Iz tiska je izašao novi broj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" za mjesec kolovoz 2014.

Iz sadržaja FIP-a br. 8/14 izdvajamo:

 

AKTUALNO:

Uz odluku Ustavnog suda o ukidanju retroaktivnog oporezivanja dividendi i udjela u dobiti (Nenad Šimunec)

Šteta prouzročena donošenjem zakona koji uvodi retroaktivno oporezivanje je velika. Zabrinjavajuće je da zakonodavac nakon prve odluke Ustavnog suda i dalje uporno inzistira na retroaktivnom oporezivanju donošenjem novog zakona s istim učinkom kao što je imao i onaj ranije ukinuti. Krivnjom zakonodavca stvara se stanje pravne nesigurnosti i nepouzdanosti pravnog sustava. Zakonodavac, ali osobito izvršna vlast, se pri donošenju tako važnih propisa kao što su porezni zakoni ne bi smjela rukovoditi samo ekonomskopolitičkim, poreznopolitičkim i fiskalnim razlozima. Iznad svih tih razloga postoje načela vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti te jednakosti svih pred zakonom. Mišljenja smo da je zakonodavac u ovome slučaju nerazumno prekršio ta načela. Poreznopravni sustav koji je neuređen, nestabilan i neizvjestan proizvodi predvidive negativne reakcije adresata i štetne učinke. Tako u jednom aktualnom slučaju preuzimanja hrvatskog trgovačkog društva od strane inozemnog investitora, taj investitor sve porezne rizike prebacuje na teret prodavatelja jer, kako kaže: "hrvatski porezni sustav je nepouzdan". Ostaje nam nadati se da su i izvršna i zakonodavna vlast iz ovog slučaja izvukli pouku (osobito što se tiče povratnog djelovanja poreznih zakona) i da se ubuduće neće porezne obveznike dovoditi u neizvjesne situacije glede njihovih obveza.

Novi Zakon o udrugama (Marija Butković)

Usvajanjem novog Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14), koji stupa na snagu 1. listopada 2014., učinjen je bitan pomak u stvaranju boljeg normativnog okvira za djelovanje udruga. Potpunu novinu predstavljaju odredbe čl. 6. - 10. u kojima su po prvi puta utvrđena načela djelovanja udruge (načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu). Novost je da će ubuduće u registru udruga bili javno dostupni svi relevantni podaci o radu udruge, a što će se detaljnije propisati pravilnikom kojeg će donijeti ministar uprave. Također je predviđeno da u registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju pojedine udruge s propisanom dokumentacijom. Novinu predstavlja mogućnost kojom uz prethodnu ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, osnivač udruge može biti i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova te maloljetna osoba s navršenih 14 godina života. Obvezni sadržaj statuta je Proširen je obvezni sadržaj statuta, a radi olakšavanja rada tijela upravljanja i veće transparentnosti rada udruga (čl. 13. novog Zakona). Uvjeti pod kojima udruge mogu obavljati gospodarske djelatnosti i time ostvarivati prihode propisani su čl. 31. novog Zakona. Udruga može obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Novi Zakon propisuje određena ograničenja u neposrednom obavljanju djelatnosti kojima se stječe prihod: 1. obvezu da se statutom uredi obavljanje gospodarske djelatnosti te 2. obvezu da višak prihoda nad rashodima ostvaren u obavljanju gospodarske djelatnosti koristi isključivo za ostvarivanje ciljeva udruge utvrđenih statutom, a nikako radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Uz novi Zakon o zaštiti na radu - obveze poslodavaca (Nenad Puljić)

Novi Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br.  71/14), na temelju kojega je prestao važiti Zakona o zaštiti na radu, stupio je na snagu 19. lipnja 2014.

U skladu s čl. 20. Zakona, poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika, odnosno:

  • poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu,
  • poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika, obvezan je obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu,
  • poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika obvezan je obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti ugovorom o radu s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom.

Kada više poslodavaca posluje na istoj lokaciji, oni mogu međusobno ugovoriti organiziranje i provođenje zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka za zaštitu na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu za zaštitu na radu, ali pritom primjenjujući prije naveden kriterij broja radnika i ostale kriterije koji će biti propisani provedbenim propisom.

Poslodavac je obvezan radnike osposobiti za rad na siguran način kako bi mogli obavljati poslove na način da ne ugrožavaju vlastiti život i zdravlje, te život i zdravlje drugih radnika. Osposobljavanje je, na temelju čl. 27. Zakona, obvezno za sve radnike, a mora se provesti u skladu s procjenom rizika na mjestu rada, tijekom radnog vremena i na trošak poslodavca.

 

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO:

Osvrt na Nacrt prijedloga novog Zakona o računovodstvu (mr.sc. Mladen Štahan)

Na web portalu Ministarstva financija RH (www.mfin.hr) objavljen je Nacrt prijedloga novog Zakona o računovodstvu (u nastavku: ZOR). Ovaj Nacrt se u mnogočemu razlikuje od Nacrta o kojem smo ukratko pisali u FIP-u br. 8/13. Opseg ZOR-a je nešto povećan i, za razliku od sada važećeg Zakona, koji ima 37 članaka, predloženi ZOR ih ima 46. Kako će i ovaj Nacrt prijedloga ZOR-a kroz javnu raspravu vjerojatno pretrpjeti određene promjene, u članku dajemo kratak pregled važnijih novosti.

Računovodstvo trgovine na malo (Irena Slovinac)

Trgovinom na malo smatra se kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta. Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama ili izvan prodavaonica ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani. Trgovac i svaka osoba koja prodaje svoje proizvode (OPG, udruga, ustanova, proizvođači i dr.) mora nadležnom inspektoru osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu. Isprave o robi moraju se nalaziti u prodajnom objektu. Trgovac mora za prodani proizvod potrošaču izdati račun s propisanim podacima. Račun naplaćen gotovinom, karticama ili čekovima trgovac mora fiskalizirati. Utržak iznad blagajničkog maksimuma trgovac mora uplatiti na svoj račun u banci istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.

Računovodstvo nematerijalne imovine (Silvija Pretnar Abičić)

Nematerijalna imovina je imovina bez fizičkih obilježja koju je moguće zasebno identificirati. O posebnostima ove vrste imovine te njenom računovodstvenom iskazivanju, potanje pišemo u članku.

Sponzorstva - računovodstveni i porezni tretman (Domagoj Zaloker)

Prema Međunarodnom kodeksu za sponzorstva objavljenom od strane Međunarodne trgovačke komore (ICC), sponzorstvo je definirano kao bilo koji komercijalni odnos kojim sponzor, za obostranu korist sponzora i sponzoriranog, ugovorno pruža financijsku ili drugu podršku kako bi se uspostavila veza između sponzorovog imidža, marke ili proizvoda sa nositeljem sponzorskih prava u zamjenu za pravo na promicanje unaprijed određenih koristi. U praksi često dolazi do poistovjećivanja sponzorstva i donacija, iako se radi o potpuno različitim poslovnim događajima. Donacije definiramo kao bezuvjetna davanja neke materijalne ili nematerijalne imovinske koristi  primatelju donacije za što davatelj donacije ne očekuje nikakvu protučinidbu. O računovodstvenom i poreznom aspektu donacija pisali smo u prethodnom broju FIP-a. Sponzorstva, s druge strane, možemo definirati kao davanja materijalne ili nematerijalne imovinske koristi koja nisu bezuvjetna, odnosno od primatelja sponzorstva se očekuje protučinidba u obliku promidžbe sponzorove tvrtke, proizvoda ili usluge. Stoga, vrijednost danog sponzorstva zapravo se smatra plaćanjem usluge promidžbe ili reklame. Za razliku od donacija, troškovi sponzorstva (promidžbe, reklame) nisu porezno ograničeni uz pretpostavku da se poslovne transakcije obavljaju u poduzetničke svrhe te po tržišnim vrijednostima. Porezni i računovodstveni aspekti sponzorstva ovise o poreznom statusu ugovornih strana te o tome da li se sponzorstvo plaća u novcu ili nekim oblikom materijalne imovine. U članku prikazujemo nekoliko primjera evidentiranja sponzorstava u poslovnim knjigama sponzora i primatelja sponzorstva.

 

POREZI I DOPRINOSI:

Obračun PDV-a kod osoba koje nisu obveznici PDV-a (Zdravka Barac)

U sustavu oporezivanja PDV-om potrebno je razlikovali poduzetnike, koji su upisani u registar obveznika PDV-a kao redovni porezni obveznici, od onih koji nisu redovni obveznici PDV-a, ali u određenim transakcijama imaju obvezu obračuna i uplate PDV-a. U članku autorica daje osvrt na utvrđivanje obveze PDV-a u transakcijama isporuka dobara te obavljenih, odnosno primljenih usluga između tzv. malih poreznih obveznika iz RH i inozemnih poduzetnika, onih iz država članica Europske unije te iz trećih zemalja. U transakcijama sa poduzetnicima iz EU-a i trećih zemalja utvrđuje se mjesto oporezivanja kod obavljenih/primljenih usluga, odnosno isporučenih/primljenih dobara, koje ovisi o tome o kakvoj se isporuci ili usluzi radi, te o poreznom statusu sudionika pojedine transakcije.

Štetna porezna konkurencija u EU s aspekta oporezivanja dobiti trgovačkih društava (mr. sc. Tamara Bartoli-Kos, prof. dr. sc. Nataša Žunić-Kovačević)

Koncept porezne konkurencije (eng. Tax Competition) u Europskoj uniji shvaćen je kao proces u kojem se države članice međusobno natječu u cilju što većeg privlačenja rada, kapitala i općenito sredstava koja utječu na jačanje nacionalnih gospodarstava, natječući se prvenstveno za mobilnu (pokretnu) poreznu osnovicu.Države članice EU-a nastoje razviti nacionalne sustave oporezivanja dobiti na način da raznim pogodnostima unutar sustava oporezivanja dobiti privuku i zadrže strani kapital, odnosno kapital iz drugih država članica EU-a. Autorice se u ovom članku osvrću na efekte porezne konkurencije unutar EU-a, te modele za suzbijanje štetne porezne konkurencije.

Oporezivanje dohotka od djelatnosti sportaša (2. dio) (Ksenija Cipek, Dražen Opalić, Iva Uljanić)

U članku su obrađene razne vrste naknada koje se neoporezivo mogu isplatiti sportašima: nagrade za sportska ostvarenja (porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja do propisanog iznosa odnosno do 20.000,00 kn godišnje), sportske stipendije (ne podliježu oporezivanju do 1.600,00 kn mjesečno), naknade sportašima amaterima za sportsko usavršavanje (porez se ne plaća se na naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima do 1.600,00 kn mjesečno).

Bitno je istaći da priznavanje neoporezivog dijela sportske stipendije ne isključuje pravo na:

  • neoporezivi dio stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima,
  • neoporezive stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu RH,
  • neoporezive stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima,
  • neoporezive stipendije za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja, ako su studenti-stipendisti izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima,
  • neoporezivi dio nagrada za sportska ostvarenja i naknadu sportašima amaterima.

Rad studenata i učenika preko ovlaštenih posrednika (Dinko Lukač)

U članku se potonje piše o posredovanju u zapošljavanju redovitih studenata i učenika preko ovlaštenih posrednika (studentskih centara, srednjih škola i učeničkih domova), obvezama naručitelja rada i ovlaštenog posrednika, te se obrađuje porezni tretman naknade za rad kao i izvješćivanje o istoj na obrascu JOPPD.

 

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO:

Proces planiranja na državnoj i lokalnoj razini za 2015.-2017. (mr. sc. Ivana Jakir Bajo)

Člankom se daje presjek tijeka procesa planiranja za razdoblje 2015. - 2017. i dokumenata koji čine njegovu okosnicu. Na državnoj razini ovaj proces već je započeo izradom strateških planova ministarstava i drugih državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. U izradi je Prijedlog strategije Vladinih programa za razdoblje 2015.-2017. te Smjernica ekonomske i fiskalne politike za isto razdoblje. Nakon toga, obveza Ministarstva financija je izraditi Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2015.-2017. za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna te Upute za izradu proračuna JLP(R)S-a za 2015.-2017. Upute će se objaviti na internetskim stranicama Ministarstva financija. Lokalne jedinice obvezne su izraditi posebne upute za proračunske korisnike u svojoj nadležnosti, na temelju kojih će proračunski korisnici izrađivati prijedloge financijskih planova. Prijedlog plana proračunskog korisnika državnog i lokalnog i regionalnog proračuna sadrži: ♦ prihode i primitke iskazane po vrstama ♦ rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te ♦ obrazloženje prijedloga financijskog plana. Hrvatski sabor odnosno predstavničko tijelo donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine do konca ove godine. Proračuni i financijski planovi (i projekcije) moraju se donijeti do kraja godine, kako bi se omogućila njihova primjena od 1.1.2015.

 

POSLOVANJE OBRTNIKA:

Prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti (Krešimir Vranar)

Obrt može prestati po sili zakona ili odjavom. Odjava obrta znači trajni prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti. Odjava obrta nastaje otuđenjem (prodaja, predaja, nasljeđivanje, darovanje) ili likvidacijom. Pri odjavi obrta kod nadležnog ureda za gospodarstvo potrebno je imati potvrdu o podmirenju svih poreznih obveza. Ako je stjecatelj gospodarske cjeline ili pogona obveznik PDV-a, a obračunani PDV može u cijelosti odbiti kao pretporez, tada se ne plaća PDV i taj se prijenos smatra neoporezivim. Otuđitelj mora utvrditi i dohodak koji je ostvario otuđenjem, tj. prodajom obrta, ako stjecatelj ne nastavlja djelatnost. Likvidacijom obrta prestaje obavljanje registrirane djelatnosti. Ako obrtnik - obveznik poreza na dohodak, želi nastaviti obavljati djelatnost u trgovačkom društvu, najprije treba likvidirati obrt. Nakon toga kao građanin unosi imovinu u trgovačko društvo. U slučaju da je obrtnik - obveznik poreza na dobit obrt se može spojiti ili pripojiti trgovačkom društvu.

 

JAVNA NABAVA:

Profesionalni propust u javnoj nabavi (Lidija Žunić)

Profesionalni propust je fakultativni razlog isključenja ponuditelja u postupcima javne nabave. Ako ga naručitelj odredi u dokumentaciji za nadmetanje, taj razlog isključenja ga i obvezuje, te je dužan iz postupka javne nabave isključiti onog ponuditelja na čijoj strani je utvrđeno postojanje profesionalnog propusta. Što se sve smatra profesionalnim propustom, tko ga dokazuje i u odnosu na koga se može odrediti, teme su koje, uz analizu slučajeva Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, obrađuje autorica u ovom članku.

 

CARINSKO POSLOVANJE:

Uporaba karneta ATA (mr.sc. Bosiljko Zlopaša)

ATA karnet je međunarodna isprava koja se izdaje u zemlji iz koje će biti obavljen privremeni izvoz robe, a služi kao isprava privremenog uvoza u zemlji u kojoj će biti obavljen postupak privremenog uvoza. Kako je Republika Hrvatska ulaskom u članstvo Eurpske unije (EU) postala dijelom carinske unije EU karnet se više ne može koristiti za privremeni uvoz robe iz jedne države članice EU u druge države članice, već se isti koristi za privremeni izvoz robe Zajednice (tzv. domaće robe) u treće države koje su članice Konvencije o privremenom uvozu te za privremeni uvoz u EU roba iz trećih država koje su članice Konvencije. O obliku i sadržaju, popunjavanju i valjanosti ATA karneta, provedbi carinskih postupaka koristeći isti te o drugim specifičnostima možete pročitati u članku.

Primjena tečaja u carinskim postupcima (mr. sc. Melita Buljan)

Prilikom puštanja robe u slobodni promet uvoznik podnosi uvoznu carinsku deklaraciju sa svim podacima koje takva deklaracija mora sadržavati, a kao jedan od podataka je i tečaj valute koji služi za preračunavanje vrijednosti robe iskazane u uvoznoj fakturi u nacionalnu valutu radi obračuna uvoznih davanja. Tečaj se određuje pretposljednje srijede u mjesecu i upotrebljava se tijekom sljedećeg kalendarskog mjeseca, a ovisno o situaciji navodi ga deklarant ili ga osigurava Carinska uprava. Na koji način se utvrđuje podatak o tečaju te koja su pravila njegove primjene sukladno odredbama važećih carinskih propisa autorica potonje piše u članku.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE:

Prijava o promjeni podataka - M-3P (Vesna Dejanović)

Prijava M-3P propisana Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ((Nar. nov., br. 159/13) uspostavlja se za naknadnu promjenu ili ispravak podataka o osiguraniku koji su uneseni u matičnu evidenciju Zavoda prijavom o početku osiguranja M-1P ili prijavom o prestanku osiguranja M-2P.

Prijava M-3P obvezna je u sljedećim slučajevima:

  • promjene u osobnim podacima osiguranika (promjena imena, prezimena, OIB-a),
  • promjene vezane uz datum stjecanja odnosno prestanka svojstva osiguranika,
  • promjene osnova osiguranja (npr. za izaslane radnike),
  • promjene radnog vremena osiguranika (o dnevnom radnom vremenu ovisi i staž osiguranja),
  • promjene zanimanja, najviše završene škole, stručnog obrazovanja te stručne spreme za obavljanje poslova,
  • promjene u statusu korisnika mirovine koji se zapošljava (o čemu ovise prava na isplatu mirovine),
  • promjene u statusu osobe s invaliditetom,
  • promjene vrste osnovice (popunjava se samo za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi),
  • promjene vezana uz staž osiguranja s povećanim trajanjem),
  • promjene vezane uz rad na određeno/neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE:

Novine u provođenju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u 2014. godini (Jasenka Pap, Nevenka Mirković)

Novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 i 51/14 - ispr.) stupio je na snagu 19. travnja 2014. Pravilnikom se, što je u članku detaljnije i obrazloženo, propisuju:

  • uvjeti i način utvrđivanja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju prema osnovama osiguranja utvrđenih ZOZO-om kao i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj,
  • uvjeti i način utvrđivanja statusa osigurane osobe člana obitelji osiguranika,
  • ovlast HZZO-a da na temelju podnesene prijave ili na osnovi podataka zaprimljenih službenim putem od nadležnih tijela koja imaju ovlast prikupljanja i dostave podataka radi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje status u obveznom zdravstvenom osiguranju te izdaje odgovarajući dokument kao dokaz  utvrđenog statusa osigurane osobe (kopiju ovjerene prijave, zdravstvenu iskaznicu),
  • uvjeti i način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koja se ostvaruje u RH u ugovornim zdravstvenim ustanovama ili kod ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse te kod ugovornih isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, odnosno na korištenje zdravstvene zaštite u drugim državama članicama EU, državama s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite, te u trećim državama koje nisu države članice Europske unije i ugovorne države te pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo u skladu sa posebnim općim aktom HZZO-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, 
  • uvjeti i način ostvarivanja prava na novčane naknade koje u skladu sa ZOZO-om pripadaju osiguranim osobama iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

 

TRGOVINA:

Primjena Zakona o zaštiti potrošača - pitanja i odgovori (Darko Marečić)

Trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti iznos maloprodajne cijene odnosno cijene za jedinicu mjere. Cijene se moraju istaknuti u kunama. Na svim proizvodima obuhvaćenim popustom trgovac mora istaknuti cijenu prije i cijenu nakon popusta. Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene u redovnoj prodaji u razdoblju ne duljem od 30 dana. Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone i to najviše tri puta godišnje.  Svaki proizvod koji se stavlja na tržište mora sadržavati podatke o osnovnim obilježjima proizvoda. Prava potrošača u slučaju materijalnog nedostatka na proizvodu, te jamstva za ispravnost proizvoda uređena su odredbama ZoZP-a i ZOO-a. Trgovac mora potrošaču omogućiti podnošenje pisanog prigovora.

Novi pravilnici o dopunskim djelatnostima na OPG-ima i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda (Darko Marečić)

Od  2. srpnja 2014. na snazi su novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Izravna prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda više se ne smatra dopunskom djelatnošću OPG-a. Ukinuto je ograničenje ostvarivanja dohotka od dopunskih djelatnosti, te obveza evidentiranja primitaka i izdataka iz dopunskih djelatnosti. Smanjena je lista tradicijskih obrta i vještina koje se mogu obavljati kao dopunske djelatnosti. Propisana je obveza vođenja evidencije o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

 

Cijeli sadržaj TEB-ovog časopisa "Financije, pravo i porezi" br. 8/14 možete pogledati na slijedećem linku: Sadržaj FIP-a br. 8/14.

Također, svim korisnicima TEB-ovog internet portala omogućujemo besplatan on-line pregled kompletnog broja našeg časopisa "Financije, pravo i porezi" objavljenog u siječnju 2014. kako bi bez ikakve naknade dobili uvid u ono o čemu i na koji način pišemo u FIP-u.

FIP br. 1/14 besplatno možete prelistati na slijedećem linku: Besplatno prelistajte FIP

Časopis "Financije, pravo i porezi" možete naručiti:

- putem naše internet stranice na linku Naruči svoj primjerak FIP-a,

- elektronskom poštom na adresi teb@teb.hr ili

- telefonom na broj 01 4571 640.

Sve dodatne informacije u svezi pretplate na časopis "Financije, pravo i porezi" također možete dobiti na navedenim kontaktima.

Objavljeno: 18.08.2014.

natrag