U Nar. nov., br. 152/14 od 22.12.2014. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (u nastavku: Zakon) koji stupa na snagu 30.12.2014., osim odredaba čl. 1. Zakona, čl. 2. Zakona u dijelu kojim se dopunjuje čl. 6. toč. 12. do 19. te čl. 16. do 21. Zakona koje stupaju na snagu 19.12.2015.

Zakon, između ostalog, propisuje da se u pravni poredak Republike Hrvatske (RH) prenosi Direktiva 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka).

Konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline.

Kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije (EU), prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu čl. 36. Ugovora o funkcioniranju EU.

Nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice EU je kulturni predmet: (a) iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili (b) koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje.

Rješenjem se obvezno utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra i prostornih međa kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište. Dostava rješenja u slučaju kada se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra za kulturno-povijesne cjeline i arheološka nalazišta obavlja se objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi.

Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi RH, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje. Ova odredba ne primjenjuje se na nekretninu unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koja nije kao kulturno dobro zaštićena posebnim rješenjem.

Koncesija se daje na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda. Za kulturna dobra u vlasništvu RH obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje Ministarstvo kulture, a za kulturna dobra u vlasništvu županije, Grada Zagreba, grada ili općine obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje nadležno tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine. Obavijest o namjeri davanja koncesije pored podataka propisanih zakonom kojim se uređuju koncesije mora sadržavati i uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje utvrđuje nadležno tijelo te način njihove provedbe od strane koncesionara. Za kulturno dobro ili kulturna dobra koja čine dio određenog projekta za čiju se provedbu daje koncesija prema odredbama ovoga Zakona i/ili posebnog zakona sporazumom između davatelja koncesije se može utvrditi da postupak davanja koncesije, uključivo sklapanje jedinstvenog ugovora o koncesiji, provede jedan od davatelja koncesije ili središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe određenog projekta, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Uvjeti zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni su dio odluke o davanju koncesije i ugovora o koncesiji. Koncesija se daje na određeno vrijeme, ali ne dulje od 99 godina. Koncesije se upisuju u Upisnik koji vodi Ministarstvo kulture i u Registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije.

Države članice EU mogu u postupku i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom zatražiti povrat kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s njihova državnog područja, ako se oni nalaze na području RH. Država članica EU koja je zatražila povrat nezakonito iznesenog kulturnog predmeta može pred nadležnim sudom u RH pokrenuti postupak protiv samostalnog posjednika ili, ako to nije moguće, protiv nesamostalnog posjednika, s ciljem osiguravanja povrata kulturnog predmeta koji je bio nezakonito iznesen s njezina državnog područja. Postupak se može pokrenuti samo ako su aktu kojim se pokreće postupak priloženi dokumenti s opisom predmeta na koji se zahtjev odnosi i u kojem je navedeno da je riječ o kulturnom predmetu te izjava nadležnih tijela države članice koja je zatražila povrat da je kulturni predmet nezakonito iznesen s njezina državnog područja na dan 1. siječnja 1993. ili nakon toga. Postupak se može pokrenuti u roku od tri godine od kada je nadležno središnje tijelo države članice EU koja je zatražila povrat saznalo za mjesto na kojemu se kulturni premet nalazi i za identitet njegova samostalnog posjednika ili nesamostalnog posjednika, a najdulje u roku od 30 godina od kada je kulturni predmet nezakonito iznesen iz državnog područja države članice koja je zatražila povrat. U slučaju predmeta koji su dio javnih zbirki iz čl. 6. toč. 19. ovoga Zakona i predmeta koji su dio inventara crkvenih ili drugih vjerskih institucija u državama članicama EU u kojima oni podliježu posebnim aranžmanima za zaštitu u okviru nacionalnog prava, rok za postupak povrata je 75 godina, osim za one države članice u kojima postupak ne podliježe zastari ili u slučaju dvostranih sporazuma između RH i drugih država članica EU kojima se predviđa rok koji premašuje 75 godina.

Republika Hrvatska ima pravo zatražiti povrat kulturnih predmeta navedenih u čl. 6. toč. 13. ovoga Zakona koji su nezakonito izneseni s njezina državnog područja, a nalaze se na području druge države članice EU. Ministarstvo kulture odgovorno je za provođenje i koordinaciju svih aktivnosti vezanih za povrat kulturnih predmeta, a dužno je obavijestiti nadležno središnje tijelo druge države članice EU da je RH pokrenula postupak povrata kulturnih predmeta iz te države članice.

Poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, obnove i korištenja kulturnih dobara mogu obavljati samo specijalizirane pravne i fizičke osobe.

Fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost prometa pokretnim kulturnim dobrima i predmetima iz čl. 101.b ovoga Zakona upisuju se u upisnik koji vodi Ministarstvo kulture. Svrha vođenja upisnika je prikupljanje podataka radi sprječavanja protupravnog postupanja u prometu kulturnim dobrima. Fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost prometa pokretnim kulturnim dobrima dužne su voditi evidenciju nabave i prodaje te drugih pravnih poslova vezanih uz ta kulturna dobra. Svrha evidencije je utvrđivanje slijeda nabave i prodaje kulturnih dobara radi sprječavanja protupravnog postupanja u prometu kulturnim dobrima. Fizičke i pravne osobe prilikom stavljanja u promet pokretnoga kulturnog dobra dužne su prethodno provjeriti njegovo podrijetlo. Obveza vođenja evidencije za fizičke i pravne osobe iz čl. 101.a ovoga Zakona odnosi se i na promet drugim kulturnim predmetima koji imaju umjetničko, povijesno, arheološko i drugo značenje.

Pravilnik o određivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica Europske unije (Nar. nov., br. 38/04) prestaje važiti stupanjem na snagu čl. 1. ovoga Zakona, čl. 2. ovoga Zakona u dijelu kojim se dopunjuje čl. 6. toč. 12. do 19. te čl. 16. do 21. ovoga Zakona.

U čl. 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 157/13) riječi: ''31. prosinca 2014.'' zamjenjuju se riječima ''31. prosinca 2015.'', a to znači da će pravne i fizičke osobe koje obavljaju Zakonom propisane djelatnosti obračunavati i plaćati spomeničku rentu i za 2015. godinu.

Objavljeno: 30.12.2014.

natrag