Oporezivanje primitaka učenika i studenata

Na upit u svezi oporezivanje primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u godišnji neto limit od 60.600,00 kn neoporezivih primitaka te u svezi dva konkretna primjera obračuna, u nastavku odgovaramo:

Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između ostalih, to su:

  • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
  • primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje,
  • stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,
  • športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje,
  • naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr.


Nadalje, člankom 8. Zakona propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom, odnosno koji su oslobođeni oporezivanja u ukupnom iznosu, a između ostalih to su i primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona (otpad u skladu s posebnim propisima).  

Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni su u 2 kategorije:

  • godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i
  • konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim).


Razlika u ove dvije kategorije je u tome što za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak.

To znači da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka može koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne djelatnosti. To je propisano člankom 14. stavkom 3. Zakona, prema kojem se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. Zakona, odnosno godišnji dohodak, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak, odnosno ukupno 45.600,00 kuna godišnje. Stavkom 4. toga članka Zakona propisani su iznosi za koje se može uvećati osnovni osobni odbitak rezidenta (za uzdržavane članove i invalidnost-vlastitu i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta). Napominjemo da učenik ili student može biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini (u taj prag od 15.000,00 kuna primjerice ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih udruga u ukupnom iznosu i sl.), osim primitaka navedenih u članku 17. stavku 2. Zakona.

Nadalje, prema članku 52. stavku 5. Pravilnika primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona, iznad 15.000,00 kuna godišnje, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona (45.600,00 kuna) smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, odnosno iznad 60.600,00 kuna godišnje, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

Slijedom navedenog potrebno je razlikovati oporezivi i neoporezivi primitak. Oporezivi primitak je, primjerice u slučaju studenta, onaj primitak za rad koji student primi preko studentske udruge, kada navedeni primitak prijeđe u tijeku godine 60.600,00 kuna. Stipendije do 1.750,00 kuna ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknade športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno ili primici od otuđenja osobne imovine studenta, smatraju se neoporezivim primitkom neovisno o tome je li student u tijeku godine ostvario i primitke za rad preko studentske udruge. To znači da se studentu u tijeku godine može neoporezivo isplatiti primitak za rad preko studentske udruge do 60.600,00 kuna godišnje, stipendija do 1.750,00 ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknada športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno, primitak od otuđenja osobne imovine i drugi propisani neoporezivi primitak, budući da primitak za rad studenta preko studentske udruge ne isključuje mogućnost neoporezive isplate drugih propisanih primitaka.

Konkretno, iz vašeg primjera A., studentu se može neoporezivo isplatiti:

  • stipendija u iznosu 21.000,00 kn godišnje,
  • primitak za rad preko studentske udruge u iznosu 39.600,00 kn godišnje i
  • sportska nagrada u iznosu od 2.000,00 kn.

Student u tom slučaju nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U vašem primjeru B., student koji je ostvario 60.600,00 kuna godišnje za rad preko studentske udruge ne mora platiti porez na dohodak po osnovi primitka od 500,00 kn za prodaju vlastitog bicikla, jer je oslobođen kao primitak od otuđenja vlastite imovine, a nije u obvezi ni podnijeti godišnju poreznu prijavu po toj osnovi.  

Naime, prema članku 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi samo:

  1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. - 35. Zakona i/ili
  2. porezni obveznik - rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili
  3. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.


Slijedom navedenog, osnovni osobni odbitak od 45.600,00 kuna godišnje mogu koristiti svi porezni obveznici kako bi umanjili svoj oporezivi godišnji dohodak i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koji provodi Porezna uprava. U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah pri isplati. To znači da će se učeniku ili studentu početi obračunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka ostvarenih za rad preko učeničkih i studentskih udruga tek kad taj ukupni kumulirani primitak prijeđe 60.600,00 kuna u tijeku poreznog razdoblja (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni odbitak).

Broj klase:410-01/17-01/946
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 05.05.2017.

 

PAUŠALNO OPOREZIVANJE


Utvrđivanje paušalnog dohotka i paušalnog poreza na dohodak te dohotka od imovine prema rješenju Porezne uprave, za rezidente
Vezano uz način utvrđivanja paušalnog dohotka ostvarenog od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, paušalnog dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, odnosno paušalnog poreza po toj osnovi te dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i pokretnina, kada uz tu djelatnost porezni obveznici-rezidenti obavljaju i neku drugu samostalnu djelatnost, odnosno ostvaruju dohodak iz nekog drugog izvora po osnovi kojeg su obveznici poreza na dodanu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, donosimo slijedeću uputu.



I. PAUŠALNI DOHODAK OD IZNAJMLJIVANJA I DOHODAK OD IMOVINE PO OSNOVI IZNAJMLJIVANJA ILI ZAKUPA

Sukladno članku 57. stavku 2. Zakona, porez na dohodak ostvaren od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. Zakona te Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 1/17) kojim se dalje propisuju bitne odredbe za provedbu paušalnog oporezivanja.

Prema navedenim člancima Zakona i prema navedenom Pravilniku, dohodak u paušalnom iznosu po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova može se utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:

  • da porezni obveznik-rezident nije po osnovi iznajmljivanja obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 do 115/16; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u),
  • da porezni obveznik-rezident ima odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost i
  • da porezni obveznik-rezident iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta, i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.


Porezni obveznici-rezidenti koji ne ostvaruju sve navedene uvjete, a ostvaruju dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, dohodak i porez na dohodak utvrđuju sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.

U slučajevima kada porezni obveznik-rezident obavlja obrtničku djelatnost i obveznik je poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) te uz tu djelatnost započne obavljati i djelatnost iznajmljivanja apartmana, poduzetničkom djelatnosti u smislu odredbi Zakona o PDV-u smatra se njegova ukupna djelatnost (osnovna djelatnost i druga povremena djelatnost koju samostalno obavlja) te je obveznik PDV-a za sve isporuke u okviru svoje ukupne poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke djelatnosti i po osnovi iznajmljivanja apartmana).   

Međutim, za razliku od PDV-a, porez na dohodak ne mora se utvrđivati na jednak način u slučajevima kada porezni obveznik-rezident dohodak ostvaruje iz više izvora, odnosno djelatnosti. Naime, uvjet "da nije po osnovi iznajmljivanja obveznik PDV-a" treba usko tumačiti i ako su ostali prethodno navedeni uvjeti zadovoljeni, porezni obveznik može plaćati paušalni porez po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a ili dok po toj osnovi ne postane obveznik PDV-a svojom voljom (ako ostvaruje dohodak iz više izvora i PDV plaća na sve svoje isporuke u okviru gospodarske djelatnosti, smatrat će se da nije po osnovi iznajmljivanja postao obveznikom PDV-a svojom voljom, odnosno u tom slučaju će se uzeti u obzir samo uvjet praga za utvrđivanje može li i dalje plaćati paušalni porez na dohodak).

Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:

  • porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i obveznik je PDV-a. Uz tu djelatnost započne ostvarivati dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima. Na sve isporuke dužan je obračunati i PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja), međutim, dohodak od iznajmljivanja može utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, sve dok mu ukupni primici od iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za upis u registar obveznika PDV-a,
  • porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i uz to ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima, na koji plaća paušalni porez. Nije obveznik PDV-a. U 2017. ostvario je primitke od obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti u iznosu 220.000,00 kn i primitke po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima u iznosu 100.000,00 kn. Obzirom da je u 2017. godini ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, obvezan je u skladu s člankom 90. Zakona o PDV-u te člankom 186. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 79/13 do 1/17, dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi obračunati PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja). Međutim, dohodak od iznajmljivanja može i dalje utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, sve dok mu ukupni primici od iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za upis u registar obveznika PDV-a,
  • porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i uz to ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima, na koji plaća paušalni porez. Nije obveznik PDV-a. U 2017. ostvario je primitke od obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti u iznosu 50.000,00 kn i primitke po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima u iznosu 310.000,00 kn. Obzirom da je u 2017. godini ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi obračunati PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja), a dohodak od iznajmljivanja ne može više utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, već i dohodak i porez na dohodak od iznajmljivanja mora utvrđivati sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
  • Na isti način primjenjuje se i članak 61. Zakona u slučaju kada porezni obveznik-rezident ostvaruje dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i pokretnina. Naime, sukladno tom članku Zakona, porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a obveznik je po toj osnovi PDV-a ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.


Stoga, primjerice, ako porezni obveznik-rezident uz dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora (na koji porez na dohodak plaća prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona), ostvaruje i dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti) te nije obveznik PDV-a, može porez na dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora plaćati prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, neovisno o tome što će možebitno u idućem poreznom razdoblju postati obveznik PDV-a, jer će mu primici od obrtničke djelatnosti biti veći od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a. Također, ako uz dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti te je za tu djelatnost obveznik PDV-a), započne ostvarivati dohodak od imovine po osnovi zakupa poslovnog prostora, može porez na dohodak od imovine po osnovi zakupa plaćati prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi zakupa ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, iako će PDV obračunati za sve isporuke u okviru svoje ukupne poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke djelatnosti i po osnovi zakupa poslovnog prostora).

Nadalje, prema članku 55. Zakona, porezni obveznik koji ostvari dohodak od imovine može i na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak utvrđivati u skladu s člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost. U tim slučajevima, a i u slučaju da je obvezan dohodak po toj osnovi utvrđivati u skladu s člancima 30.-35. Zakona kako je prethodno navedeno, porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 36. Zakona.

Također, sukladno članku 79. Zakona, dohodak od imovine može zajednički ostvarivati više fizičkih osoba (suvlasnici i supoduzetnici). U tom slučaju dohodak se utvrđuje kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 57. Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine suvlasnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen, dohodak se dijeli na jednake dijelove. Suvlasnici koji ostvaruju zajednički dohodak od imovine obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke imovine. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti, osim u slučaju da su svi suvlasnici nerezidenti. Ako suvlasnici ne imenuju nositelja zajedničke imovine, imenovat će ga Porezna uprava. U tom slučaju uvjet da primitak od imovine po osnovi iznajmljivanja ne smije biti veći od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a kako bi se utvrđivao porez na dohodak po rješenju Porezne uprave (za iznajmljivanje i zakup), odnosno paušalni porez (za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova) primjenjuje se na ukupni dohodak svih suvlasnika, a ne pojedinačno po suvlasniku.

Također, prema članku 4. stavku 4. Pravilnika o PDV-u ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koja je odgovorna za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Stoga, ako su u prethodnoj godini ostvarene ukupne isporuke po osnovi zajedničke imovine u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja tekuće godine na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti obračunavati PDV.

Međutim, moguće su i slijedeće situacije:

  • suvlasnik koji je nositelj zajedničke djelatnosti, obveznik je PDV-a po nekoj drugoj osnovi (primjerice uz zajedničku djelatnost zakupa poslovnog prostora ostvaruje i dohodak od samostalne djelatnosti obrta). U tom slučaju, zajednički dohodak od imovine može se i dalje utvrđivati prema članku 57. Zakona sve dok ukupni primici od zakupa ne pređu propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a, iako će navedeni suvlasnik, koji je nositelj, PDV obračunavati na sve svoje isporuke u okviru samostalne djelatnosti obrta i na ukupne primitke po osnovi zajedničke imovine,
  • suvlasnik koji je nositelj zajedničke djelatnosti, ostvaruje i dohodak od samostalne djelatnosti obrta i obveznik je PDV-a, jer ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti obrta veći od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a. Nositelj zajedničke djelatnosti obračunava PDV na sve svoje isporuke u okviru samostalne djelatnosti obrta i na ukupne primitke po osnovi zajedničke imovine, ali zajednički dohodak od imovine može utvrđivati prema članku 57. Zakona sve dok ukupni primici od zakupa ne pređu propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a. Suvlasnik koji nije nositelj započne obavljati samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje dohodak po toj osnovi niži od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a te stoga nije obvezan upisati se u registar PDV-a.


Napominjemo da će se za obveze poreznog obveznika nerezidenta u svezi dohotka od iznajmljivanja donijeti posebna uputa.


II. PAUŠALNI DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, odnosno na način propisan odredbama članaka 30. - 35. Zakona je godišnji dohodak i ne smatra se konačnim, već se utvrđuje na temelju razlike između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju te se obračunava na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

Međutim, sukladno članku 82. stavku 1. Zakona i sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, broj 115/16), poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona (odnosno djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva), pod određenim uvjetima, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Prema navedenim člancima Zakona i prema navedenom Pravilniku, dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni:

  • da porezni obveznik nije po osnovi samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u,
  • da porezni obveznik po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o PDV-u (odnosno ako u 2017. ostvari manje od 300.000,00 kn, od 1.1.2018. neće biti obveznik PDV-a) i
  • da porezni obveznik ne obavlja istovremeno samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona od koje dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema člancima 30. - 35. Zakona.
  • Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak obvezno utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema člancima 30. - 35. Zakona i od koje dohodak i porez na dohodak ne može utvrđivati u paušalnom iznosu, obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona i to istodobno s početkom obavljanja nove djelatnosti.


Nadalje, ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu, obavljanje nove djelatnosti smatra se proširenjem samostalne djelatnosti od koje se utvrđuje dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu.

Fizičke osobe koje zajednički obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva mogu dohodak po toj osnovi utvrđivati u paušalnom iznosu, ako navedene uvjete ispune svi supoduzetnici pojedinačno te ako ukupan primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti nije veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Ako ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u prethodnoj godini bude veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tada se dohodak ostvaren po toj osnovi od 1.1. iduće godine utvrđuje prema člancima 30. - 35. Zakona temeljem poslovnih knjiga, odnosno temeljem članka 79. Zakona kao zajednički dohodak od samostalne djelatnosti. U tom slučaju (ako ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u 2017. godini bude veći od 300.000,00 kn), nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti obračunavati PDV.

Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:

  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta, nije obveznik PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. U 2017. ostvario je i drugi dohodak po osnovi profesionalne djelatnosti novinara u iznosu 350.000,00 kn te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi (u ovom primjeru u okviru samostalne djelatnosti obrta i profesionalne djelatnosti novinara) obračunavati PDV. Međutim, porezni obveznik može i dalje plaćati paušalni porez na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, jer u 2017. primici ostvareni po toj osnovni nisu bili veći od 300.000,00 kn,
  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Uz to ostvaruje i dohodak od zakupa poslovnog prostora temeljem kojeg plaća porez na dohodak od imovine prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona. Međutim, u tijeku poreznog razdoblja ostvario je dohodak od zakupa poslovnog prostora u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, pa je po toj osnovi obvezan dohodak utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. U tom slučaju obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja iduće godine na sve isporuke koje obavi (u ovom primjeru u okviru samostalne djelatnosti obrta i zakupa poslovnog prostora) obračunavati PDV,
  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. U tijeku poreznog razdoblja počinje ostvarivati i dohodak po osnovi profesionalne djelatnosti umjetnika i to na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. U tom slučaju obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. Poreznih obveza s osnove PDV-a nema, jer u tekućoj godini nije ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od praga propisanog za upis u registar obveznika PDV-a,
  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali počinje ostvarivati i dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Porezni obveznik može i dalje utvrđivati i plaćati paušalni porez po osnovi samostalne djelatnosti obrta, ali i dohodak po osnovi iznajmljivanja može utvrđivati u paušalnom iznosu prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. Poreznih obveza s osnove PDV-a nema, jer u tekućoj godini nije ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od praga propisanog za upis u registar obveznika PDV-a,
  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali ostvaruje i dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji također utvrđuje u paušalnom iznosu prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. U 2017. je porezni obveznik od obavljanja samostalne djelatnosti obrta ostvario ukupni primitak u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak mora utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona, ali dohodak od iznajmljivanja može i dalje utvrđivati u paušalnom iznosu ako su svi ostali propisani uvjeti zadovoljeni. Porezni obveznik je obvezan upisati se i u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke u okviru svoje ukupne gospodarske djelatnosti obračunavati PDV (i djelatnost obrta i djelatnost iznajmljivanja),
  • porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali ostvaruje i:

- dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji također utvrđuje u paušalnom iznosu prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza i
- dohodak od zakupa poslovnog prostora na koji porez na dohodak plaća prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona.
U 2017. je porezni obveznik od ukupne djelatnosti (obrt, iznajmljivanje i zakup) ostvario ukupni primitak u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, odnosno u iznosu većem od 300.000,00 kuna (obrt 105.000,00 kn, iznajmljivanje 120.000,00 kn, zakup 100.000,00 kn) te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke u okviru svoje ukupne gospodarske djelatnosti obračunavati PDV (i djelatnost obrta i djelatnost iznajmljivanja i djelatnosti zakupa). Međutim, dohodak i porez na dohodak po osnovi obrta, iznajmljivanja i zakupa može i dalje utvrđivati na isti način (paušal za obrt, paušal za iznajmljivanje i rješenje za zakup), budući da ni po jednom od navedenih izvora dohotka nije ostvario primitke u iznosu većem od 300.000,00 kn, pod uvjetom da i dalje zadovoljava ostale propisane uvjete.

Broj klase:410-01/17-01/838
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-1
Zagreb, 24.04.2017

 

Mišljenja i obavijesti PU:

-          obrazac SR za 2016. godinu
-          fiskalizacija od 1.7.2017. , nasljeđivanje poslovnih udjela, subvencije za smještaj studenata

 

Obrazac SR za 2016. godinu

Uredba o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 198/15) kojom se razdoblje naplate smanjenog iznosa spomeničke rente temeljem članka 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/1O, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14), produžilo do 31. prosinca 2016. godine bila je na snazi do 30. lipnja 2016. godine budući je  Zakonom  o  ovlasti  Vlade  Republike  Hrvatske i (Narodne  novine,  broj 102/15)  propisano  da uredbe koje su donijete  po prethodnom  zakonu  (znači uredbe Vlade donesene do 01. listopada 2015. godine) ostaju na snazi do 30. lipnja 2016. godine.

S obzirom na prethodno navedeno, a radi jedinstvenog postupanja, u nastavku dajemo slijedeću uputu u svezi popunjavanja Obrasca SR za 2016. godinu.

Iznimno od odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za 2016. godinu obračunsko razdoblje u kojem je postojala obveza plaćanja spomeničke rente je od 1. siječnja do 30. lipnja  2016.  godine.  Prema  tome,  posljednja  mjesečna  obveza  za spomeničku  rentu  koja je trebala biti plaćena u 2016. godini je za mjesec lipanj 2016. godine, s datumom valute 1. kolovoza 2016. godine. Stoga poduzetnici u Obrascu SR za 2016. godinu iskazuju prihode ostvarene u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine te na temelju toga vrše izračun obračunate svote spomeničke rente.

Poreznim obveznicima koji su putem e-Porezne predali Obrazac SR na kojem nije kao završetak obračunskog razdoblja naveden 30. lipnja 2016. godine ili datum manji od navedenog (porezni obveznici koji su prestali s radom prije 30. lipnja 2016. godine), dostavit će se obavijest u korisnički pretinac o potrebi dostave novog obrasca sukladno važećim zakonskim propisima. Referenti u ispostavama  dužni su obavijestiti  porezne obveznike  koji su Obrazac SR dostavili  u "papirnatom  obliku" da dostave novi obrazac.

Za pogrešno uplaćena ili  više uplaćena  sredstva  na račun 2870, porezni  obveznici  mogu podnijeti zahtjeve za povrat ili preknjiženje.

KLASA: 410-01/17-01/466
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-1
Zagreb, 14. ožujka 2017.

 

Putni nalozi - ispunjavanje obveznih podataka

Zaprimili smo upit poreznog obveznika u svezi iskazivanja obveznih elemenata u putnim nalozima. U istom se postavlja pitanje o obvezi popunjavanja podataka o marki i registarskoj oznaci automobila te početnom i završnom stanju brojila - kilometar/sat u putnom nalogu u slučaju kada poslodavac za radnika koji službeno vozilo koristi i u privatne svrhe obračunava primitak u naravi u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno ili u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing. Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku:

Člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. toga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa.
U skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) Zakona, primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa.
Člankom 7. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se u skladu s odredbama članka 21. stavka 1. točke 1. podtočke b) Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. toga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku 2. toga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu. U skladu sa stavkom 2. toga članka oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima i to, između ostalih:

- dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu do 170,00 kuna
- dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 85,00 kuna
- dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
- dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno - do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
- dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca u ukupnom iznosu
-  naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
-  naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Člankom 8. Pravilnika propisano je da se isplate iz članka 7. Pravilnika priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). Izdaci za službena putovanja iz članka 7. toga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke:

- nadnevak izdavanja,
- ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,
- mjesto u koje osoba putuje,
- svrha putovanja,
- vrijeme trajanja putovanja,
- vrijeme kretanja na put,
- podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila - kilometar/sat),
- vrijeme povratka s puta,
- potpis ovlaštene osobe,
- obračun troškova,
- likvidaciju obračuna te izvješće s puta.

Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, računi za parking, putne karate ili u iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata, računi za smještaj i drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.
Nadalje, člankom 21. stavkom 3. Zakona te člankom 21. stavkom 1. točkom 1. Pravilnika propisano je da se primicima u naravi po osnovi nesamostalnog rada smatraju i primici radnika i osoba koji ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje ulaze i korištenje prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada.
Odredbama članka 22. stavka 1. i stavka 3. točke 5. Pravilnika propisano je da se vrijednost primitaka u naravi utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Vrijednost primitaka pri korištenju prijevoznih sredstava utvrđuje se u visini od 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja:

- ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog     rada
- ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz prethodne točke
- ako se ne vodi evidencija iz prethodne točke, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam
- ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi
- primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja za cestovna motorna vozila - na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Slijedom navedenog, u slučaju kada se po osnovi korištenja službenog automobila i u privatne svrhe utvrđuje primitak u naravi u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing, nije propisana obveza vođenja evidencije.
Međutim, ako se isto vozilo koristi kao prijevozno sredstvo na službenom putu, u putnom nalogu postoji obveza evidentiranja podatka o marki i registarskoj oznaci automobila, početnom i završnom stanju brojila - kilometar/sat, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je službeni put stvarno i obavljen, osim ako su ti podaci osigurani u drugim evidencijama poslodavca (internim evidencijama o korištenju službenih automobila). Na isti način potrebno je postupiti i kada se kao prijevozno sredstvo na službenom putu koristi službeni automobil koji se istovremeno ne koristi i za privatne svrhe.

Broj klase:410-01/16-01/2808
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 13.04.2017

 

Obavijest za "male obveznike fiskalizacije" - paušaliste po osnovi samostalne djelatnosti, o izdavanju računa nakon 1. srpnja 2017. godine

Od 1. siječnja 2017. godine podignut je prag za porezne obveznike kojima se dohodak od samostalne djelatnosti obrta i poljoprivrede i šumarstva, odnosno porez na dohodak po toj osnovi može utvrđivati u paušalnom iznosu te je proširen krug obveznika koji mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine te porezne obveznike koji imaju izdvojenu poslovnu jedinicu ili proizvodni pogon, uz ostale propisane uvjete.

U skladu s navedenim, budući da bi se time proširio krug obveznika koji ne bi više morali izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja, odredbom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 115/16), koja stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine, brisan je pojam "mali obveznik fiskalizacije".

Slijedom navedenog, porezni obveznici koji trenutno provode fiskalizaciju putem uvezane knjige računa, dužni su od 1. srpnja 2017. godine postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi putem elektroničkih naplatnih uređaja sukladno članku 16. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12 i 115/16). Isto podrazumijeva da su putem uspostavljene Internet veze dužni svaki račun, koji se naplaćuje sredstvima koja se prema navedenom Zakonu smatraju gotovinom, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi na ovjeru.

Dakle, i postojeći obveznici fiskalizacije koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju paušalno, moraju se prilagoditi postupku fiskalizacije izdavanja računa na način da račune izdaju putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Napominjemo kako su od 1. srpnja 2017. godine svi obveznici fiskalizacije dužni dostaviti podatke o poslovnim prostorima i podatke o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa Porezne uprave e-Porezna (članak 19. i 19.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom).

Obveznik fiskalizacije koji je podatke o poslovnim prostorima dostavio putem XML poruke, dužan je, putem servisa e-Porezna, iste potvrditi do 31. srpnja 2017. godine te dostaviti podatak o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja.

Obveznici fiskalizacije koji od 1. srpnja 2017. godine počinju izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja dužni su prije slanja prvog računa, također putem servisa e-Porezna dostaviti podatke o poslovnim prostorima i proizvođaču/održavatelju programskog rješenja.

Svi ostali obveznici fiskalizacije koji nisu korisnici e-Porezne, navedene podatke dostavljaju putem propisanog obrasca u nadležnu ispostavu Porezne uprave, također prije slanja prvog računa na ovjeru.

Uvezana knjiga računa, koja se ovjerava u Poreznoj upravi može se i dalje koristiti samo u slučaju kvara naplatnog uređaja odnosno nemogućnosti uspostave Internet veze s Poreznom upravom.

U slučaju bilo kakvih nedoumica i nejasnoća porezni obveznici mogu se obratiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.

 

Porezni tretman nasljeđivanja poslovnih udjela
Županijski porezi - Porez na nasljedstva i darove

Zaprimili smo upit od Društva A  iz Z., o oporezivanju nasljeđivanja poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću, koje je većinski vlasnik dioničkog društva koje je listano na Burzi Bi, od strane pravne osobe sa sjedištem u trećoj zemlji. U nastavku dajemo slijedeće mišljenje:

Prema članku 4. Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine, br. 115/16) porez na nasljedstva i darove plaća se na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze. Porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđeni ili darovani gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire (vrijednosnice) te pokretnine plaća neki drugi porez prema posebnom propisu.

Obveznici poreza na nasljedstva i darove, sukladno članku 5. toga Zakona, su fizičke i pravne osobe koje na području Republike Hrvatske naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

Poslovni udjeli nisu definirani odredbom navedenog Zakona kao predmet oporezivanja porezom na nasljedstva i darove te u konkretnom slučaju naslijeđeni poslovni udjeli ne podliježu obvezi plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Međutim, budući da je društvo s ograničenom odgovornošću većinski vlasnik dioničkog društva, pravna osoba sa sjedištem u trećoj zemlji je nasljeđivanjem posredno stekla dionice predmetnog dioničkog društva, a koje se sukladno Zakonu o tržištu kapitala smatraju vrijednosnim papirima, te se porez na nasljedstva i darove plaća na osnovicu koju čini tržišna vrijednost posredno stečenih dionica.

Broj klase:410-01/17-01/699
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2
Zagreb, 11.04.2017


Porezni tretman subvencije studentima za smještaj u studentskom domu
Porez na dohodak - Primici koji se ne smatraju dohotkom

Zaprimili smo upit sveučilišta, u svezi poreznog tretmana isplate subvencija studentima slabijeg socioekonomskog statusa u podmirivanju troškova smještaja u studentskom domu. Subvencije će se isplaćivati na žiro račune studenata iz Fonda za subvencioniranje troškova smještaja koje plaćaju studenti nižeg socioekonomskog statusa, a koji je osnovalo sveučilište. Sredstva Fonda osigurana su iz vlastitih i namjenskih prihoda sveučilišta i Programskog Ugovora s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Kriterij odabira studenata bio je visina prihoda kućanstva. U nastavku odgovaramo:

Člankom 8. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom za potrebe oporezivanja, a između ostalih, to su primici po posebnim propisima isplaćeni kao socijalne potpore.

Prema članku 3. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17) socijalna skrb je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba, a kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskih okolnostima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Prema članku 2. toga Zakona osnovne životne potrebe su prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne potrebe, osobna njega, kućanske potrepštine, grijanje i zdravstvene potrebe, a obuhvaćaju i sudjelovanje u životu zajednice. Kod djece i mladeži osnovne životne potrebe obuhvaćaju i potrebe koje prvenstveno proizlaze iz njihovog razvoja i odrastanja te odgoja i obrazovanja. Djelatnost socijalne skrbi, sukladno članku 6. toga Zakona, obavljaju Republika Hrvatska, jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe, u skladu s uvjetima propisanim tim Zakonom. Prema članku 39. toga Zakona, novčanim naknadama i potporama se između ostalog smatraju pomoć za stanovanje i potpore za obrazovanje.

Nadalje, odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (Narodne novine, broj 58/16) propisani su uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirani smještaj u studentskim domovima, učeničkim domovima i subvencioniranje smještaja studenata koji stanuju kod privatnih stanodavaca.

Temeljem navedenog, budući da se navedene subvencije isplaćuju studentima nižeg socioekonomskog statusa i da je to svojevrsna dopuna prava studenata, koji su već pri ostvarivanju prava na smještaj u studentskom domu zadovoljili uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, a između ostalog i uvjet socioekonomskog položaja obitelji i da su te subvencije omogućene svim studentima istog socioekonomskog statusa, mišljenja smo da predmetna (dodatna) subvencija ne predstavlja oporezivi dohodak.

Broj klase:410-01/17-01/691
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2
Zagreb, 10.04.2017

Objavljeno: 20.04.2017.

natrag