Novi broj FIP-a za mjesec studeni 2014.!

Iz tiska je izašao novi broj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" za mjesec studeni 2014.

Iz sadržaja izdvajamo:

 

AKTUALNO:

Osvrt na zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (mr.sc. Ivana Jakir Bajo)

Novi zakon - Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija donesen je početkom listopada, objavljen je u Nar. nov., br. 121/14, a stupit će na snagu 1. siječnja 2015. godine. Zakon će sveobuhvatno urediti sustav financijskog poslovanja, računovodstva te nadzor nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija.

Zakon propisuje nova načela sustava financijskog poslovanja, obvezu izrade i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstvena načela i računovodstvene poslove, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, obvezu i provedbu popisa imovine i obveza, način iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora, priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, financijsko izvještavanje, reviziju godišnjih financijskih izvještaja, Registar neprofitnih organizacija, javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja te nadzor nad financijskim poslovanjem, računovodstvenim poslovima i predajom financijskih izvještaja. O primjeni novoga Zakona i očekivanim podzakonskim aktima autorica piše u ovome članku.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

Evidentiranje stjecanja dobara unutar EU (Domagoj Zaloker)

Kada porezni obveznik iz jedne države članice obavi isporuku dobara s otpremom poreznom obvezniku u drugu državu članicu, nastaje oporezivo stjecanje dobara za poreznog obveznika primatelja isporuke. Isporučitelj dobara je oslobođen plaćanja PDV-a u svojoj državi članici, dok primatelj isporuke obračunava PDV na predmetno stjecanje i koristi pravo na odbitak pretporeza sukladno propisanim uvjetima. Načelno, kod primatelja isporuke ne dolazi do odljeva novčanih sredstava po osnovi obračunanog PDV-a, radi činjenice da porezna obveza i pravo na odbitak pretporeza nastaju u istom obračunskom razdoblju.

U članku podsjećamo što se smatra oporezivim stjecanjem dobara prema hrvatskom Zakonu o PDV-u, te na koji način se predmetna stjecanja dobara evidentiraju u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama.

 

Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika (Irena Slovinac)

Svi poduzetnici moraju na kraju poslovne godine popisati svu imovinu i obveze. Ako se popis obavlja prije ili poslije 31.12. s popisanim stanjem treba uskladiti knjigovodstveno stanje.

Za utvrđeni manjak mora se teretiti odgovorna osoba. Manjak na teret društva može se knjižiti samo u slučaju ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

 

Vremenska razgraničenja prihoda i rashoda (Jasminka Rakijašić)

Vremenska razgraničenja su specifične stavke imovine i obveza  koje u poslovnim transkacijama koje obuhvaćaju dva obračunska razdoblja omogućuju evidentiranje prihoda  i rashoda u onim obračunskim razdobljima na koja se odnose sukladno računovodstvenim načelima i zahtjevima pojedinih standarda.

 

POREZI I DOPRINOSI:

Porezni tretman korištenja službenih i privatnih osobnih automobila (Dinko Lukač)

U članku se piše o poreznom tretmanu korištenja službenih osobnih automobila u privatne svrhe radnika te načinu obračunavanja plaće (u paušalnom iznosu ili prema stvarnom opsegu korištenja), obvezi (ne)vođenja evidencije o broju prijeđenih kilometara u privatne svrhe, obračunu PDV-a koji ovisi o datumu nabave osobnog automobila te (ne)uvećanju osnovice poreza na dobit. Obrađeno je i korištenje službenog osobnog automobila u privatne svrhe od strane osobe koja nije zaposlena u društvu, od strane vlasnika društva i od strane vlasnika obrta kao i korištenje privatnih automobila u službene svrhe (službeno putovanje i tzv. loko vožnja).

 

Prijenos porezne obveze u tuzemstvu (mr.sc. Ida Dojčić)

Za određene transakcije obavljene u tuzemstvu, između dva tuzemna porezna obveznika, propisan je obrnuti postupak oporezivanja, prema kojem porezna obveza prelazi na primatelja usluge odnosno isporuke. Tuzemni prijenos porezne obveze nije opcija, već obvezatan način oporezivanja usluga odnosno isporuka za koje je propisan. Odredbama čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u u sustavu PDV-a uređuje se da obveza plaćanja PDV-a prelazi na primatelja isporuke, te je obveznik plaćanja PDV-a svaki porezni obveznik primatelj dobara/usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, kada mu se obave građevinske usluge, isporuke rabljenog materijala i otpada, isporuka nekretnina ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje, isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, ili kod prijenosa emisijskih jedinica stakleničkih plinova.

 

Primici izravno iz inozemstva i isplate nerezidentima - uz prikaz u Obrascu JOPPD (Irena Đurica)

Kada hrvatski rezident prima dohodak iz inozemstva obvezan je u roku 8 dana obračunati obvezna davanja (porez, prirez i doprinose). Isto tako, kada društvo iz RH isplaćuje dohodak nerezidentima u druge države, obvezni su o tome izvijestiti na obrascu JOPPD te obračunati obvezna davanja. Međutim, točan obračun obveznih davanja ovisi o: statusu fizičke osobe (rezident ili nerezident);  pravu oporezivanja pojedine države sukladno tuzemnim propisima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; te nadležnoj državi za uplatu doprinosa sukladno tuzemnim propisima, ugovorima o socijalnom osiguranju i Uredbi EU. Navedena problematika obrađena je u članku na konkretnim primjerima iz prakse (isplate drugog dohotka, autorskih honorara, dividendi i sl.).

 

Plan borbe protiv erozije porezne osnovice i premještanje dobiti (Marica Houška)

Plan borbe protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (Base Erosion and Profit Shifting Action Plan) donijet je u srpnju 2013. i predstavlja 15 mjera usmjerenih na borbu protiv prikrivanja dobiti, odnosno umanjenja dobiti, koje će se provoditi u određenim vremenskim rokovima. U članku je pojašnjeno o kojim se mjerama radi u okviru ovog akcijskog plana, te planiranim rokovima njihovog provođenja.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

Uz novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (mr.sc. Ivana Jakir Bajo)

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu definiraju se knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, organizacija knjigovodstva, sadržaj računa računskog plana i druga područja koja se odnose na proračunsko računovodstvo. Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu objavljen je u Nar. nov., br. 124/14, stupio je na snagu 25. listopada, kada prestaje važiti Pravilnik iz 2010. Promjene Pravilnika potaknute su zahtjevima europske statistike, ali su istodobno stvorile priliku da se dorade odredbe Pravilnika za koje je utvrđeno da nedovoljno jasno i detaljno propisuju način knjigovodstvenih evidencija pojedinih specifičnih poslovnih događaja i transakcija. Autorica u tekstu pojašnjava koji su bili razlozi za donošenje novog Pravilnika i izmjene i dopune Računskog plana te koje su njegove ključne promjene u odnosu na dosadašnji Pravilnik.

 

Primjena novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu - primjeri knjiženja (Nikolina Bičanić)

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu objavljen je u Nar. nov., br. 124/14 (u nastavku: novi Pravilnik)., stupio je na snagu 25. listopada, kada prestaje važiti Pravilnik iz 2010. Računovodstveno evidentiranje za 2014. obavit će se prema odredbama Pravilnika iz 2010., a novi Pravilnik primjenjivat će se za evidentiranje poslovnih događaja i transakcija od 2015., ali i prilikom izrade planskih dokumenata za naredno trogodišnje razdoblje.

U članku se kroz primjere knjiženja pojašnjavaju nova postupanja i primjena novog (izmijenjenog i dopunjenog) Računskog plana. Najvažnije promjene koje donosi novi Pravilnik jesu: novo uređenje prijenosa sredstava unutar općeg proračuna, priznavanje subvencija i kapitalnih pomoći, postupanja s dugotrajnom nefinancijskom imovinom male vrijednosti i sitnim inventarom, promjena načina iskazivanja predujmova, pojašnjenje postupanja kod primljenih i danih donacija nefinancijske imovine te izmjene Računskog plana.

Novi Računski plan razlikuje se od važećeg Računskog plana (koji će se primjenjivati za poslovne događaje koji se odnose na 2014.), u tome što su propisani neki novi računi, neki računi su brisani, a neki računi promijenili su brojčane oznake i/ili naziv, pa će se, u skladu s time, od sljedeće godine koristiti za neke druge poslovne promjene ili na drugačiji način. Zbog toga će poslovne knjige za 2015. biti potrebno otvoriti prema brojčanim oznakama i nazivima računa iz novog Računskog plana.

 

Godišnji popis (Nikolina Bičanić)

Godišnji popis imovine i obveza (inventuru)  svi proračuni i proračunski korisnici moraju obaviti i krajem ove  proračunske godine. Godišnji popis podrazumijeva popis cjelokupne imovine i obveza, a obavlja se sa stanjem na dan 31. prosinca. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propisuje obvezu obavljanja popisa, obveze čelnika u vezi s obavljanjem popisa (imenovanje povjerenstva za popis, određivanje datuma i rokova održavanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama i odlučivanje o rezultatima popisa) te obveze povjerenstva za popis. Preduvjet obavljanja popisa su pravovremene pripreme i dobra organizacija popisa (usuglašavanje knjigovodstvenih stanja, priprema imovine itd.). Podaci o popisu upisuju se u popisne liste koje moraju biti vjerodostojne i istinite. Nakon popisa sastavlja se izvješće o popisu. Na temelju Odluka čelnika o popisnim razlikama obavljaju se knjiženja u poslovnim knjigama.

U članku se prikazuje način organizacije i provedbe popisa, pojašnjavaju postupci s imovinom za rashodovanje, prikazuju primjeri knjiženja popisnih razlika te pregled čestih nepravilnosti koje se odnose na godišnji popis, a koje su opisane u izvješćima o obavljenim revizijama Državnog ureda za reviziju.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

Promjena sustava oporezivanja - od dobiti na dohodak (Krešimir Vranar)

Fizička osoba, obveznik plaćanja poreza na dobit ako želi ponovno postati obveznik poreza na dohodak, mora najkasnije do kraja pete godine (u kojoj je poslovala kao obveznik plaćanja poreza na dobit) podnijeti pisani zahtjev Poreznoj upravi o promjeni načina oporezivanja. Kod prijelaza s poreza na dobit na dohodak bitno je voditi računa da se na kraju prve poslovne godine ne dogodi da pojedini poslovni događaji ne budu uopće oporezovani, kod utvrđivanja porezne osnovice, odnosno da ne budu oporezovani dva puta. U članku autor potanje piše o utvrđivanju dohotka, promjenama u svezi statusa obveznika PDV-a, plaćanju predujmova poreza na dohodak, vođenju poslovnih knjiga i dr.

 

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA:

Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice i izvješćivanje putem JOPPD-a (Dražen Opalić, Ksenija Cipek)

Zakonom o doprinosima su propisana posebna pravila pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje u slučaju ostvarivanja plaće veće od propisane najviše mjesečne osnovice kao i najviše godišnje osnovice. Pritom je bitno: utvrditi na koje se primitke mogu primijeniti pravila uz najvišu mjesečnu/godišnju osnovicu; primijeniti odgovarajuće stope doprinosa za mirovinsko osiguranje te, sukladno tome, izvijestiti na JOPPD obrascu.

Obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za MO I. stup samo do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za istu godinu i za određenu godinu u mirovinskom osiguranju propisana je čl. 206. st. 1. Zakona o doprinosima, a najviša godišnja osnovica za obračunavanje doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje je umnožak prosječne plaće, koeficijenta 6,00 i broja 12 (za 2014. 571.752,99 kn). Poslodavac može, ali ne mora, nakon ostvarivanja primitka radnika većeg od najviše godišnje osnovice prestati obračunavati doprinos za MO I. stup.

Za razliku od najviše godišnje osnovice, pri ostvarivanju plaće veće od najviše mjesečne osnovice (za 2014. Iznosi 47.646,00 kn), poslodavac je obvezan obračunati doprinose za MO (I. i II. stup) do najviše mjesečne osnovice, a ostale doprinose na plaću na stvarno isplaćeni iznos.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

Poštanski promet - carinsko i porezno postupanje (mr.sc. Melita Buljan)

Autorica u članku piše o specifičnostima poštanskog prometa, kupnji robe putem interneta te carinskom i poreznom postupanju. Mjerama carinskog nadzora podliježe isključivo roba koja se u poštanskom prometu unosi iz trećih zemalja odnosno iznosi u treće zemlje (zemlje koje nisu članice EU), odnosno carinjenju podliježe isključivo roba koja nema status robe Zajednice. Za robu Zajednice koja se unosi iz zemalja članica EU ne provodi se carinski postupak te se ista kreće u poštanskom prometu bez mjera carinskog nadzora.

 

RADNO PRAVO:

Pravni položaj radnika kod otkaza ugovora o radu bez propisane forme (Sabina Dugonjić)

Neovisno o zakonskoj regulativi koja propisuje obvezatnost pisanog oblika otkaza ugovora o radu, poslodavci i dalje relativno često posežu za tzv. usmenim otkazima pa se postavlja pitanje ispravnog postupanja u odnosu na takvu (neispravno) postupanje. U ovom članku autorica piše o učincima i posljedicama usmenog otkaza na pravni položaj radnika.

 

Novi Zakon o radu - pitanja i odgovori (mr.sc. Iris Gović Penić, Darko Milković, Vedran Jelinović)

Primjena novog Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14) u praksi ostavlja dosta otvorenih pitanja o kojima se raspravljalo i na TEB-ovim seminarima održanim u razdoblju od 19.9.2014. do 26.9.2014. na temu novog Zakona o radu. U ovom članku se daju odgovori i mišljenja na neka od postavljenih pitanja.

 

JAVNA NABAVA:

Usluge u posebnom režimu javne nabave s osvrtom na novo uređenje prema novim direktivama EU (Ante Loboja)

U ovom članku autor opisuje postupak nabave usluga iz Dodatka II.B Zakona o javnoj nabavi, a s obzirom na nove direktive u području javne nabave, daje se i kraći osvrt na odredbe tih direktiva u dijelu kojima se regulira pitanje nabave tzv. društvenih i drugih posebnih usluga, a koje većim dijelom obuhvaćaju upravo usluge koje su sada navedene u Dodatku II.B.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

Vođenje očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom (Vesna Dejanović)

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisana je obveza poslodavaca o dostavljanju HZMO-u osoba s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti i to do 31.12.2014. Navedene se osobe upisuju u očevidnik koji vodi HZMO.

HZMO će očevidnik početi voditi od 1. siječnja 2015. Svi poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, a koji takve osobe nisu prijavili preko prijave o stjecanju svojstva osiguranika (M-1P), mogu to učiniti putem prijave o promjeni tijekom osiguranja (M-3P).

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:

Zdravstveno osiguranje članova obitelji državljana drugih država članica EU-a zaposlenih u RH (mr. Renata Turčinov)

Osigurane osobe jedne države članice, za vrijeme boravka, odnosno prebivališta na području druge države članice, zdravstvenu zaštitu ostvaruju u skladu sa zakonodavstvom države članice boravka ili prebivališta, ali na teret svog osiguravatelja. Pritom zdravstvenu zaštitu mogu ostvarivati isključivo kod ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, odnosno u okviru sustava socijalnog zdravstvenog osiguranja, ne i kod privatnika.

Pitanje kako će se regulirati zdravstveno osiguranje članovima obitelji aktivnog osiguranika koji je državljanin druge države članice EU/EEP, a zaposlen je u RH ovisi o tome zakonodavstvo koje države članice EU/EEP će se primijeniti na aktivnog osiguranika kao nositelja zdravstvenog osiguranja,  gdje članovi obitelji imaju prebivalište, kao i da li se mogu smatrati članovima obitelji prema zakonodavstvu države prebivališta.

 

TRGOVINA:

Način označavanja hrane (Darko Marečić)

Od 13. prosinca 2014. subjekti u poslovanju s hranom dužni su označavati svaku hranu koja se stavlja na tržište RH minimalno s podacima propisanim Uredbom (EU) br. 1169/2011, osim u dijelu koji se odnosi na označavanje hrane podacima o energetskim i hranjivim vrijednostima. Podaci kojima se označava hrana moraju biti napisani na hrvatskom jeziku. Za označavanje zapakirane hrane odgovoran je proizvođač ili onaj koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a koji ima sjedište u EU. U popisu sastojaka obvezno moraju biti navedene tvari ili proizvodi koji uzrokuju alergiju ili netoleranciju na hranu, s tim da. ti podaci moraju biti naglašeni uporabom drugačije vrste pisma.

 

EU:

Preuzimanje pravne stečevine Europske unije o nekim pitanjima kroz praksu Europskog suda (Marija Butković)

Sud pravde Europske unije nadležan je za tumačenje prava Europske unije radi osiguranja jednake primjene u svim državama članicama i nadgleda njegovo učinkovito provođenje. U ovom članku obrađuju se pojedine presude Suda pravde, a vezano uz povredu obveze od strane države članice glede pravodobnog preuzimanja zakonodavstva EU, pravne posljedice otvaranja stečaja u jednoj državi članici, te zaštitu potrošača u pojedinim pitanjima.

 

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 11/14 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 11/14.

 

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

 

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

 

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

 

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

 

Srdačan pozdrav iz TEB-a!

Objavljeno: 04.11.2014.

natrag