjedovanje robe komercijalnog karaktera na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima na kojima se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i sl.) i na drugim mjestima na kojima se stvarno odvija trgovina (javno-prometne površine) smatra se obavljanjem djelatnosti trgovine.

 

TRGOVAČKO PRAVO:

 

Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću (Dražen Šmajgel)

Da bi se osnovalo društvo s ograničenom odgovornošću potrebno je zadovoljiti niz zakonom propisanih uvjeta i kroz uniformirani postupak ishoditi rješenje trgovačkog suda o registraciji društva. Postupak osnivanja d.o.o. zahtijeva poprilično poznavanje zakonske regulative i sam tijek postupka, što u pravilu osobi osnivaču ili suosnivaču koja nije upoznata s pravnim propisima koji uređuju tu materiju, nije nimalo jednostavno. Postupak od ideje do realizacije, odnosno do osnivanja traje u prosjeku dvadesetak dana ukoliko se osnivanje provodi klasičnim putem, dok u slučaju elektronske prijave jest nešto brže, te u praksi ono iznosi oko desetak dana.

U ovom članku se po koracima daje prikaz radnji koje se moraju poduzeti u svrhu osnivanja društva s ograničenom odgovornošću, a skreće se pozornost i na sljedeće radnje koje je potrebno napraviti nakon što je d.o.o. osnovano.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

 

Novine u obveznom mirovinskom osiguranju (Ljiljana Marušić)

1. rujna 2015. stupile su na snagu uredbe o izmjenama i dopunama dvaju zakona koji uređuju obvezno mirovinsko osiguranje - Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju i Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Obje uredbe mijenjaju mirovinski status za dvije skupine osiguranika članova obveznih mirovinskih fondova u II. stupu: prvu skupinu koju čine osiguranici čija su prava uređena posebnim propisom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba; drugu skupinu koju čine korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema općim ili posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.  

Osobe iz prve skupine moraju dati ili izjavu da i nadalje žele biti članovi obveznog mirovinskog fonda u kojem će slučaju pravo iz MO ostvarivati prema općim propisima o MO, osim ako pravo na mirovinu ne ostvare prema posebnim propisu ili će, ako ne daju izjavu, biti osigurani isključivo u obveznom MO generacijske solidarnosti u okviru kojeg ostvaruju pravo prema Zakonu o pravima djelatnih vojnih osoba.

Na temelju Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima,  1. rujna 2015. određenim osiguranicima mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje zatvoreni su osobni računi i prestalo je članstvo u obveznom mirovinskom fondu. To su sljedeći osiguranici, odnosno korisnici mirovine: članovi mirovinskog fonda korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kojima su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili kojima se mirovina određuje prema tom propisu, a koji su to pravo ostvarili do 1. rujna 2015.; članovi mirovinskog fonda korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi do 31. prosinca 2013., odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji su to pravo ostvarili do 1. rujna 2015.

 

Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja samostalnih obveznika doprinosa (Vesna Dejanović)

Obveznicima koji sami za sebe plaćaju doprinose staž osiguranja se utvrđuje na temelju plaćenih doprinosa, posebno po svakoj osnovi osiguranja, a prema potvrdi tijela nadležnog za naplatu.

Autorica članka obrazlaže kojim se sve osiguranicima staž osiguranja utvrđuje temeljem plaćenih doprinosa te kako se utvrđuje razdoblje koje se računa odnosno koje se ne računa u staž osiguranja.

 

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 10/15 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 10/15.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

 

Objavljeno: 05.10.2015.

natrag